 |
|||
Evo samo da se i mi javimo u klub hiperaktivaca. U ožujku smo bili kod prof. Sekušak Galešev i ustanovljeno je da je Dorian ADHD. Nije to ništa u što nismo bili sigurni i prije. Mislim...kaj da vam pričam...Dodo nikad nije prohodao...on je protrčao sa devet i pol mjeseci. Pričati je počeo sa sedam mjeseci i od onda se ne gasi
pozdrav od jedne adhd mame
Hm... imam prilično jasan dojam da nam je Amerika zakucala na vrata. Izgleda da je u nas ipak 40 000 ADHD djece.
Bio je trenutak u povijesti ove zemlje kada se pljeskavica počela zvati hamburger. Očito se u tom svjetlu treba pomiriti s idejom da je svako nemirno dijete pogođeno ADHD-om. Novonastala razlika je samo u terminologiji.
Među stručnjacima postoje stanovite razlike. Jedni su reproduktivci i u stanju su prenijeti naslijeđene floskule budućim generacijama, gorljivo zatirući svaku primisao o netočnosti usvojenih "znanja". Drugi su istraživači, uglavnom manjina. Svakako je bolje potražiti potonje ako svome djetetu želiš dobro, jer i FDA je već potvrdila štetne učinke ritalina.
Evo malo štiva za razmišljanje:
http://bjp.rcpsych.org/cgi/reprint/184/1/8.pdf rasprava o ADHD kao kulturalnoj izmišljotini
http://www.geocities.com/ss06470/ADHD.html dugi kritički članak o nesposobnosti okoline u srazu s djecom koja su različita
http://www.antipsychiatry.org/ritalin.htm kritički osvrt na ekspanziju korištenja ritalina i njegove posljedice
Evo ja ću se prva i kao čovjek i kao čovjek iz struke složiti s Davorom da je najbolje i najprihvatljivije dijete tretirati bez lijekova.
Psihoterapijske metode čine čuda kad ih provode educirani stručnjaci te kad se djetetovi roditelji i bliža djetetova okolina, znači učitelji, rodbina i svi involvirani u onu najbližu okolinu djeteta strogo pridržavaju načela u odgoju koja će dovesti do promjene ponašannja kod djeteta u konačnici.
No opet kao čovjek iz struke reći ću vam otvoreno da je to takva rijetkost da je sve nevjerojatno meni kao čovjeku.
Gotovo je utopistička ideja pronaći kod nas takav primjer u životu, a sve kreće još od kad se dijete rodi.
Po meni najgenijalniji psihijatar koji razmišlja gotovo apsolutno antipsihofarmakološki je Willam Glasser i kad bi se njegove ideje mogle ostvariti u životima svih nas, a onda i u odgojnim i obrazovnim institucijama problema gotovo da i ne bi bilo problema, a ni dijagnoza.
O tome govori njegova Teorija izbora i Realitetna terapija i preporučam da svi s ovog topica proučite njegove knjige.
Ja ga obožavam, ali mi recimo nije jasno kako to da niti jedna zagrebačka škola nije zaintersirana za to da uđe u program Kvalitetne škole koja bi garantirala onda edukacija svih uključenih u djetetovo obrazovanje.
Upravo Glasserove ideje se protežu u HNOS-u koji je kod nas tako nakardno odrađen, ali hajde ipak je neki pomak.
Izgleda je "provincija" i to tamo Istra, Rijeka, Dubrovnik, Vukovar pa i tu kod mene u Bjelovaru našla više sluha (da ne mislite da je to baš nešto super i tamo su iznimke takve škole-što zbog financija što zbog letargije)
No budimo realni-kaže neki lik iz naše humoristične serije, prvo kod nas se nitko ne razbacuje ritalinom jer ga ne možeš dobiti na recept i skup je, a drugo nitko se ne razbacuje ni dijagnozama-osim onako u običnom razgovoru kad ljudi miješaju običnu dječju živost i radoznalost s ovako ozbiljnom "dijagnozom".
I kad kažem ozbiljnom onda to zaista i mislim, jer tko je bez iskustva u radu i životu s takvim djetetom mislim da malo toga korisnog ima za reći osim nekih općenitih floskula.
evo tu je popis škola i ustanova koje su uključene-malo sam govorila napamet,
http://kvas.hr/
Hvala puno za informacije o Glasser-u. Pronjuškao sam malo i ispada da je "sve živo" prevedeno i ima u knjižnicama. Mrak.
Baš mi je drago Davore da te to zanima, žao mi je da vam svima nisam još prije dvije godine napisala za njega kad sam prvi puta na ovom topicu tamo na prvoj stranici crvenim slovima citirala njegove ubojite i skrbne navike.
Ne sikiraj se, očito je sazorilo upravo sada
rvukovi, hvala ti!
Ne znam je li netko probao s muzikom, a svakako vrijedi probati. Na jednom mjestu: http://aquarium.lipetsk.ru/MESTA/mp3..._Sartaj_vol_2/
nalaze se dvije posebno dobre rAge: Desi Todi za ujutro (oko 10h) i Malkauns za smirivanje aktivnosti pred spavanje i tijekom noći. Neki izvori tvrde da umiruje vrućicu.
rAga Desi Todi je znanstveno potvrđena stvar, a pomaže kod depresije.
Marilu je na topicu "Zasto drogiramo svoju djecu!!" stavila link na jako poučan video (koji jako dugo traje) upravo o hiperaktivnosti i ritalinu:
http://v.mercola.com/blogs/public_bl...ren-14587.aspx
Podizem da ne postavljam novi topic.
