Kako je danas ČISTA SRIDA -post i nemrs, a dolazi mi 5-6 ljudi večeras nemam pojma što da nam napravim za jelo. Treba mi neko jelo za grickanje. Palo mi je napamet da naručim pizzu sa škampima al bi stavila još nešto na stol.
Kate
 |
|||
|
|
|||
Čista srida - što za večeru?
Kako je danas ČISTA SRIDA -post i nemrs, a dolazi mi 5-6 ljudi večeras nemam pojma što da nam napravim za jelo. Treba mi neko jelo za grickanje. Palo mi je napamet da naručim pizzu sa škampima al bi stavila još nešto na stol.
Kate
hobotnica na salatu
pašteta od tune
lignje frigane na kolutiće
i mi pečemo fritule kao na Badnjak
zapečena palenta s pelatima i sirom.
Može biti efektno ako palenta vadi oblicima za kekse
nema danas sira, ako je post i nemrs
Danas nema sira,no zanima me za inače kako se radi ta palenta. Činila mi se dobra pašteta od tune u koju stavljam jaja i majonezu. Smiju li jaja?
Kate
A jastoga i druge fine i skupe ribe može, a? :?
A rižot od plodova mora? A za predjelo npr. gratiniraš kapesante (jakopove kapice) (ako ih još nađeš danas :/ ) - napraviš smjesu od malo m. ulja, sitno sjeckanog peršina i češnjaka, pokoja kapljica bijelog vina, prezla i malčicu naribanog parmezana (a možeš i bez paremzana), pospeš preko kapesanti i zapečeš kratko na 200 C. A prije svega im možepš ponuditi male kanape-e s dimljenim lososom i ukrasiš ih još nekim povrćem...
Evo, ideje se rađaju, pišem zapravo ono što bih ja spremila...tj. jela!
a bome nema ni neke večereapricot prvotno napisa
sve ovisi da li su ljudi jako religiozni i drže do posta ili ne...
ako ne, onda može sve što su cure predlagale, pa i sir i jaja...
Ne smiju danas ni jaja.
Ja obično skuham palentu ranije i pustim ju na nekom tanjuru da se ohladi. Zatim režem fete 1,5-2 cm debele, na njih poslažem što hoću (pelati, bosiljak, slana riba, sir, šunka) i zapečem u pećnici ili u mikrovalnoj koja ima gril.
Ako se nekome da onda iz tih feta modlicama za kekse vadim oblike tako da bude efektnije
PS
što se tiče posta (jedan obrok u danu) i nemrsa (nema mesa) možete pročitati i ovdje
ma ja skuhala leću s porilukom i mrkvom. na maslinovom ulju.
eto mi i posta i nemrsa i sirotinjske hrane.
i to bih ponudila i gostima, ne štirkam se pred drugima.
Ajme ja zaboravila!
bolesni, trudnice i dojilje ne moraju postiti
Tko se drži posta i nemrsa onda ne smije jesti ništa
životinjskog porijekla ( kopnenih životinja)
nije istina, koliko ja znam
crkva je tu blaza
tako bih i ja.
Ako već držim do posta i nemrsa (naglasak na ovom post), onda nema plodova mora, hobotnica, škampi....
Ako ti gosti nisu toliko striktni u držanju posta, onda im možeš spremiti i ovo što su cure već navele. Ja mogu nadodati kao ideju pržene srdelice/inćune/ ili neku drugu sitnu ribicu. Mogu se jesti kao obrok ili "grickalice".
Jel baš mora biti "večera" ili je bitno da nešto staviš na stol?
mislim da je nalakse imati goste na veliku srijedu kad je post i nemrs
znaci, nema prejedanja, nema mesa, sve skromno, ne smije se najesti do sita
možeš spremiti i palačinke bez jaja.... isto kao obične, samo bez jaja. Iz iskustva, bolje ih je servirati odmah tople, jer kasnije malo otvrdnu.
http://www.katolici.org/nauk.php?action=c_vidi&id=889Sadržaje pojmova "post" i "nemrs" dobro je iznovice pojasniti. Mnogi te dvije riječi smatraju istoznačnicama, sinonimima, premda nisu. Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu. Nemrs znači redovito jesti (uobičajena tri obroka dnevno), ali da to ne bude meso (a može biti masno). Uočiti treba ovo: u dva dana "strogog posta" (Čista srijeda i Veliki petak) nije samo post, nego, zajedno, i post i nemrs! Znači: vjernik toga dana jede samo jedan puni obrok ("do sita"), jer je post i ne jede meso, jer je nemrs! - U ostale petke uzima redovite obroke, ali se odriče mesa. Više od toga nije zapovjeđeno, ali je vrijedno, i mnogi poste više i češće (na primjer na Badnjak, uoči Velike Gospe) i strože: "o kruhu i vodi".
