 |
|||
Žuta, ti super što svašta stigneš. Ako ti taj nalaz ničemu ne služi, samo obrati pozornost malo više razumije li dijete.
I mi smo loši s klasičnim bajkama. Isto bi netko mogao zaključiti da smo nenačitaniBajke bi mogle biti druga tema, ako već nisu negdje u prošlosti rode.
Posljednje uređivanje od Jelena : 28.11.2022. at 15:23
Bilo je već dosta tema o bajkama, samo ubaci ključnu reč u pretraživač
Žuta, ako je dete dobilo dijagnozu a idući termin za tek više od 6 meseci, onda logopedica ne smatra dijagnozu naročito ozbiljnom. Bar meni to tako izgleda.
iz moje prekobarne perspektive, a uz dijete slicne dobi (imat ce sedam pocetkom sljedece godine, ide u prvi razred tj. drugu godinu osnovne), bas mi je cudno sto je to dijagnoza. Moja kcer samostalno cita (pocetkom skolske godine izmjerena razina sredine drugog razreda), ali dovoljno cesto ne zna prepricati procitano na zadovoljavajuc nacin (za prvi razred). Bas smo prije desetak dana imali jesensku konferenciju s uciteljicom i rekla nam je da je trenutni fokus one-on-one instruction upravo citanje s razumijevanjem. Nikakva dijagnoza, samo uputa da ju cesce pitamo sto cita (ili sto slusa, kad mi citamo).
Mislim da moja djeca nikad nisu procitala niti jednu (klasicnu) bajku, niti im je itko citao. Ne bih rekla da nismo nacitani, pogotovo starije dijete.
Pa nije to dijagnoza, to je nalaz koji se referira na status u tom određenom trenutku. Nakon što su mi sinovi skoro 20 godina proveli tamo (na sreću), vjeruj da znam. Tja, možda je u Jamerici drugačije, ne bi se štela mešati...Kaae prvotno napisa
Natrag na temu: U Suvagu dijete ide na te kontrolne preglede 1x godišnje ili 1x u 6 mjeseci, ovisno kako oni odrede, a ostalo vrijeme (kad dođe na red ili kad oni procijene da treba) ide na redovne terapije. Na nalazu piše preporuka. Osim toga, teškoće učenja i čitanja ne dijagnosticiraju se odmah, nego se nekoliko godina prati stanje, uz preporuke što se s djetetom treba raditi. U Suvagu naravno nikad ne dobiješ samo jedan papir, nego više njih, ovisno o potrebama. To su nalazi logopeda, psihologa, otorinca, neurologa, fizijatra, psihoterapeuta (ne nužno svi, nego prema potrebi). Uključen je cijeli tim. Nalazi se mijenjaju, kako dijete usvaja neke stvari (korekcija izgovora je tipičan promjer).
Posljednje uređivanje od Peterlin : 29.11.2022. at 07:45
Ali taj status iz nalaza je totalno fiktivan i neobjektivan: ako taj konkretni dečak nikad u životu nije čuo priču koju priča logopedica, onda je jednostavno netačna beleška da dete nedovoljno povezano prepričava poznatu priču.
I kao takva bi trebalo da je totalno bezvredna i tom i svakom sledećem logopedu, a ne da se uzima kao jedan od parametara za određivanje kognitivnog statusa deteta. Razumem ja da se greške dešavaju, ali ta zabeleška će pratiti dete narednih godinu dana kao zabeleška velikog autoriteta.
Meni to stvarno zvuči pogrešno, bez obzira koliko verujem da je ta ustanova neizmerno stručna i korisna. Ipak ustanovu čine pojedinci, a nisu svi isti.
Moram priznat da je i meni čudno da ne zna riječ koliba jer se spominje baš često u slikovnicama i knjigama za djecu.
Jel sin ima vibraciju potrebnu za R? Ako nema onda okreće na L. Treba razviti automatizam.
To ti ne stoji. Naime u Suvag svi žele ići, pa su prebukirani s terminima i uvijek se čeka mjesecima,čaki po godinu dana, nije stvar dijagnoze nego jednostavno nemaju slobodnih termina.
Iz tog razloga ljudi jako rano krenu sa Suvagom jer znaju da se čeka. Ili ako mogu idu privatno logopedu i plaćaju (većina u Zg ide privatno jer dok dočekaš prvi termin u Suvagu, dijete već kreće u školu i debelo se kasni).