Moja beba nema miraZnam da to ne spada mozda ovdje ali ne znam di bi.... Ima 7 mj i kad je na krevetu u 30min izračunala sam da se prosječno okrene od 150-200 puta (lijevo, desno, gore, penje se po preprekama....) Konstantno je u pokretu i pitam se odakle joj energija. Jednostavno dok je budna nikad ne miruje, osim dok je dojim. Cim se probudi isti sekund skače na stomak i ajmoo...Isto tako i kad se najede, nema straha od bućkanja samo piči ..... Pa se pitam je li to ok? Mislim nisam to jos vidila... Još je dojim i ima samo jedan voćni obrok dnevno, sad mislimo krenuti na još jedan. Pa ne znam, pitam se kako li će biti tek kad prohoda
Žao mi je što jednu ovako ozbiljnu temu shvaćaš tako neozbiljno
Imam friških vijesti:
http://www3.lehigh.edu/News/news_sto...archive.asp%3F
Amerikancima je izgleda konačno dogorilo do prstiju i krenuli su, barem eksperimentalno, rješavati problem. Bilo bi dobro proširiti svijest o ovome, jer alternativu poznajemo: droge i ... još droga.
sorry sto ovako ulijecem - kazu da sitna skretanja ne remete pravac kretanja
i nedajte se smesti... samo nakon mene nastavite gdje ste stale 8)
Evo nešto friško:
http://archpedi.ama-assn.org/cgi/con...hort/161/9/857
Nije da će ikome posebno pomoći, ali daje nekakvu brojku od 8,7% djece kao "pozitivne" na ADHD testove.
Umjetne boje ništa ne valjaju, a sada je to i službeno, friški članak:
http://www.food.gov.uk/news/newsarch...ep/foodcolours
Radi se o ozbiljnom istraživanju (objavljeno u friškom The Lancet-u), a posljedica je da su se jako ustrčali u prehrambenoj industriji, na primjer:
http://www.foodproductiondaily.com/n...-reformulation
Izgleda da se lavina konačno krenula kotrljati. Radovi na ovu temu su postojali i prije, a lijepo ih objedinjuje:
http://www.fabresearch.org/view_item.aspx?item_id=789
Pokušavam pronaći tablicu s popisom aditiva("onih na E"), osobito onih najštetnijih. Zna li tko...
Tablice s E-brojevima se nađu posvuda i uglavnom nisu potpune. Moj kriterij je postojanje želatine kao supstance s E-brojem. Ako nema E441 onda je tablica krnja.
Imam nešto friško o dugoročnom utjecaju ritalina (na glodavcima):
http://www.jneurosci.org/cgi/content...vol=27&fp=7196
"These findings suggest that developmental exposure to high therapeutic doses of MPH has short-term effects on select neurotransmitters in brain regions involved in motivated behaviors, cognition, appetite, and stress. Although the observed neuroanatomical changes largely resolve with time, chronic modulation of young brains with MPH may exert effects on brain neurochemistry that modify some behaviors even in adulthood."
Radi se o sažetku, ali kome treba naći će načina za dočepati se cijele radnje.
Postovani,
i ove skolske godine nastavljamo s nasim edukacijame vezanima za ADHD i hiperaktivne sanjare. Predstavljamo Vam projekt Hiperaktivni sanjari - prihvatimo različitosti! sufinanciran od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, u sklopu kojeg smo izdali i edukativnu brošuru koju ce dobiti svi polaznici predavanja i radionica. Za sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte!
Saljemo Vam raspored predavanja i radionica koje ce se odrzati u sljedecim gradovima:
Nakon predavanja zainteresirani se mogu predbilježiti za radionice koje će se održati sljedećeg dana. Prijave za radionice primaju se i putem mobitela 098/99 789 15. (max. 25 sudionika po radionici)
KARLOVAC
Savjetovalište za djecu, mladež, brak i obitelj (Ivana Meštrovića 10)
Predavanje: 9. 10. 2007., utorak u 18:00 sati
Radionice: 10. 10. 2007., srijeda u 18:00 sati i 19:00 sati
VARAŽDIN
II Osnovna škola Varaždin (A. Cesarca 10)
Predavanje: 11. 10. 2007., četvrtak u 18:00 sati
Radionice: 12. 10. 2007., petak u 17:45 sati i 19:00 sati
SPLIT
Katolički bogoslovni fakultet (Zrinsko-frankopanska 19)
Predavanje: 18. 10. 2007., četvrtak u 17:00 sati
Radionice: 19. 10. 2007., petak u 17:45 sati i 19:00 sati, Liga za borbu protiv narkomanije, Bana J. Jelačića 4 (Prokurative)
ŠIBENIK
Katolički dom
Predavanje: 22. 10. 2007., ponedjeljak u 18:00 sati
Radionice: 23. 10. 2007., utorak u 17:30 sati i 18:45 sati, Osnovna škola Fausta Vrančića, Trg I. G. Kovačića 2
Predavanje "Hiperaktivni sanjari – osobno iskustvo", osim što obuhvaća sve simptome nepažljivog i/ili hiperaktivnog djeteta, sadrži i osobno iskustvo predavača Marka Fereka koji opisuje svoje iskustvo odrastanja djeteta čiji unutarnji ritam i misli nisu išli istim smjerom kojim je išao školski ritam. Kroz predavanje upoznajemo sve karakteristike hiperaktivnih sanjara te kako prepoznati njihove kvalitete i potencijale.
