Ulošci, tamponi...
Evo nešto za one koji ne podnose 'plastične' uloške, a ne znaju zašto....
(skinuto sa htnet-ovog portala)
Truju li nas i higijenski ulošci?
Možda ste i vi u skupini potrošača koje muči vječna neodumica između prihvaćanja gomile 'revolucionarnih' kozmetičkih proizvoda koji nam se nude agresivnim reklamama i tvrdnji o tome kako je većina kozmetike štetna. Istinu je, kao i uvijek, negdje u sredini
Naravno nema razloga za paničarenje. Informirajte se i na osnovu onoga što saznate donesite odluke te bezbrižno nastavite dalje
Do nedavno su kozmetička, kemijska i farmaceutska industrija bile manje kontrolirane, jer su se brojni štetni faktori mogli saznati tek nakon višegodišnjih korištenja. Čak i kad se neke bolesti i smetnje dogode, teško je u tisućama nepovezanih slučajeva naći zajednički faktor. Ipak, očito je da velik postotak proizvoda koji se nalaze na tržištu kod osjetljivog dijela stanovništva izaziva tegobe, jer je sve više alergija, neurodermitisa i sl.
Ovo su činjenice, pa ipak znanost još uvijek sa sigurnošću nije odgovorila koji faktori na to utječu – je li to opće zagađenje, način života, hranjenja ili se trujemo čak i banalnim stvarima na koje nikad ne bismo pomislili, a to su, primjerice, ulošci.
Proizvođači uložaka i tampona reklamiraju njihovu funkcionalnost i veliku sposobnost upijanja i to im se ni u kom slučaju ne može osporiti. Svaki takav proizvod sigurno je prošao sva zakonom propisana ispitivanja i sigurno nije opasan po život. No kao što hrana prskana herbicidima sigurno nije zdrava poput one organski uzgojene, tako je sigurno da u skoro svim kemijskim i prehrambenim proizvodima ima štetnih dodataka, ali čim je njihova proizvodnja i prodaja dopuštena, znači da nema dokaza da bi bilo koji njihov sastojak bio opasan po zdravlje.
Pamuk je kultura izrazito zahvaćena kemijom i genetskim modifikacijama, pa dio štetnih tvari može dospjeti u uloške i tampone
Nekome će ovo biti dovoljno da se umiri, a netko će razmišljati na način da ga ne zabrinjavaju samo smrtonosne tvari, nego i one koje bi mogle štetno djelovati na zdravlje već i u manjem opsegu. Dakle, stvar je osobne odluke (i stupnja do kojeg je vaš organizam osjetljiv) hoćete li brinuti o maloj količini kemikalija ili ćete zaključiti da opasnost od takvih proizvoda nije veća od opasnosti da vas zgazi tramvaj.
Kako su i farmaceutska i kemijska industrija prilično moćni i bogati lobiji, jasno je da se one neće bez borbe predati i da će za ukidanje ili smanjenje određenih sastojaka tražiti ozbiljne znanstvene dokaze.
Dok se znanstvenici i proizvođači svađaju što je štetno a što ne, kupci mogu trljati ruke jer im tržište nudi i klasično i organski uzgojeno po sličnim cijenama.
Upravo u tome što danas na osnovu znanstvenih istraživanja znamo da su neki sastojci štetni, ali vjerojatno ne toliko da bi nas odmah morala uhvatiti panika, pošteno je što na svim proizvodima u posljednje vrijeme mora pisati sve više podataka o sastavu, dodacima i ostalim važnim čimbenicima. Kad je riječ o ulošcima i tamponima, zaista ima žena koje lako dobiju alergijsku reakciju i donedavno su bile prisiljene uloške nabavljati iz inozemstva ili improvizirati higijenu tijekom 'onih dana'.
Od nedavno se i na našem tržištu mogu kupiti tzv. prirodni ulošci i tamponi, koji su proizvedeni isključivo od organski uzgojenih i prirodnih sastojaka. Proizvođači ovakvih proizvoda pozivaju se na istraživanja koja dokazuju štetnost tvari koje nalazimo u običnim ulošcima, pa upozoravaju da u njima ima pesticida, dioksina, fungicida, insekticida, herbicida, umjetnih apsorbenata, ljepila… Tvrde kako je od iznimne važnosti da ulošci i tamponi budu izrađeni od čistog, organski uzgojenog, genetski nemodificiranog pamuka, što znači, pamuka koji je uzgajan bez upotrebe kemijskih sredstava.
Taj podatak pojačavaju podacima koji kažu da se u konvencionalnom uzgoju pamuka koristi 35 različitih vrsta pesticida, herbicida, fungicida i insekticida, te da se oko 10 posto svjetskih pesticida i oko 22,5 posto svih insekticida koristi upravo u uzgoju pamuka, a u svijetu je danas već polovica uzgojenog pamuka genetski modificirana.
Određeni dio korištenih kemijskih sredstava u uzgoju ostaje i u konačnom proizvodu, tamponu ili ulošku, te se prilikom korištenja apsorbiraju u tijelo. Posebnu pozornost, tvrde proizvođači koji koriste organski uzgojeni pamuk, treba obratiti na način proizvodnje, odnosno koristi li se klor prilikom izbjeljivanja, jer je nusproizvod tog procesa stvaranje dioksina. Dioksin je dokazano štetan otrov, no njegova prisutnost u ulošcima je vrlo mala.
Možda je najbolje isprobati i jedne i druge proizvode te se jednostavno odlučiti za one koji vama osobno najbolje odgovaraju
Kao opasnosti spominju se i plastika, umjetni apsorbenti, ljepila, mirisi, koji se nalaze u većini ženskih higijenskih proizvoda, a svi oni kod osjetljivih osoba mogu izazvati svrab i neugodnu bol.
Apsorbenti (tvari koje pojačano upijaju tekućinu) najčešće su od umjetnih vlakana, a pravilo je da se bolje prodaje uložak koji bolje upija. Sve ovo je još istaknutije kod tampona, koji se unose direktno u tijelo, pa lakše mogu poremetiti prirodnu mikrobiološku ravnotežu.
Teško je znati može li uložak biti opasan kao hrana, a čak i u slučaju hrane svi godinama u tijelo unosimo pesticide i druge otrove za koje nam govore da su štetni, a drugi nas uvjeravaju da je ta šteta prihvatljiva. Zato nam se najpoštenijim čini ponuditi informaciju i svakoj ženi dati slobodu da procijeni je li zadovoljna cijenom, funkcionalnošću i upijajućim svojstvima određenog proizvoda - dok se proizvođači međusobno bore za tržište i ratuju argumentima, kupci bi trebali likovati jer konkurencija donosi sve više proizvoda uz sve niže cijene.
 |
|||
Mima prvotno napisa
al se isto pitam koliko su stvarno neskodljivi.