OMG. Koliba ni mojoj ne bi bila u toj dobi možda neka super poznata riječ, za slikovnicu Juha od bundeve nikad čula.
Evo, dala sam si 2 minute truda i pregledala u kojim bajkama i pričama se spominje koliba ili kolibica:
- Snjeguljica
- Ivica i Marica
- Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica (Priče iz davnine)
- Škola i praznici (isto I.B. Mažuranić)
- Zlatokosa i tri medvjeda
- Medvjedić Winnie zvani Pooh
- Maša i medvjed
Pa valjda ste djetetu pročitali barem jednu...
I da, razumijem da se djeca odupiru takvim sadržajima (moji su radije čitali upute od TV-a) ali ima razloga zašto ih se tome uči.
Posljednje uređivanje od Peterlin : 29.11.2022. at 15:11
Moj zna što je koliba, mi dosta čitamo, ali to što si navela nije naša literatura. A čak je moguće da me relativno nedavno pitao što je koliba (ne bih ruku u vatru, ali mi se čini) i to kad smo čitali Dva duga dana od Pavličića (dobra knjiga za male školarce koji vole dječje avanture).
Ih, koje sve reči ne znaju puno starija deca, samo nema logopeda da konstatuje činjenice...
Moji su znali šta je koliba jer smo se često igrali pravljenja kolibe, i to je jedini razlog.
Meni i dalje te "opštepoznate" priče deluju kao loš izbor za procenjivanje razumevanja.
Slično kao i poneki test inteligencije, gde ti dobijeni IQ skor zavisi i od tvog predznanja, pa ljudi iz nepodsticajnih sredina redovno dobiju niži rezultat.
Puno bolja bi bila neka jednostavna svakodnevna pričica u slikama, neka koja bi većini dece bila podjednako poznata/nepoznata.
Ili nam treba novi set nove "narodne tradicije", pričica za koje ne treba prvo angažovati muzej, rečnik i emisiju sa History programa da bi deci bilo jasno o čemu govore.
E lažem, koliba ima u Ježevoj kućici i to se sjećam da sam morala tumačiti stih - Koliba tvoja prava je baba
Jako se mijenja učestalost riječi u jeziku, ako je neki 50 plus logoped procijenio da se mora znat riječ "koliba" - ne znam, nije mi to mjerilo, sve se mijenja. Znam da me tanja_b bila opatrnula da se na Sljeme mora ić u kožnim gojzericama i uputila na popis odjeće Hrv. planinarskog saveza - a tamo još stoji da je najbolje ići u pumpericama (jer se onda kao ne moraju svaki put prati, nego se peru samo čarape - ko to više nosi u planinarenje, to su one "tirolske" hlače do koljena.. samo 50 plus generacija :/. Pola lektire koju sam ja (a ja sam baba 50 plus) čitala današnjoj djeci je nerazumljivo - zbog igrica, netflixa, utjecaja engleskog itd. To ne znači da cijela generacija zaostaje u jezičnom razvoju - ako je tako, onda moraju promijenit "mjerne konzole". Moja u 13. godini nije znala riječ "taoc" koju smo objašnjavali preko engleskog onda. Tužno, ali fakt. A čitali smo bajki, samo ko zna koja izdanja, a moguće je i da su izdanja pojednostavljena bez da se pa je "koliba" prevedena u "kućicu". Priče iz davnine su stvarno iz davnine, mislim da nam to uopće nije bilo neki gušt, a izrazito je puno čitala i čitano joj. Škola i praznici - nikad čula. Dakle, Peterlin, s tvog popisa smo čitali Snjeguljicu i Ivicu i Maricu uvijek u nekim kompilacijama. Čitali smo ruske bajke i babu Jagu i kućicu na kokošjim nogama, možda je i bila koliba. Ali da je sad koliba takav mainstream da se od toga radi dijagnoza - to mi je previše.
Posljednje uređivanje od ina33 : 29.11.2022. at 15:56
A da, slažem se.
