Kad smo već kod srednje glazbene škole, mene je ona naučila nešto jako važno: raspoređivati i kontrolirati svoje vrijeme. I ništa mi ni kasnije nije bilo teško utrpati u raspored. Po mom mišljenju, baš takav "profesionalan" pristup glazbi u glazbenim školama ima pozitivne učinke na djecu.mim prvotno napisa
I ja sam završila srednju glazbenu+srednju matematičku, vježbala, nastupala, izlazila van, bavila se plesom, imala ozbiljnog dečka, čitala... I stvarno mi ništa nije falilo. Kad se jednom naučiš raspolagati svojim vremenom nije problem. Važni je samo znati uživa li dijete u svojih hobijima (čak i ako je plaćeno za njih).Čokolada, ja sam išla u srednju glazbenu i hrpa mojih prijatelja i kolega i svi smo normalni ljudi (netko više, netko manje) čak normalniji od nekih koji su klošarili poslije škole ne znajući kako ubiti slobodno vrijeme. uopće se ne može generalizirati stvari i reći da profesionalno bavljenje nečim nije dobro.
(osim toga, stvarno se ne sjećam da je itko išao u srednju glazbenu jer su ga roditelji na to natjerali :? u osnovnoj ih je možda i bilo, ali su otpali do 3. razreda)
O profesionalnom bavljenju sportom i djeci sportašima ne bih, jer ne znam dovoljno, ali mi se, ovako laički, taj pristup ne sviđa (dobro, imam svoje mišljenje o natjecateljskom sportu kao takvom
 |
|||
Odgovori s citatom