Uf, onda dobrobolesni, trudnice i dojilje ne moraju postiti
Nemrs - Zakon nemrsa obvezuje da se katolici u petke, u razdoblju od svoje navršene 14. godine života pa do smrti, odriču blagovanja mesa, u čast Isusove Muke na Veliki Petak. Mesom se smatra meso i organi sisavaca i peradi, uključujući juhe pripremljene od njih i sokovi od pečenja. Dopušteno je blagovanje morskih i slatkovodnih vrsta riba, vodozemaca, gmazova i školjkaša kao i proizvoda dobivenih od životinja, na primjer margarina i želatine, koji nemaju okus po mesu.
U petke izvan Korizme, umjesto nemrsa, vjernici mogu po vlastitom izboru vršiti pokorničku, ili čak karitativnu, praksu. U te petke oni moraju izvršiti neko djelo pokore ili milosrđa. Za većinu je ljudi najlakše držati se tradicije, to jest, uzdržavati se od blagovanja mesa u sve petke tijekom godine.
Post - Zakon posta obvezuje katolike od navršene 18. godine života (Kanon 97) do 59. rođendana (to jest, do ulaska u 60. godinu života, što znači do ulaska u godinu koja završava proslavom 60. rođendana) da smanje količinu hrane koju inače blaguju. Crkva post definira kao jedan obilni obrok dnevno uz dva manja obroka koji zajedno nisu količinski veći od glavnog obroka. Takav je post obavezan na Čistu Srijedu i Veliki Petak. Smatra se da je post prekinut ako se između obroka uzima hrana ili piće koje se može smatrati hranom (pića spravljena od mlijeka, ali ne i samo mlijeko). Alkoholna pića ne prekidaju post; ipak, oni nisu u duhu pokore.
Osobe koje se izuzimaju iz obaveze posta ili nemrsa - Osim onih koji se nalaze izvan dobnih granica obveze posta i nemrsa, izuzete su i psihički retardirane osobe, bolesnici, osobe krhkog zdravlja, trudnice ili dojilje s obzirom na potrebe blagovanja mesa ili uzimanja hrane, fizički radnici prema potrebi, uzvanici kod obroka koji bi svojim odbijanjem obroka nanijeli veliku uvredu domaćinu ili izazvali neprijateljstvo, kao i osobe koje se nađu u drugim okolnostima moralne ili fizičke nemogućnosti obdržavanja pokorničke discipline
tako je nas moja pokojna baba naucila...nista zivotinjsko.....ali nije kod svih tako....
Ni mlijeko, sir, jogurt? Niš?
ima onih koji izbjegavaju samo meso i mesne prerađevine.
Većina ne uzima ni jaja, ni mlijeko ni mliječne proizvode.
Zato ja još uvijek dojimbolesni, trudnice i dojilje ne moraju postiti
Pa ako je post, onda nema uživanja u hrani, već se od iste treba suzdržati ili jesti nešto skromno.
Da, post i nemrs sa skupom ribom :shock: koja mu je onda svrha??
ma dobro, nećemo sada o tome raspravljati, svakome na volju.
ja se nadam da su se katicini gosti dobro zabavili sa svojim domaćinima, uz hranu ili bez nje.
Meni je npr. najdraži badnjak (post) kod mog svekra. Jede se riba, bezbroj vrsta (bakalar, švoji, škampi, šampjer, fratar, grdobina, brancin...) i načina i baš se uživa u klopi. Ali, s obzirom da je on ribar, ništa od toga mu nije skupo, dapače. Nama post znači riba (i delicije koje od nje nastaju). Opće je poznato da katolici na badnjak (post) jedu bakalar, a nije baš da je jeftin.
A što se tiče posta u smislu kompletnog odbijanja hrane ili samo kruh i voda - nisam taj tip.
Napravila oslića ala bakalar i fritule (bilo u njima jajima ali ipak jeli).
Hvala na savjetima
Mi smo jeli srnetinu sa vrganjima i domaćim njokima.
i?
što si postigla ovime osim što si, možda, povrijedila nečije osjećaje.
dobro da ti ta srnetina i njoki nisu zapeli u grlu od tolikog smijeha!
Apri, ženo, ohladi! Nikome nisam gurala meso niz grlo! Ni tebe nitko ne tjera da držiš do posta.
post je post , tj odricanje, ustezanje od hrane.
Nemrs je kad se ne jede meso. Na badnjak nije zapovijedani post, nego samo nemrs, dakle ne jede samo meso, ostala hrana da.