Plus, mnogi moderni roditelji se opiru bajkama zbog krvoločnosti i sindroma princa na bijekom konju, pa okrutnih maćeha, majki koje umiru, pa ko će sve to objašnjavati, a i neke bajke su modernizirane (Mala sirena npr. - pretpostavljam da 80% djece nije čulo origigi kraj te bajke). Živimo u svijetu koji toliko štiti djecu i pokušava osnažiti žene pa je onda kraj u kojem se ona rađe rastapa u pjeni i kao sretna iako on s drugom sad odlazi ono ??? Već je i Bambi problem. Tako da ja zapravo ne znam koliko se bajke u originalnim verzijama više i čitaju djeci, svaka je problematična, zahtijeva neku cenzuru, preskakanje ili obrazlaganje - siromašni roditelji koji ostavljaju djecu u šumi da ih pojedu zvijeri, a onda se raduju ipak kad se to ne dogodi, pa bakica koja ih želi skuhati... Bajke se vjerojatno danas više konzumiraju u Disney verziji, i to kao crtić.
Za kolibu je meni iznenađenje da djeca ne znaju.
Ali moji nisu znali na hr rijec kosa za kosnju trave. Vec su mi rekli na engleskom. Bila sam osupnuta. Sad vjezbamo te neke "arhaicne" rijeci.
Nedavno sam bila na Eri s onoga svijeta i zakljucila da moji klinci ne bi znali pola rijeci iz te opere npr. caksire i sl.
Sorry na offtopic, ali ispravak netočnog navoda, ko u Saborunikad nisam napisala da se MORA ići u KOŽNIM gojzericama (koje se btw. više ne mogu tako lako ni nabaviti, nisu više široko rasprostranjena roba), a nije točno ni da HPS preporučuje pumperice (nego je ta rečenica prepisana valjda iz prvog izdanja Čaplarovog priručnika, mislim da je i on to već redigirao u novijim verzijama).
Znam da nema veze s temom, ali nema ni navođenje mojih postova sa sasvim druge teme od prije koji mjesec. Još ispadam ovdje zadrta konzerva koja daje zastarjele preporuke
A da ipak nešto pridonesem temi, dječji rječnik se mijenja iz generacije u generaciju, sad vidim po ovom što pišete da je mnogoj djeci bilo potrebno tumačiti neke riječi koje su još mojem (par godina starijem) bile same po sebi razumljive. A ja sam pak svojedobno bila u šoku kad sam njemu, tada 11-godišnjaku, dala da čita roman Branka Ćopića, pa je odustao jer mu je previše riječi bilo nerazumljivo. Zoran Ferić je u nekom intervjuu izjavio da kad radi lektiru s gimnazijalcima, započne sat s time da ih pita koje riječi nisu razumjeli, kao da je riječ o stranom jeziku. Tako da nije to ništa čudno.
S druge strane, dječji rječnik se najviše razvija upravo čitanjem, tako da je u pravu i Peterlin i svi oni koji kažu - knjige u ruke, i čitajte djeci. Nije toliko bitno što. Ako je djecu i zaobišla Juha od bundeve (koja je btw. zaista jedno vrijeme bila jako popularna, ja sam za nju čula upravo ovdje na forumu, ali vjerojatno su je sad potisnule neke druge slikovnice), proširit će rječnik već kroz neke druge slikovnice/knjige. Također, iako djeca vole često čitati istu priču/slikovnicu, nije loše ne ispuniti im uvijek tu želju, nego pomalo i širiti vidike, a usput i rječnik
Tanja, da, šokirala si me bila tamo na temi na inzistiranju na gojzama za Sljeme i fakat sam bila našla nejgdje kad sam na brzinu guglala pumperice (vidim sad da ne piše na glavnom sajtu), jer to mi je sve bilo prestrogo za današnjicu, ali ne volim ja preskripciju pretjeranu. Vezano za čakšire, ne znam ni ja što je to, vjer. neki turcizam, a veće su šanse da djeca znaju što je ghostanje (ne znam hrv. termin), nego čakšire. "Kosa" - moja garant ne zna koji je to vrag - možda bi znala kosilica (a i to nije baš vidjela). Situacija je takva da obožava čitati, ali sadržaj koji nju zanima prekasno dolazi u prijevodu pa (uglavnom) čita na engleskom, kao i masa njenih prijatelja (14 god). Čitanje na hrv. je važno, ali ako je prenakićeno njima stranim riječima postaje nešto što ne vole, odbijaju, što je zastarjelo. Nemamo ništa od toga da poričemo stvarnost i zgražamo se zar je to moguće na ovu situaciju - moguće je i događa se. Jezik jako brzo erodira, već su (po meni) zastarjeli i neki testovi jezičnih kompetencija koje psiholozi koriste da bi testirali preferencije i sklonosti (npr. profi orijentacija) - kad sam odvela kćer na test prije srednje bilo je u tom testu riječi koje ni ja ne bih znala, a završila sam jezični faks. Pogledajte malo novine i portale - već i "bismo" za 1. lice množine rijetko će tko napisati, ispada arhaizam. Sva sreća da su sad u lektiri i njima neki privlačniji autori (iznenadilo me pozitivno "U malu je uša đava").
