Meningitis uzrokuju i bakterije i virusi.
Od bakterijskih uzročnika najčešći su meningokok, penumokok i Hemofilus influenze tip B.

Od 2002. u redovitom programu je cijepljenje protiv hemofilusa tako da je u Hrvatskoj taj uzročnik eliminiran. Međutim meningokok i pneumokok i dalje uzrokuju teške bolesti.

I jedna i druga bakterija noramlno su bez simptoma prisutne na sluznici nosa i ždrijela kod 5 - 10 % populacije. U vrtičkoj dobi, među školarcima, u vojarnama i sl. kliconoštvo može biti i do 40%. Prema tome pozitivni nalaz menigokoka ii pneumokoka na sluznici dišnog trakta nije neočekivani ishod te pretrage. Nosilaštvo traje nekoliko tjedana ili mjeseci i onda prestaje.

Činjenica je da kod određenog broja ljudi te bakterije postaju patogene te mogu izazvati tešku bolest. Kako i zašto se to dešava, ne zna se. Činjenica je da se ti incidenti obično dešavaju u zimi i rano proljeće kad vlada gripa i drugi respiratorni virusi. Oni oštećuju sluznicu dišnog trakta i time olakšavaju prodor bakterija u krv, pa preko krvi do mozga. Istovremeno te infekcije oslabljuju naš imunološki sustav pa i time doprinose vjerojatnosti ovih incidenata.

I meningokok i pneumokok se prenose kapljičnim putem. Dobro je to što se taj prijenos ne odvija tako lako kao npr. kod virusa gripe. Za prijenos je potreban dugotrajni bliski kontakt. Upravo zbog toga se u slučaju pojave bolesti članovima obitelji i drugim bliskim kontaktima daju antibiotici da bi se spriječila pojava sekundarnih slučajeva. Antibiotici se uglavnom daju samo članovima obitelji, međutim s obzirom da se u takvim slučajevima stvara panika, ponekad se ide na široku zaštitu pa cijeli vrtić ili škola dobe antibiotike. Nakon pneumokoknog meningitisa nije potrebno provoditi antibiotsku zaštitu konatata.

U Hrvatskoj svake godine oboli 30 do 50 osoba od meningokoknong meningitisa i isto toliko od pneumokoknog meningitisa. Najveća incidencija bolesti bila je 70 - godina prošlog stoljeća kada su brojke bile višestruko veće. Za sada su brojke na razini prethodnih godina, ali mediji više prate ovu bolest pa se stvara dojam da se radi o nečem novom i u porastu.

S jedne strane je medijsko potenciranje ovakvih priča dobro jer se više zainteresiramo za ove bolseti i bolje se informiramo, što ima svoju preventivnu vrijednost jer je rano prepoznavanje simptoma izuzetno bitno. S druge strane, počinje se stvarati panika što je loše.