Mislim da mu jesam autoritet, ali me ponekad plaši što imam osjećaj da sam ja jedini autoritet.
Jer kad mu ja nešto ne dozvolim, prihvaća to, dok se ne pojavi MM, i onda slijedi: "Taaataaa, mogu li..."
Ili ljutito: "Otiđi mojim te! Hoću baku!"
A tata i baka mu dozvoljavaju gotovo sve što mu pada na pamet... i onda se često pitam ima li to smisla, biti mama-rospija... malo se loše osjećam zbog takvog odnosa snaga.
Ali u većini situacija ipak me sluša. Samo ne znam kako se u njegovoj glavi to raspoređuje (valjda nekako po principu: mama - ona koja odlučuje, tata - onaj koji dozvoljava)