Ukratko, nadam se da logoped nije presudio samo na "koliba" + bajka.
Zbog cega je zapravo grozno da djeca ne razumiju neke rijeci, ukljucujuci i djecu srednjoskolske dobi? Ili mozda gledam na to kroz prizmu (ucenja) engleskog jezika (u americkim skolama). Tu djeca normalno uce nove rijeci kroz citanje tekstova i knjiga namijenjene odredjenoj dobi, odnosno godini skolovanja.
Ne mogu utjecati kako će moji postovi djelovati na one koji ih čitaju, naročito kad ih se površno čita, ali mogu te barem zamoliti da me ne navodiš po sjećanju (nisi me čak ni citirala!) na temi koja s tim nema nikakve veze i na kojoj nisam dotad ni sudjelovala (a nisam ni namjeravala sudjelovati, ali vidim da me se navodi u krivom kontekstu pa sam morala reagirati).
Da, ovo je opća pojava... Sjećam se da moj nećak u desetoj godini nije znao što je napoj. Kad mu je mama rekla "to ti je šćava", samo ju je upitno pogledao.... To mi je jasno, mlađe generacije ne znaju riječi koje se rjeđe koriste (npr. nazivi za konjsku opremu - ular, kolan, đem... ne mogu se sad sjetiti). S tim se ne sretnu, kao ni s napojem, osim ako nemaju nekoga na selu tko hrani 2-3 svinje, ali koliba - pa to mi se još uvijek čini relativno često korišteno. Ako vidiš naslov restorana Ribarska koliba (Pula), ne škodi znati što je to.
Kad smo kod Ere s onoga svijeta - ja sam također starijem sinu morala objašnjavati što je to Ero u prvom redu, a turcizme isto tako. Mlađi sin je bio bolji u razumijevanju, ali on ima sluha i smisla za takve stvari i obraća pažnju.
I dalje smatram da djeci treba čitati u ranoj dobi, jer bez toga neće sami čitati kasnije. Engleskom jeziku su ionako izloženi bez prestanka. Nema tu pomoći, to je danak globalizacije. Moj mlađi sin zna pitati "kako se to-i-to (engleski naziv) kaže na hrvatskom?" Češće me pitaju za tehničku terminologiju. Npr. pitao je neki dan kako se website kaže na hrvatskom. Kažem ja: mrežna stranica. Ne radi se o tome da ne zna, nego je pisao nekakav godišnji plan za radioamaterski klub, pa je htio da mu to izgleda pismeno.
Posljednje uređivanje od Peterlin : 30.11.2022. at 07:57
Svi se slažemo da deci treba čitati.
Problem je kad logoped (ili psiholog, pedagog, vaspitač/učitelj i sl.) očekuje da su sva deca pročitala baš tu neku literaturu koju baš taj stručnjak smatra neizostavnom za formiranje dečje ličnosti.
A na tržištu je stvarno u ponudi mnogo toga, i totalno je nerealna zamisao da je svako dete došlo u dodir sa svakom slikovnicom, ili recimo da je svako dete izloženo svakoj klasičnoj bajci i to u baš istom obliku u kom i taj stručnjak.
(znam da je moja starija čitala neulepšano izdanje Male sirene pa je to bio skandal kad je objasnila drugima u vrtiću kako se Mala sirena originalno završava, a sin je voleo neko skraćeno idanje Crvenkape pa opet logopedici nije valjalo kako dete nije znalo da vuku napune stomak kamenjem i on upadne u bunar pa se udavi)
Pa se onda još to tako zbunjeno dete proceni kao nedovoljno razvijenog razumevanja.
