Jooooj!

Kao da sam čitala vlastito iskustvo (na porodu prisutna "sestra" Sanja!!!!)

Žao mi je samo što nisam bila u stanju da joj tamo opalim šamarčinu i žao mi je što sam bila previše iscrpljena za svađu ali ozbiljno razmišljam o tužbi...
Ja sam rađala curicu 5 tjedana prije termina...
komentari na moje jaukanje su bili "prestanite se derati čuje vas se na ulazu u bolnicu", "ugušit će te dijete", "ne krivite nas ako sa bebom bude nešto loše", "gospođo prestanite tiskati nije vam još vrijeme"-na moj komentar da ne tiskam ja nego da beba gura glavicu i da je vrijeme rekla je "eto vi znate bolje od nas..."ali kad je vidjela da sam u pravu rekla je "vidim da ste se odlučili baš sad poroditi"-u jednom trenutku sam bila iziritirana konstantnim ponavljanjem "gospođo ovo, gospođo ono..." pa sam i ja njoj rekla "gospođo..." na što je dotična rekla "da sam ja gospođa ne bi bila tu di jesam"(mislim zbilja...)

Bebica se rodila i ja je nisam smjela odmah primiti (nisam je ni vidjela niti mi je itko rekao što mi je sa bebom)...ležala sam na hodniku ko kreten, sva u brizi-kada sam pitala do kada ću tu ležati rekla je još 2 sata, a kad je to vrijeme prošlo opet sam je pozvala i upitala kada će me voziti da vidim bebu na što se ona počela derati "prestanite me ispitivati gluposti, vozit ćemo vas kad stignemo-pa već me peti put to pitate..."

....zamislite kako se jedna majka mora osjećati u tom trenu...

beba je sad OK ali ja sam još uvijek ljuta na sebe jer nisam bila hrabrija i izborila se za sebe...