Radionica "Hiperaktivni sanjari – I ja želim biti takav!" u tri zanimljive vježbe dočarava dio osobnosti djece s ADHD-om i prikazuje um jednog hiperaktivnog sanjara.
Ovaj poziv je upućen...
Roditeljima, odgajateljima, učiteljima razredne i predmetne nastave, knjižničarima, srednjoškolskim profesorima, stručnim suradnicima (pedagozi, psiholozi, liječnici školske medicine)...
Polaznici predavanja i radionica dobiti će sve potrebne materijale i edukativne brošure.
Zašto?
U Hrvatskoj se povećava informiranost vezana za ADHD (deficit pažnje /hiperaktivni poremećaj), pa sve više roditelja i učitelja prepoznaje simptome kod djece a često se ne znaju postaviti prema djeci s tim karakteristikama.
Zbog svoje hiperaktivnosti i impulzivnosti takva djeca se teško uklapaju u školski sustav i među drugu djecu. Zbog nepažnje puno sanjare, teško se koncentriraju na zadatke koji im nisu zanimljivi i uglavnom zaostaju s gradivom. Bitno je naglasiti da su to djeca s normalnim ili iznadprosječnim intelektualnim sposobnostima. Nažalost, neprepoznavanjem i neprilagođenim načinom rada s njima i čestim kritikama, ta djeca gube samopouzdanje, stječu lošu sliku o sebi, uviđaju da se ne mogu uklopiti i da nisu prihvaćena čime često dolazi do popratnih simptoma poput svih oblika tjeskobnog stanja, depresije, straha prema učenju nečeg novog, društvene izolacije ili konačno devijantnog ponašanja. Zbog toga je iznimno važno upozoriti roditelje, odgajatelje, učitelje na potencijalne sposobnosti i čak talente takve djece, jer se pohvalama, usmjeravanjem i razumijevanjem pruža velika pomoć takvoj djeci koja nerjetko iznenađuju svojim mogućnostima.
I zato, uključite se u naše aktivnosti!
Za aktivnosti u ostalim gradovima biti cete naknadno obavjesteni.
Srdacan pozdrav,
--
Marko Ferek, dipl. ing.
predsjednik
Buđenje - udruga za razumijevanje ADHD-a, ZAGREB
www.budenje.hr
edit: kopi-pejstala sam email koji sam dobila, nisam ja napisala "postovani...", da ne bi bilo zabune
Molim vas za mišljenje (Davora i rvukovi pošto vidim da ste dobro upućeni u temu)
Moj dječak sad aima 3,5 godina i jako je aktivan, tet u vrtiću čak kažu i najživlje dijete u grupi. Rođen je u 33 tjednu, imao hipertoniju nožnih mišića, provedena neurorazvojna gimnastika, proglašen neurorizičnim. Kontrolni pregled oko prvog rođendana: sve ok.
Njegovo ponašanje: jako aktivan, često mijenja zanimacije, npr. počne bojati sliku u slikovnici, ali je ne dovrši nego počne nešto drugo pa se vrati na slikovnicu, a između toga optrči, preskače ili što većnekoliko krugova po sobi. Ali ukoliko gleda crtić ili predstavu koja ga zanima može presjediti i po dva tri sata. Spava cijelu noć otkad je usvojen prije dvije godine (zapravo i ranije, ali otkad ne znam, popodne zna odspavati i po tri sata). Po mojoj skromnoj procjeni, ali i nepristrane okoline natposječno je inteligentan, sve ga zanima (zna boje , brojiti, sabirati i oduzimati do deset, piše 10-tak slova bez da ga je itko posebno učio, teta u vrtiću kaže da boja bolje od šestogodišnjaka jer manje prelazio liniju (imaju mješovite grupe) i ne druži se s manjom djecom nego sa šestogodišnjacima, a postavlja se kao vođa (a ostali ga slijede). Inače je samopouzdan ali i malo razmažen i zna reagirati agresivno ako nije po njegovom. Zna da je usvojen i više puta je sam prepričao taj slijed događaja (bio je u stomaku jedne tete...). Ponekad zna biti stvarno teško odgojiv.
Kako nas naša doktorica smatra u najblažu ruku paničarima, ne smijem joj se ni obratiti s željom za pregedom psihologa, a mene svejedno brine ta njegova nemogućnost dužeg sjedenja na mjestu i bavljenja istom aktivnošću (osim ako nije upitanju crtić ili priča), pogoto udruženo s njegovom dijagnozom. Ukoliko ima problema željela bih što prije reagirati da se stignemo pripremiti za školu, jer i sami znate da nemirna djeca često poberu pridjev zločesta i puno im je teže u školi.
Unaprijed hvala
Naravno mislila sam na neke vježbice, nipošto ni na kakve droge.
Mariela, ako je on bio nedonošče i išao na razvojnu gimnastiku on bi morao biti pod kontrolom psihologa, prema tome mislim da ne trebaš oklijevati u traženju uputnice. Moja djevojčica je isto ranije rođena i prošli smo neurorazvojnu gimnastiku, a danas je i dalje pod kontrolom psihloga i logopeda (iako su kontrole rijetke, svake 2 godine). Ako imte mogućnosti za dolazak u Zagreb, možeš se naručiti u savjetovalište ERF-a, to se može i bez uputnice i besplatno je.