Kod nas je pučko vjerovanje da se na Badnjak ne mrsi iz razloga kako bi se na Božić moglo bolje uživati u hrani
Veliki Petak je recimo zapovijedani post (koji naravno uključuje i nemrs).
eh, ovaj recept mene zanima. kako se to radi. nemoj mi samo reći da skuhaš leću s porilukom i mrkvom, na maslinovom uljumolim za malo više podataka, imam te (crvene) leće, al ne znam što s njom... jel to treba natapati noć prije ? il u vodu leća i poriluk i mrkvu, pa kasnije izvadit i onda prepržiti na maslinovom ulju...
ja koristim smeđu ili zelenu leću, crvena mi nekako nema dobar okus.
poznata ljenjivica je u sjeckalicu ubacila dvije mrkve i veliku glavicu luka, onda sam to bacila na maslinovo ulje (doslovce jednu žlicu), dodala poriluk nasjeckan na kolutiće i leću.
promiješala nekoliko minuta, zalila vodom, dodala nekoliko lovorovih listova, majčinu dušicu, sol i češnjak (skoro cijelu glavicu), poklopila i ostavila).
prije posluživanja možeš staviti još malo maslinovog, ali ja štedim ulje kako bih kalorije "nadoknađivala" slatkišima.
ovaj put sam leću namočila, ali najčešće to ne radim, ona se stvarno brzo skuha...
a neš ti recepta!
aha, ako leću namačeš, ne trebaš preko noći, ma dosta je sat vremena.
ma daj, baš je super recept
fala!
Ma joj draga, ne držim ti se ja toga tako zapovijedno. Meni je to moja obiteljska tradicija ostavila u naslijeđe, do toga držim (puno više nego do Katoličke crkve), zapravo uživam u tim običajima.
E sad pitala sam tatu (koji je poprilično pobožan i primjeran katolik), on kaže da niti post ne uključuje kompletno ustezanje od hrane, već možemo do sita jesti u jednom obroku dnevno. A što se tiče Badnjaka, mislim da nemaš pravo jer on zahtijeva baš strogi post (po pravilima KC). Usput sam progooglala i evo što sam našla o postu i nemrsu;
izvor; http://www.katolici.org/nauk.php?action=c_vidi&id=889Post i nemrs
Sadržaje pojmova "post" i "nemrs" dobro je iznovice pojasniti. Mnogi te dvije riječi smatraju istoznačnicama, sinonimima, premda nisu. Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu. Nemrs znači redovito jesti (uobičajena tri obroka dnevno), ali da to ne bude meso (a može biti masno). Uočiti treba ovo: u dva dana "strogog posta" (Čista srijeda i Veliki petak) nije samo post, nego, zajedno, i post i nemrs! Znači: vjernik toga dana jede samo jedan puni obrok ("do sita"), jer je post i ne jede meso, jer je nemrs! - U ostale petke uzima redovite obroke, ali se odriče mesa. Više od toga nije zapovjeđeno, ali je vrijedno, i mnogi poste više i češće (na primjer na Badnjak, uoči Velike Gospe) i strože: "o kruhu i vodi".
Prema sadašnjoj crkvenoj disciplini post je obvezan za katolike od navršene 18. do započete 60. godine života: na Pepelnicu i na Veliki petak. Dobrovoljno ga mogu činiti i mlađi i stariji od ovih dobnih odrednica. Za nemrs (običnim petkom) crkveni zakonik je sažet i kratak: "Zakon nemrsa obvezuje one koji su navršili 14. godinu života, osim ako je u petak svetkovina."
Još nešto o svakom običnom petku. Za naša područja u petak je nemrs, to jest ne jede se meso. Ali, ako je netko u takvim okolnostima da mora jesti meso (npr. na terenu, u bolnici, u menzi i sl.) može jesti meso, a mjesto toga se u petak treba odreći nečega drugoga (pušenja, pića, zabave...) ili učiniti neko dobro djelo (obilnija molitva, čitanje Svetoga pisma, posjet bolesnika, darivanje potrebnih...) Očito je: Crkva od svih traži ono što svi uglavnom i mogu. Ne pretjeruje, ali nam ne priječi samoinicijativu, to jest učiniti i više no što se traži.
Petak nije odabran slučajno. To je dan Kristove muke i smrti na križu. Svaki je petak "mali Veliki petak". Vjernik se kroz svoje odricanje sa zahvalnošću sjeća Kristova djela i na svoj skromni način uvećava dobrotu u svom krugu: odricanjem snažeći svoju volju, a dobrim djelima pomažući bližnjima. Imamo li na umu da to svakog petka, stoljećima, čini cijela Crkva, onda je to svojevrsni "toplotni udar dobrote" na cijelom svijetu.
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom