AYAAN HIRSI ALI uvrštena je među Stotinu najutjecajnijih ljudi u 2005. godini po izboru časopisa Time, a po izboru Glamoura te iste godine proglašena je Junakinjom godine. Reader's Digest proglasio ju je Europljankom godine. Primila je i brojna priznanja za promicanje ljudskih prava. Danas živi i radi u Sjedinjenim Američkim Državama.
Ayaan Hirsi Ali jedna je od političkih pojava današnjice kojima se ljudi najviše dive, ali i koju najviše osporavaju. Na naslovnice međunarodnih tiskovina dospjela je nakon što je jedan islamist ubio Thea Van Gogha, a nju označio slijedećom metom. Dugo očekivana Nevjernica govori o sazrijevanju te elegantne, odvažne, ali i ozloglašene političke superzijezde i zagovornice slobode govora. [b]Odgojena u strogoj muslimanskoj obitelji i široj klanovskoj zajednici, Hirsi Ali preživjela je građanski rat, osakaćivanje genitalija, brutalno premlaćivanje, pubertet obilježen izuzetnom pobožnošću, uspon Muslimanskog bratstva i život u četiri različite diktature. Pobjegla je od dogovorenog braka i zatražila azil u Nizozemskoj, gdje se borila za prava muslimanki i reformu islama, navlačeći na sebe neprijateljstvo reakcionarnih islamista i kukavnih političara. Iako živi u stalnoj opasnosti, i dalje odbija zašutjeti.[/bb]
Slaveći njenu pobjednu nad svim preprekama, priča o Ayaan Hirsi Ali govori o tome kako je jedna bistra, znatiželjna i poslušna djevojčica izrasla u prvoborca u borbi za slobodu. Dok zapadne vlade s mukom traže ravnotežu između demokratskih ideala i pritisaka vjerskih zajednica, nijedna druga knjiga ne može biti pravodobnija ili važnija.
-----
"Ja sam Ayaan, kći Hirsija, Maganovog sina."
U prvom dijelu Nevjernice Ayaan Hirsi Ali je petogodišnjakinja koja sjedi na travi dok je baka poučava imenima predaka, koja sva somalijska djeca moraju znati. "Dobro ih upamti," upozorava je baka. "Oni su tvoja krv. . . . Ne budeš li ih poštivala, bit ćeš prokleta. Bit ćeš ništa. Imat ćeš nesretan život i umrijeti sama."
Tako počinje izvaredna priča o ženi iz nomadske obitelji, obrezanoj u djetinjstvu, podučavanoj od radikalnih učitelja u Keniji i Saudijskoj Arabiji, naučenoj da će se, otkrije li kosu, dogoditi grozne tragedije. Priča je to koja bi zaista, da se par stvari dogodilo drugačije, vodila nesretnom životu i samotnoj smrti, baš kao što ju je upozorila baka.
No, umjesto toga, Hirsi Ali je uspjela pobjeći i pretvoriti se u međunarodno priznatu glasnogovornicu za prava muslimanskih žena. Promjene je pokrenuo njen bijeg od obitelji dok su je prisilno vodili dogovorenom budućem mužu u Kanadu i dobivanje političkog azila u Nizozemskoj na temelju priče za koju priznaje da ju je izmislila. Ubrzo nakon dolaska u novu zemlju, Ayaan je skinula veo s glave kako bi provjerila hoće li je Bog zbog toga kazniti ili čak ubiti. To se nije dogodilo. Kao što nije bilo božanskih posljedica ni kad je, prkoseći svojim pretcima, obukla traperice, vozila bicikl, upisala se na Sveučilište, postala državljankom Nizozemske, počela govoriti javno o ponižavajućem tretmanu muslimanskih žena te pobijedila na izborima za Nizozemski parlament.
No, slavu je slijedila tragedija. Godine 2004. Hirsi Ali je surađivala s nizozemskim redateljem Theom van Goghom na snimanju kontroveznog filma "Submission," u kojem se radi o patnji muslimanskih žena zbog nametnutih brakova i zlostavljanja. Van Gogha je zatim ubio ljutiti muslimanski radikal, ostavivši mu na psima zabodenu poruku namijenjenu upravo Ayaan. Nakon prijetnji smrću, Ayaan je počela živjeti pod stalnom pratnjom tjelesnih čuvara. Mediji su počeli istraživati njenu prošlost te su otkrili kako u svojem nastojanju da dobije politički azil nije uvijek govorila potpunu istinu o svojem životu. Nizozemci su joj zaprijetili ukidanjem državljanstva, no American Enterprise Institute joj je ponudio posao u Washingtonu…
Čak i same činjenice o njenom neobičnom životu čine fascinantno štivo. No, ova knjiga nešto je više od obične autobiografije: Nevjernica opisuje jedinstveno intelektualno putovanje od plemenskih običaja iz Hirsi Alinog somalijskog djetinjstva, preko oštrog fundamentalizma Saudijske Arabije pa sve do suvremenog Zapada. Putem nam Hirsi Ali nudi nešto što je zasigurno njen najveći dar: talent za prisjećanje, opisivanje i prezicno analiziranje svojih osjećaja svakog trenutka putovanja.
Danas, Hirsi Ali nigdje ne može bez tjelesnih čuvara, no kako je već prešla iz "svijeta vjere" u "svijet razuma", svjesna je kako ne može natrag.
Bez obzira na sve, opisuje se kao sretna žena: "Koliko je djevojčica rođenih u bolnici Digfeer u Mogadishu u studenom 1969. danas uopće živo? I koliko od njih ima stvaran glas?"