E pa da i svoja najnovija iskustva podjelim sa vama, a možda i vi imate istih ili sličnih.
Naime, moja ne tako divna svekrva je prepuna savjeta i pametnih izreka od kojih je meni naprosto muka.
Evo nekoliko bisera:
Naša kćer koja ima 3,5 mj. je jako razmažena (po mom mišljenju djete u toj dobi ne može biti razmaženo već može imati neke navike). Reći ću samo da spava cijelu noć, ja u miru pijem kavu na terasi kafića u parku, a ona je u kolicima u kojima spava ili se igra, mogu bez pol frke obići sve dućane s njom, po dva sata se igra sama dok ja obavljam kućanske poslove i td. Ali kao i većina beba voli kad ju privijem uz sebe i kad je dignem na ruke da sve vidi i ponekad se ljuti kad je spustim. Dakle, eto prava mala razmaženka.
Drugo, moramo se posvetiti same sebi i ne trošiti previše vremena na svoju djecu.
Treće, djetetu ne treba dati previše ljubavi i maksimalno mu se posvetiti jer će djete željno ljubavi bolje proći u životu :?
I tako ima toga još... Sve biser do bisera. Uvijek je prepuna pametnih savjeta.
I sad mene zanima kako biste vi reagirale na mom mjestu ili kako ste reagirale u svojim slučajevima?