Prehrana. Morat ćeš malo eksperimentirati, ali generalne smjernice su NE šećer i NE meso, a ostalo prema režimu za koji vidiš da djeluje.Mariela prvotno napisa
Uzgred, dob od 4 godine je znanstveno dokazano najagresivnija u životu. Potrpi.
podižem malo temu.
Prije nego me Davor iskritizira da tražim problem gdje ga nema, nabrojati ću neke stvari koje me kopkaju. Nisam sigurna, odnosno mislim da nećemo prije škole inzistirati na nekim pretragama, jer tete u vrtiću kažu da s našom curkom nemaju nekih posebnih problema, doduše dok je bila u najmanjoj grupi znale su reći da je dinamitna, šefica, slobodni strijelac itd. (u pozitivnim kontekstima).
Nakon savršene trudnoće sa mirnom bebom i savršenog početka poroda, slijedio je teško opisiv porod, koji smo preživjele osim što je ona bila plavo/ljubičasta, sa hematomom na glavici, slomljenom ključnom kosti, i možda još čime - apgar 10/10, nikave kontrole niti uputnice.
Od rođenja do 11 mjeseca nije prespavala komad duži od 1h, po noći max 2h, plakala stalno, nije se vezala za mene niti tatu, iako je bila dojena (okretala glavicu na najmanji šum, ritala se, stalno kao u potrazi za nečim trećim). Od početka, a noričito od 2,3 mj. konstantno nastojanje da bude uspravna, drame na bilo kakav pokušaj vodoravnog položaja, vrtenje na sve strane, nezaintresiranost za igračke, osim onih koje se intenzivno vrte, sviraju itd. ali i to kratko.
Kako netko reče nije prohodala nego protrčala, znala je sa 2 god. sat vremena trčati preko cijelog korza, i dalje do auta i dalje dok je ne bi zaustavili.
U autosjedalici vrištala i bacakala se i po 2h, i tako do 1,5 godine, bez obzira što sam ja sjedila sa njom, davala igračke, pričala, radili pauze itd.
Nije se nikada mogla sama zaigrati (osim trčanja, penjanja itd.), ali je puzle slagala sa 2g. duplo brže nego tata i ja, i mogla ih je slagati x puta iznova.
Crtić može gledati ako treba 2h bez prestanka, ali priče ne može saslušati nego ona priča nama.
Tek sa 4 g. smo uspjeli produžiti maženje sa 1 sekunde, na uživanje u minutama zajedničkog maženja (isto vrijedi za masaže i ostale oblike tjelesnog nježnog kontakta).
U grupi se postavlja kao vođa, a s djecom kojoj to ne paše teško se duže druži, uklapa se bolje među starije.
U vrtiću zna sve pjesmice koje ona treba znati i sve od ostalih iz grupe (kad pripremaju predstavu), tete kažu da nemaju sa njom nekih posebnih problema, ali pisanje je apsolutno ne interesira (odustane kad treba napraviti drugi pokušaj, jer onaj prvi nije uspio).
Kad joj želimo nešto pokazati, odustaje, nema strpljenja, a onda nakon nekog vremena sama ispali sve kao da je cijelo vrijeme o tome razmišljala.
U trgovini, ambulanti i sl. ona non stop trčkara, penje se po stepenicama itd., a uz eventualni prethodno pregovaranje uspije biti smirena do 10 min.
Slabo slijedi povezane upute, ali se sjeća događaja iz najranijeg djetinjstva, i kad ona treba smisliti plan akcije onda je nenadmašna. Ona uvijek zna točno što hoće u sljedećoj sekundi, i to nikad nije ono iz prethodne sekunde (osim crtića koji se mogu vrtiti 100 puta ponovo).
itd.itd.
E sada, obzirom da se tetama u vrtiću uklapa, bez obzira što me kopka da li to "zahtjevno" uh ponašanje ima neko ime, ne bih htjela da se etiketira prije škole, jer će se možda i tamo uklapati. Jesam li u pravu. Osim toga pedijatrica bi jedva dočekala da nam odbije dati bilo kakvu uputnicu.
odi privatno kod Tanje Sever na dijagnostiku.
Zapazio sam ovo, ali ne brini
zašto prije škole ?
zato sto sto prije treba poceti sa odgovarajucom prehranom i radnom terapijomzašto prije škole ?
sa 6-7 godina mozak je fizicki dostigao velicinu koja ce se vrlo malo mijenjati tijekom zivota
sto prije djetetu maknes metale iz tijela, sto prije mu maknes iz prehrane hranu na koju ima intoleranciju vece su sanse za potpunu regresiju
u hr nema labosa koj to testira, imas greatplains iz usa, imas labos u parisu i cini mi se da ima nesto u svicarskoj
hiperaktivnost je takodjer ljeciva biomedicinom, kao i autizam. dresura koju prakticira tradicionalna zapadna medicina je besmislica, ima efekt ko elektroshockovi u ljecenju shizofrenije
educiraj se prije nego sto povjerujes u ideje koje ce ti ponuditi po medicinksim institucijama
tinna, zaboravila sam te pitati da li si
1) dijete cjepila i da li je ponasanje pocelo nakon cjepljenja
2) bila bolesna u zadnjem tromjesjecu trudnoce, kad se formiraju veze u mozgu
3) na porodu imala situaciju da je beba ostajala bez kisika
pa zato i jesam skeptična koliko će "dijagnoza" biti od koristi, pogotovo ako se ona uklopi u školu kao što se je u vrtić. Tete kažu da nemaju problema sa njom, prati upute i zadatke koje rade sva djeca, jeste puna energije ali one tima vladaju, jedna od teta joj je i priličan autoritet. Predstave, pjesmice i ostalo popamti i uloge koje nisu njezine. Npr. zapamtila je od teta uputu da je predstava tajna, ali da sam joj ja tako nešto rekla, ne znam baš.educiraj se prije nego sto povjerujes u ideje koje ce ti ponuditi po medicinksim institucijama
1/ cijepljena je po programu, a ponašanje je takvo od rođenja (u trbuhu je bila jako mirna beba).
2/ mislim da nisam bila bolesna, možda kakva prehlada koje se niti ne sjećam
3/ za porod ne znam, jer su nas apsolutno isključili iz bilo kakvih informacija i odluka, ali kao što sam gore napisala ono što sam ja zamijetila u onom kratkom trenutku kad sam je vidjela a prije nego su je odnijeli - da je bila plavo/ljubičasta, ali je apgar dobila 10/10 :?
Ono što sam zamijetila ra razliku od drugog djeteta, da je gledala "kroz nas" dosta dugo, dok je drugo dijete imalo fokusiran pogled i reagiralo na komunikaciju skoro odmah.
a već sam pisala na ovom forumu dosta puta, da smo bile pod dripom od prvog trena poroda (kad sam došla u bolnicu otvorena 2cm, s puknutim vodenjakom), te da sam imala vezane nepodnošljive trudove - pa pretpostavljam da je bila u trenucima i bez kisika, a sjećam se i sestrinog vikanja "tiskajte, tiskajte ugušićete dijete" (kad su mi rekli da tiskam, a nisam još imala nagon za tiskanjem, no njima se žurilo da dovrše porod prije 7 i kraja smjene).
Ja cijelo vrijeme imam osjećaj da je njoj takvim nasilnim porodom hiperstimulirano/oštećeno blago nešto (živci) :/ , ali nitko osim mene ne razmišlja na takav način (nedisciplinirana je, zločesta ne ? i takve stvari su objašnjenje). Ili živahna je (objašnjenje u pozitivnom kontekstu), ali ima još takve žive djece.
Ma općenito ova generacija pedijatara koji su nas "vodili", imam osjećaj da jedino što su pročitali od fakulteta na ovamo su reklame farmaceutskih kuća koje im dođu pod ruku. I ak dijete nema temperaturu - nije bolesno.
ja sam isto bila na dripu, jedino kaj sam istiskala za 22 min, cim su mi dozvolili tiskati
za vrijeme poroda sebastianovi otkucaji srca su skakali na 220 (ili cak 260, ne sjecam se vise)
na kraju su me molili da me izrezu da ga brze istiskam jer da je fetalna patnja (pretrpostavljam da su i kod vas trudovi pod dripom obavili svoje, ja osjecam da je nasem autizmu rjesenje upraov u tom dijelu poroda)
pokusaj viditi da li ti je dijete puno metala (to placas sama) i vidi intolerancije na casein i gluten. hiperaktivce sigurno puca secer, konzervans, i umjetne boje. hrana u kojoj ima metala (sve tretirano pesticidima), meso di su zivotinje u prehrani dobijale antibiotike nasim klincima oce pomoci na pojavljivanju candide
za prehranu cak ne moras radit i placat testove, pocni hranit recimo bez secera, pa nakon 2 tjedna izbaci mlijeko, pa nakon 2 gluten i vodi dnevnik ponasanja
ja kopam rukama i nogama za barokomoru za stimulaciju mozga jer tu ima puno prostora za regeneraciju mozga. kako u nizozemskoj tretman kosta 125 erua (a treba bar 40) pojavile su se opcije sa bugarskom, sa irskom jer su isti ti tretmani tamo 15-20 eura
za detox koristimo infracrvenu saunu, kupili smo je jer sam osobno protiv detoksikacija kemikalijama koje su standard
da li ti dijete ima slucajno konstanto mekanu stolicu, da li kakica smrdi na kiselo? vecina "takve" djece ima i problema sa candidom
imas forum sa grupama potpore za roditelje za djecu sa posebnim potrebama, pa i tamo mozes dosta procitati
http://mameibebe.biz.hr/phpBB2/viewforum.php?f=52
http://www.greatplainslaboratory.com/adhd.html
ADD/ADHD
Connections between ADD/ADHD & Other Conditions
Ear Infections & ADD/ADHD
Allergies & ADD/ADHD
Nutritional Concerns & ADD/ADHD
Find out what researchers have published in professional journals on connections between AD(H)D and other conditions.
Ear Infections (Otitis Media) & ADD/ADHD
Otitis media in children with learning disabilities and in children with attention deficit disorder with hyperactivity:
"Based on parental report, children with ADD-H had significantly more complaints of earaches during the preceding 3 months and significantly more ear infections during the preceding year...Although middle ear disease in preschool children has repeatedly been linked to later language deficits, this study suggests that middle ear disease in school-age children may also be associated with hyperactivity and/or inattention, independently of learning disability."
- Adesman AR, Altshuler LA, Lipkin PH, Walco GA. Pediatrics 1990 Mar;85 (3 Pt 2):442-6. Division of Developmental and Behavioral Pediatrics, Schneider Children's Hospital, Long Island Jewish Medical Center, New Hyde Park, NY 11042.
Minimal brain dysfunction and otitis media:
"The frequency of otitis media among 22 hyperactive children with learning disorders was compared with the frequency of otitis media in a sample of 772 normal children, using the same criteria for the diagnosis of otitis media in both groups. The groups were matched for social class and age when studied (7 to 13 yr. of age). A significantly higher percentage of hyperactive children (54%) had more than 6 episodes of otitis media than was found in the normal group (15%). Thirty-six percent of hyperactive children had more than 10 episodes compared to 5% in the normal sample."
- Hersher L. Percept Mot Skills 1978 Dec; 47 (3 Pt 1): 723-6.
An association between recurrent otitis media in infancy and later hyperactivity:
"An association between the frequency of otitis media in early childhood and later hyperactivity is reported in this study. The subjects were 67 children referred to a child development clinic for evaluation of school failure. Ranging from 6 to 13 years old, all the children demonstrated specific school learning problems, and 27 were also considered hyperactive by two or more raters. Sixteen of the hyperactive children were treated with central nervous system stimulant medication. In retrospect, there was a positive correlation between an increasing number of otitis media infections in early childhood and the presence and severity of hyperactive behavior. Ninety-four percent of children medicated for hyperactivity had three or more otitis infections, and 69 percent had greater than 10 infections. In comparison, 50 percent of non-hyperactive school-failure patients had three or more infections and 20 percent had greater than 10 infections. Twenty-two of 28 children (79%) known to have more than 10 infections experienced recurrent otitis before 1 year of age."
- Hagerman RJ, Falkenstein AR. Clin Pediatr (Phila) 1987 May; 26(5): 253-7.
Allergy & ADD/ADHD
Topographic mapping of brain electrical activity in children with food-induced attention deficit hyperkinetic disorder:
"...This investigation is the first one to show an association between brain electrical activity and intake of provoking foods in children with food-induced attention deficit hyperactivity disorder. CONCLUSIONS: These data support the hypothesis that in a subgroup of children with attention deficit hyperactivity disorder certain foods may not only influence clinical symptoms but may also alter brain electrical activity."
- Uhlig T, Merkenschlager A, Brandmaier R, Egger J Eur J Pediatr 1997 Jul;156(7):557-61. Institute for Child Health Research, Clinical Sciences Division, West Perth, Australia.
Controlled trial of oligoantigenic treatment in the hyperkinetic syndrome:
"76 selected overactive children were treated with an oligoantigenic diet, 62 improved, and a normal range of behaviour was achieved in 21 of these...symptoms, such as headaches, abdominal pain, and fits, also often improved. 28 of the children who improved completed a double-blind, crossover, placebo-controlled trial in which foods thought to provoke symptoms were reintroduced. Symptoms returned or were exacerbated much more often when patients were on active material than on placebo. 48 foods were incriminated. Artificial colorants and preservatives were the commonest provoking substances, but no child was sensitive to these alone."
- Egger J, Carter CM, Graham PJ, Gumley D, Soothill JF. Lancet 1985 Mar 9; 1(8428): 540-5.
Controlled trial of hyposensitisation in children with food-induced hyperkinetic syndrome:
"Food intolerance seems to be an important cause of the hyperkinetic syndrome, but restricted diets are expensive, socially disruptive, and often nutritionally inadequate. Enzyme-potentiated desensitization (EPD) may overcome some of these difficulties. EPD was tested in a double-blind placebo-controlled trial among 40 children with food-induced hyperkinetic behaviour disorder. A total of 185 children with established hyperkinetic syndrome underwent oligoantigenic dietary treatment for four weeks. 116 whose behaviour responded had provoking foods identified by sequential reintroduction. Foods that reproducibly provoked overactivity were avoided. 40 patients who were then invited to take part in the hyposensitisation trial were randomly assigned to treated and control groups. Treated patients received three doses of EPD (beta-glucuronidase and small quantities of food antigens) intradermally at two-monthly intervals. Controls received buffer only. Thereafter, patients were allowed to eat known provoking foods. Of 20 patients who received active treatment, 16 became tolerant towards provoking foods compared with 4 of 20 who received placebo (p less than 0.001). Our results show that EPD permits children with food-induced hyperkinetic syndrome to eat foods that had previously been identified as responsible for their symptoms. These results also support the notion that food allergy is a possible mechanism of the hyperkinetic syndrome."
- Egger J, Stolla A, McEwen LM. Lancet 1992 May 9; 339 (8802):1150-3. University Children's Clinic, Munich, Germany.
Nutritional Concerns & ADD/ADHD
Essential fatty acid deficiencies:
"Boys with lower omega-3 fatty acid values in blood were much more likely to have learning problems and lower overall academic skills and math skills than children with higher fatty acid values."
- Stevens, LJ and Burgess J. Omega-3-fatty acids in boys with behavior, learning, and health problems. Physiology Behavior 1996; 59: 915-920.
Zinc deficiency:
"...Children with ADHD had significantly lower zinc levels than control children. 30% of children with ADHD had severely deficient values. It is possible that low zinc values may result in depressed production of melatonin and serotonin in the brain, resulting in some of the symptoms of ADHD."
- Toren P. et al. Zinc deficiency in attention deficit hyperactivity disorder. Biological Psychiatry 40: 1308-1310, 1996.
"Monkeys with moderate zinc deficiency had impaired visual attention and short term memory tasks."
- Golub MS et al. Modulation of behavioral performance of prepubertal monkeys by moderate dietary zinc deprivation. Am J Clin Nutr 60: 238-243, 1994.
Vitamin B-6 supplementation reverses ADHD:
"Results of the study indicates that vitamin B-6 at doses between 15-30 mg/kg body weight was effective as Ritalin in treating attention deficit hyperactivity."
- Coleman M. et al. A preliminary study of the effect of pyridoxine administration in a subgroup of hyperkinetic children: a double blind crossover comparison with methylphenidate. Biological Psychiatry 14: 741-751, 1979.
Sensitivity to food colors and flavors:
"This study demonstrated a functional relation between the ingestion of a synthetic food color (tartrazine) and behavioral change in 24 atopic (allergic) children, with marked reactions being observed at all six dosage levels of dye challenge. When they reacted to the (food) dye, the younger children had constant crying, tantrums, irritability, restlessness, severe sleep disturbance, and were described as 'out-of-control, easily distracted and excited, and high as a kite'."
- Rowe K and Rowe K. Synthetic food coloring and behavior: A dose response effect in a double-blind, placebo-controlled, repeated measures study. J. Pediatrics 125: 691-698, 1994.
ADHD and toxic metals:
"The striking dose-response relationship between levels of lead and negative teacher ratings remained significant after controlling for age, ethnicity, gender, and socioeconomic status. An even stronger relationship existed between physician-diagnosed attention-deficit hyperactivity disorder and hair lead in the same children. There was no apparent 'safe' threshold for children."
- Tuthill R. Hair lead levels related to children's classroom attention-deficit behavior. Archives of Environmental Health 51: 214-225, 1996.
nema mekanu stolicu, a obožava slatkiše, mlijeko i meso. Trudimo se smanjiti, međutim ne mogu izbaciti potpuno jer bi to značilo da da smo i mi svi skupa na dijeti uključujući i bracu.
Interesanto mi je kako naše pokušaje smanjivanja slatkiša na minimum svi osjećaju pozvani da sabotiraju (jer smo okrutni roditelji), pa kod posjeta uvijek nose hrpe vrećica sa slatkišima. Gumene bombone i slično poskrivečki bacamo, i još neke koje ocjenjujemo baš krajnim smećem. međutim ona si u vrtiću nađe načina da nažica bombona, jer svi ostali roditelji nose hrpe mombona, a mi smo "škrtice" i čudaci jer ne nosimo. S druge strane ne želim da teta daje svima bombone, samo našu curicu preskoči (s kojim objašnjenjem). U zadnje vrijeme primjećujem da je ona sama počela reducirati neku hranu, pa ispada da ništa ne pojede (jer salate neće, meso je počela izbacivati, pa ostane na krumpiru, riži, tjestenini, grahu i sl.). Srećom i MM i ja podržavamo takve njene redukcije. Čak smo "zabranili" odlaske baki i djedu, zbog čega svi patimo a najviše ona, ali osim njihove prehrane meso+kruh, ne mogu se pomiriti sa totalno liberalnim stavom (čitaj, dozvoljeno joj je apsolutno sve) - i grizem se strašno zbog te odluke, jer sam sad je zločesta snaha, a oni bi dali zanju svoju stvar za djecu i nas.
Sve u svemu meni se čini da polagano eliminiramo kritične stvari, formiramo određene obrasce ponašanja u nekom željenom smijeru (sad spava od noći do jutra
Kužiš, kaj ću postići testovima, kada možemo i u slučaju da je savim prosječno dijete - korigirati neželjeno ponašane obrascima za hiperaktivce. Ovo razmišljanje ide u smijeru Davorovog - puno je manje stvarnih hiperaktivaca, a ostalima treba ljubav i disciplina prije nego terapija i lijek.
Što se tiče terapija - od čega se sastoje te terapije i na koji način funkcioniraju?
Skeptična sam eto, jer sam zaključila da smo 10 puta zdraviji što se držimo dalje liječnika i rješavamo stvari sami. Doduše rado bih da me netko razuvjeri. A u ono malo slučajeva kad se pojavimo kod pedijatrice ona iskoristi priliku da nas otkanta, jer eto nemamo napadaj gušenje niti temperaturu, a strašno smo joj se zamjerili našim stavom o cijepljenju mlađeg djeta.
ako ti dijete ima intoleranciju na odredjenu hranu ta hrana (gluten, casein, secer) izaziva hiperaktivno ponasanje
ako ne uklonis uzrok i mrcvaris dijete nekom disciplinom ti je otprilike ko da dijete sa potrganom nogom tjeras da trci
cinjenica je da i autistima i hiperaktivcima odgovara struktura, rituali, sto znaci da imas par fiksnih tocki u toku dana (recimo 5 obroka, plus ritual kupanja i odlaska u krevet) a izmedju toga improviziras ali unaprijed osmisljenim aktivnostima
obrati paznju da li se hiperaktivno ponasanje pojacava nakon neke hrane, kad je dijete umorno, kad mu se kaka, prije nego sto ce biti bolesno (to su nama okidaci)
Moram se nadovezati za ovo jer se prvi puta spominje hiperaktivnost nakon hrane. Radi se o tome da je moj malac jako jako zivahan jos dok je bio u stomaku (trudnoca je bila sasvim uredna). I sa svim pricama u ovom postu nalazim neke slicnosti u ponasanju mog malo (ali dobro i kad cituckam medicinsku enciklopediju imam sve bolesti), ali i ja se stalno pitam da li mi je dijete hiperaktivno.obrati paznju da li se hiperaktivno ponasanje pojacava nakon neke hrane, kad je dijete umorno, kad mu se kaka, prije nego sto ce biti bolesno (to su nama okidaci)
Da se vratim na hranu, primjetila sam da nakon svakog obroka - a pritom uopce nije vazno sta je jeo - ima visak energije koju jednostavno mora potrositi. Kad smo kod kuce obicno trci po sobi, vozi onu guralicu ili slicno, ali mora ju potrositi na neki nacin.
Inace za 2 mjeseca ce biti 3 godine, isto nikad nije prohodao nego odmah protrcao, stalno je u pokretu, ali isto tako voli slagat kocke, puzzle, gledat crtice i nije da ga se ne moze smiriti.
Prvu rijec je rekao sa 5,5 mjeseci i od onda vergla ko navijen, sa 18 mjeseci je slagao recenice, evo jedne koju sam zapisala: " Sta si spustila roletnu mama sad ne vidimo sunce!".
Sto se tice komunikacije sa drugom djecom sve je ok, osim sto se u zadnje vrijeme malo gurka i otima igracke, ali mislim da je to samo faza.
Sad sam mislila mozda probat izbacit secer i meso pa da vidim ima li promjena u ponasanju, ma ne znam.
Tesko je odgojiv nekad.
Sta bi sve trebala izbaciti iz ishrane ako je problem u hrani?
Evo sto smo mi radili:
Treba paziti da razina SECERA u krvi bude sto je moguce ravnomjerna kroz dan, jer ako secer skoci, skoci i energija = to vodi u hiperaktivnost. Daklem, kao dijabeticari - vise manjih obroka, izbaciti slatkise obavezno, konzerviranu hranu i svu "nezdravu" hranu.
Nama je pomoglo skretanje u smjeru makrobiotike - umjesto rafiniranih ugljikohidrata presli na zitarice (jecmena kasa, zobene pahuljice, kukuruz u svim pojavnim oblicima), vise povrca, meso u manjim kolicinama i uglavnom kuhano (ali jedemo i sve drugo, samo ne pretjerujemo) itd. Metoda pokusaja i pogresaka!Inace, moj stariji (sa deficitom paznje) je rodjeni sladokusac, a mladji koji nema tih problema iznimno rijetko posegne za slatkisima.
Slatko smo nadomjestili kroz voce (svjeze i suho) i to je to!
Hvala na odgovoru, probat cu i to pa da vidim da li postoji razlika u ponasanju, iako ne vjerujem da je to kod njega do hrane, jer nakon ama bas svakog obroka on ima visak energije!
kido - zivost i visak energije u djeteta mladjeg od 3 god. je najcesece samo normalan razvoj, ako malo proucis hiperak. vidjet ces da se dg. nikad ne daje tako rano (ili se daje vrlo rijetko) bas zato sto je zdravo dijete te dobi umnogocemu "hiperaktivac"
Pa u jednu ruku to i ja mislim da je sasvim normalno, iako se s druge strane pribojavam!
I jest normalno. A s hranom probaj u svakom slučaju, ne može škoditi ni najzdravijem djetetu ako samo malo pomakneš težište s industrijske prehrane i slatkiša u smjeru majke prirode. Sretno!
Hvala!
kako se preporuke s vremenom ijenjaju; u novinama je osvanulo da su znanstvenisi pobili da slatkiši utiču na pojačanju živahnost kod djeteta.
Ajmeeeee, što li radi lobi prehrambene industrije!!!
Još o slatkišima - ne mislim da ih treba potpuno izbaciti, ali svesti na neku razumnu mjeru, to svakako... I to ne samo za djecu s posebnim potrebama, nego i za svu djecu (i odrasle
hiperaktivnost
Kad se najranije mogu skužiti pokazatelji hiperaktivnosti? Moja cura ima 7 mjeseci. Jel to prerano? Budi se noću svakih pola sata do sat. Nikad nije niti malo mirna, čak i kad je dojim ručicama mi trga odjeću, štipa me za kožu ili sama sebi jednom rukom nervozno prtlja po drugoj ruci. Siše najduže 5 minuta, a hranjenje po danu ne trebam ni objašnjavati kako izgleda . Jel to normalno?
vrlo je vrlo tesko reci da li je to hiperaktivnost, u toj dobi raspon normalnih ponasanja je jako sirok. sama dg. se ne daje tako rano.
Hvala puno. Ništa, pratit ćemo i dalje ponašanje. Imam starijeg sina 14 godina koji je bio puno mirniji. I sad je miran i povučen, čak malo usporen, sve pet puta provjeri prije nego napravi. Nikad nije pao sa bicikla i nikad nije razbio koljeno. Pa mi je sad to njeno ponašanje čudno, nisam navikla. Možda pretjerujem. Eto dokaza kako braća mogu biti totalno različiti. Lijep pozdrav svim forumašima. Ljubite svoje male srećice...
Re: hiperaktivnost
Moj mali je isti takav, a takav mi je bio i ovaj stariji o kojem sam tu pricala! Samo da te utjesim, stariji sada bez problema spava cijelu noc, ali se mali budi svaka 2 sata pa i manje. Kad sisa jos uvijek si zna cupat kosu, trljat oci, hvatat si nogice i igrat se s njima i slicno, ali mu ja gurnem u ruke njegovu krpicu (onu mekanu sto ima za kupit u DMu) i onda njoj cacka usi i miran je.
Iskreno, mislim da to nije nikakav pokazatelj ni za sto, iskreno se nadam da nije jer bi ipak htjela da mi je ovaj drugi malac mirniji od starijeg, jer ne znam kako cu izac onda s njima na kraj!
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom