Moj porod 6 tjedana prije termina
Evo imam želju sa vama podijeliti svoje iskustvo s poroda...Prijevremenog poroda.
14.03. moja curica navršila je 3 godine.Mi smo to odlučili proslaviti 15.03., u subotu, i to tako da sam sve organizirala tako da imam što manje posla s pripremama budući da me već mjesecima boli trbuh, povremeno i križa,bila sam donedavno na Partusistanu i još sam povremeno nakon toga uzimala Normabel, za vršak prsta otvorena ali, prema riječima mog ginekologa, nalaz se popravio.
Dakle, 15.03. sam oko podne, unatoč laganom poslu rezuckanja mrkvice i krastavaca u sjedećem položaju, ipak počela osjećati bolove u križima i u donjem dijelu trbuha, pa sam zaključila da sam se preforsirala i da bi trebala malo leći, skupa sa svojom slavljenicom koja je jedva zaspala od iščekivanja gostiju. Legle smo oko pola dva, bilo mi je malo čudno da me boli i dok ležim ali zaspala sam, i probudila se oko pola 4-i dalje s bolovima koje sam osjetila čim sam ustala pa nadalje. MM je užurbano rezao odojka, svi su se nešto ustrčali, a mene muče križa, i muče..Počeli dolaziti prvi gosti, ja sam pokušavala koncentrirati se na razgovore, ali nakon možda pola sata legla sam opet, sad već dosta zabrinuta.To je bilo već oko 6, pola 7...Nisam gledala na sat.Uglavnom, palo mi je na pamet da popijem onaj jedan Partusisten koji mi je ostao ali srećom nisam.Prvi gosti bili su kumovi i teta MM-a pa su me kuma i teta pakirale polako dok sam ja pokušavala ne paničariti i disati na trudove jer sad već nije bilo puno mjesta sumnji da to stvarno JESU trudovi.Nazvala sam hitnu, uputli su me ravno na odjel i jedva sam našla MM-a koji me vozio u bolnicu. To je moglo biti već oko pola 8 navečer. Na odjelu su prvo vikali na nas di smo dosad ako imam trudove, onda sam se presvukla, pregledali me, obrijali (za tuš i klistir nije bilo vremena) i odveli u rađaonu.Tu me već jako boljelo ali sam disala pa je išlo. Moram spomenuti da mi se sve pročitano na ovim stranicama negdi na putu do rodilišta izgubilo, samo sam zapamtila da treba disati jer onda manje boli a i bebi je lakše, te da kod tiskanja nije dobro vikati jer onda gubiš snagu....Sve odluke koje sam kroz trudnoću donijela, od one da neću dati da mi buše vodenjak, da mi bez dobrog razloga naprave epiziotomiju i da mi daju drip, uspjela je "preživjeti"samo ona o dripu i to zato jer mi ga i nisu namjeravali dati.Vodenjak mi je probušen na prilično bolan način, uz tiskanje i pokrete unutra-van ko da dimnjačar čisti dimnjak i ne sjećam se da me boljelo uopće za vrijeme prvog poroda, a sad... :shock: Nakon toga sam smjela leći na lijevi bok, ali nisam bila tako možda 2-3minute i već su me okrenule (doktorica i primalja) i rekle da tiskam!Pitala sam, doduše, jel me moraju rezati, ali naravno da sam bez veze pitala jer dijete u porodu pati, pa se to mora (riječi doktorice).Uglavnom, stisnula sam jednom, osjetila rezanje, stisnula drugi put...I Ema je bila vani.Sve zajedno trajalo je, od mog dolaska na odjel do rođenja male Eme, 20-ak minuta.Rodila sam u 20.15h, curicu tešku 2200g i dugu 46cm, u 33+6 -om danu trudnoće. Zaplakala je odmah, vidjela sam je dok su je brisali, odnijeli su je zamotati i opet mi je pokazali na sekundu ali, kad sam je htjela primiti, odnijeli su mi je.Za 10-ak minuta pedijatar mi je došao reći da su joj stavili masku s kisikom zbog problema s disanjem koji su počeli kojih 15min nakon poroda i da će zato biti u inkubatoru. Mene su smjestili na odjel babinjača na tri dana, a Ema je ujutro transportirana na Rebro, s tim da me još jednom oko 2h ujutro posjetio pedijatar da mi kaže da su je intubirali i da umjesto nje diše aparat. Dalje priča već ne pripada pod "Priče s poroda". Uglavnom, da rezimiram, sve je bilo brzo i za izdržati, i da nisam rezana mogla sam odmah trčati utrke s preponama. Za usporedbu, upoznala sam 4 žene koje su rodile večer prije, za vrijeme dežurstva drugog doktora, i nijedna od njih nije rezana (jedna je rodila bebu 4600g, druga nakon cijelih 24sata od pucanja vodenjaka,treća prvi porod, četvrta je isto kao i ja jedva stigla na stol).
Nakon što je Ema primljena na Rebro i napravljene su pretrage, ispalo je da se nisam porodila od napora neprikladnog trudnici,nego zbog neke infekcije koju je bebica dobila u meni, što je izazvalo trudove...A nikakve pretrage unatoč svemu ne pokazuju odkuda i kako je došlo do toga, ne zna se uzrok.Danas je tjedan dana od mog poroda a ja još uvijek nisam vidjela svoju curicu odkad su je zamotali nakon poroda i odnijeli...
 |
|||
Odgovori s citatom
bigmamma23 prvotno napisa
za Tina malog borca 