Meni je taj prvi razgovor sa logopedom uvek izgledao kao intervju za posao. Ako u startu ne zablistaš i ne nastaviš tako do kraja, gotov si- sigurno imaš jedan ili više poremećaja.
(Što ne znači da logopedi nisu korisni i potrebni i da nema među njima odličnih stručnjaka. Ali recimo stidljiva ili tog trenutka preumorna deca uopšte ne profitiraju od te jedne jedine procene stručnjaka; recimo kada dođu idući put procene se kako su "mnogo napredovala", a u realnosti samo su uslovi susreta tog trenutka bili bolji nego onaj prvi put. )
@ina- čakšire su turcizam za pantalone. Još čujem ponekad da reč koriste jaaako stare bake.
Posljednje uređivanje od pulinka : 30.11.2022. at 08:23
I meni moram priznat, tri praščića ne mogu zamislit bez kolibe
No sigurna sam da logopedica nije radi jedne riječi napisala takav nalaz, dijete očito ima problema s razumijevanjem pročitanoga i to je bolje rješavat, krenut vježbat prije nego krene u školu.
Posljednje uređivanje od Lili75 : 30.11.2022. at 09:23
Ne slažem se da su djeca kojoj se ne čita u ranoj dobi budući nečitači niti da će oni kojima je čitano sigurno čitati i dalje jer sam se puno puta uvjerila u suprotno, isto kao i klinci koji su kuhali u oš pa u odrasloj dobi gotovo potpuno prestali. Isto tako ne kužim zašto je takav big deal da dijete u dobi od 7 godina ne zna što je koliba, naučit će, nije baš da je toj riječi svakodnevno izloženo, a i mojima su se u pričama spominjale kućice, ne kolibe.
Debeli potpis. Ovo je super nalaz, jer dijete o trošku poreznih obveznika na uputnicu može dobiti odličnu terapiju na vrijeme i na pravom mjestu, a roditelj adekvatne upute što i kako raditi s djetetom. Već sam to napisala.I meni moram priznat, tri praščića ne mogu zamislit bez kolibe
No sigurna sam da logopedica nije radi jedne riječi napisala takav nalaz, dijete očito ima problema s razumijevanjem pročitanoga i to je bolje rješavat, krenut vježbat prije nego krene u školu.
Bez brige, Suvag se ne trga za posao niti bi napisali takav nalaz da dijete ne treba terapiju. Imaju oni posla više nego što mogu odraditi, liste čekanja najbolje govore o tome. Ovo dijete je ušlo u sustav i to je odlično. Treba to iskoristiti na najbolji mogući način, a ne propitivati zašto je nalaz formuliran baš tako. Inače, prije puuuno godina i sama sam bila zatečena Suvagovim nalazom pred školu (a moje dijete je bilo u tom sustavu od treće godine života zbog nagluhosti). Znaju oni što rade. Kasnije čovjek shvati što su mislili reći, a često nam osvijetle i "mrtve kutove" i pomognu da svoj odnos s djecom samo maaalo korigiramo uz značajne pomake na bolje.
Slažem se, nije dovoljno čitati djeci, moraš sama čitati i biti dobar uzor. Ako to ne radiš, nula bodova. Vrijedi i za sve ostalo (kućni poslovi, odgovornost prema obvezama, što god želiš...), ne samo čitanje.
Nadalje, kućica i koliba nije isto. Koliba je sklonište, nema istu infrastrukturu. Ali očito ni odrasli ne znaju što je koliba, pa kako bi znala djeca
I ovo što kaže pulinka, što je "poznata slikovnica"? Zašto bi djetetu trebala biti poznata?
Ali patak mačak i vjeverica žive u kolibi i imaju svu potrebnu infrastrukturu da skuhaju juhu od bundeve.
žutaminuta, otvoreno: "poznata" slikovnica vrlo moguće znači da se slikovnica čita u vrtićima. Moguće postoji neki popis preporučenih slikovnica za vrtiće? Moguće da logoped ženskog spola cilja na to da dijete ne ide u vrtić.
Usput, kako se piše logoped ženskog spola?
logoped ženskog spola i dalje je logoped
Ne moraš niti to, u djetinjstvu i mladosti sam gutala knjige, sad više ne. Moja djeca čitaju iako im nisam dobar primjer. Isto tako radim sve kućanske poslove, cure ne rade. Ne postoje pravila.Slažem se, nije dovoljno čitati djeci, moraš sama čitati i biti dobar uzor. Ako to ne radiš, nula bodova. Vrijedi i za sve ostalo (kućni poslovi, odgovornost prema obvezama, što god želiš...), ne samo čitanje.
Nadalje, kućica i koliba nije isto. Koliba je sklonište, nema istu infrastrukturu. Ali očito ni odrasli ne znaju što je koliba, pa kako bi znala djeca
logopedinja?
Ima i logopedica i logopedinja, sad bi trebalo zavirit u hrv.pravopis
U RL sam najviše čula logopedica.
Na pečatu piše logoped, zapravo mislim da piše Ime i prezime, prof.logoped. Isto tako na pečatu ovlaštenog inženjera građevinarstva (ženske osobe) piše Ured ovlaštenog inženjera, e ne inženjerke. Zanimanje nema spol. Spol ima osoba.
Pa nećeš napisati logoped je rekla.
https://e-usmjeravanje.hzz.hr/logoped
tu piše logopetkinja, iako najviše čujem logopedica
Pričamo o svakodnevnom govoru, a ne o tome što piše na nečijoj diplomi ili pečatu, tako da idemo doktoricama, pedijatricama, ginekologinjama itd.
-
Posljednje uređivanje od Lili75 : 30.11.2022. at 13:21
ili doktor Marija je rekla...
ili profesor Mirjana je zahtjevna ....
Posljednje uređivanje od Lili75 : 30.11.2022. at 13:21
Mesar mi je dala fino meso :Dili doktor Marija je rekla...
ili profesor Mirjana je zahtjevna ....
Gospođa doktor. Sve će to uskoro bit "they" kako je krenulo ili logoped (ona/njoj).
Tanja_b, nadam se da si već shvatila da je moja (internetska) persona površna, ali dobronamjerna. Samo za posao mogu ići i tražiti točne citate u stilu članak stavak itd., ja uglavnom pišem o (mojoj) percepciji. Meni je forum zabava i opuštanje, iako se znam uozbiljiti oko alter medicine, neplodnosti i cijepljenja.
Nemam iskustva sa suvagom, ali s logopedima imam. Ukratko - ne bih htjela da se mama zabrine zbog "kolibe" i "poznate bajke". Rad na jeziku uvijek može pomoći, ali na temi se slažem s pulinkom - uzet sve cum grano salis, a ne kao neku "presudu".
Posljednje uređivanje od ina33 : 30.11.2022. at 14:26
I ovo se mijenja, čak i HR postepeno, čak i službeno - npr. rješenje se izdaje za "sudsku tumačicu". Ne biste vjerovali, ali npr. u engl. sad lagano postaje "neutralno" - "she". Jezik je općenito nešto što se baš jako brzo mijenja, tako da su ti blitz prikazi koliko dijete može demonstrirati u nekom pregledu koji je možda trajao... koliko? (10 min?) samo "fotke" nekog trenutnog dana. Vidjet ćete.
Nekako mi neozbiljno zvuči da bi takav pregled trajao 10 minuta.
Žuta?
Da, baš pričamo. Mislila sam da pišemo ili razgovaramo, ali očito pričamo i ne slušamo jedni druge, pa kako onda od djece očekivati da razumiju govor? Prestara sam za ovo. Mlade generacije sad bi rekle over & out. Kraj balade.
A zašto bi dijete od skoro 6 godina moralo ići u vrtić? Žuta odlutaj s klincima do knjižnice , lijepo ih sve upiši ak već nisu i nek si svaki posudi koju knjigu, i posuditi još koju za čitanje.
Djeca do navršene 16. u ZG imaju gratis upis.
Usput pročitajte i Psima ulaz zabranjen, ima tam kaj treba svaki dete imati za odrastanje
Over and out si rekla ti hrpu puta, a pjeniš se bezveze. Ne moraju se svi uvijek slagati s tobom.
Zovem i zovem i zovem suvag za narudžbe. Ne možeš ih dobiti, nemaaaaa šanse... Uopće ne shvaćam.
Poslano sa mog LDN-L21 koristeći Tapatalk
Posalji mail.
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom