otkaz na poslu?

[cisko-kid@net.hr]

zanima me ako osoba koja ima ugovor na određeno, ne produlji novi ugovor da li ima pravo da mu se plati ostatak godišnjeg.osoba je radila zadnjih 6 mjeseci u protekloj godini.

[cisko-kid@net.hr]

e da, i još nešto.da li postoji negdje neka tabela po kojoj se vidi minuli rad tj. staž?jer da objasnim:MM ima 12 godina staža a minuli rad mu oko 80 kn,a u prijašnjoj firmi mu je bio oko 110 kn.

[Deaedi]

e da, i još nešto.da li postoji negdje neka tabela po kojoj se vidi minuli rad tj. staž?jer da objasnim:MM ima 12 godina staža a minuli rad mu oko 80 kn,a u prijašnjoj firmi mu je bio oko 110 kn.

Ne postoji takva tabela. Vjerojatno se radi o nekom koeficijentu koji povecava placu prema godinama staza. Taj koeficijent i njegova vrijednost se razlikuju od firme do firme. Inace, poslodavac nije niti obvezan "placati" radni staz, placa je dogovor radnika i poslodavca. Pretpostavljam da tvoj muz radi u nekoj vecoj firmi ( mozda ex. drzavnoj) ili gdje postoji kolektivni ugovor.

[Minnie]

zanima me ako osoba koja ima ugovor na određeno, ne produlji novi ugovor da li ima pravo da mu se plati ostatak godišnjeg.osoba je radila zadnjih 6 mjeseci u protekloj godini.

Nije beš najispravnije, jer čak i kad je to jedina opcija, poslodavac i dalje ostaje u prekršaju. Pogledaj odgovor pravnika na moj-posao:

http://www.moj-posao.net/jseeker_law...&entityId=Q456

O tome da svaki zaposleni ima pravo na godišnji odmor kojeg se ne može odreći govori i Ustav Republike Hrvatske u svom članku 55 st.3. koji kaže: "Svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmor i plaćeni godišnji odmor i ovih se prava ne može odreći". Unošenjem ove odredbe u najviši pravni akt Republike Hrvatske, pravo na godišnji odmor postalo je jedno od temeljnih prava čovjeka i građanina.


Dakle, prema Ustavu RH i Zakonu o radu radnik se ne može odreći prava na korištenje godišnjeg odmora odnosno ne može ugovoriti isplatu naknade za godišnji odmor umjesto prava korištenja.

Svaki takav sporazum postignut između poslodavca i radnika je ništav, a istodobno su predviđene i vrlo visoke novčane kazne jer je takav čin kvalificiran kao teži prekršaj po Zakonu o radu.

Ipak, ako se dogodi slučaj da poslodavac nije osigurao radniku korištenje godišnjeg odmora u vremenu kada se taj godišnji odmor može iskoristiti, nema zapreke da se poslodavac i radnik sporazume o naknadi štete.

O naknadi štete bit će riječ i u slučaju ako radnik potraži sudsku zaštitu svog prava vezanih uz korištenje godišnjeg odmora.

Mišljenja sam da bez obzira na postignuće dogovora odnosno rješavanje pitanja naknade štete putem suda, poslodavac i dalje može biti prekršajno kažnjen radi neomogućavanja korištenja godišnjeg odmora.

Dakle, ako je proteklo vrijeme u kojem je poslodavac bio dužan omogućiti radniku korištenje prava na godišnji odmor, ostaje Vam mogućnost dogovoriti s poslodavcem naknadu štete ili to isto zatražiti u sudskom postupku.

Pri tome treba voditi računa o tome da nekorištenje godišnjeg odmora mora biti posljedica ponašanja poslodavca, a ne radnika.

Što se tiče visine naknade štete, držim da bi visina te naknade trebala odgovarati naknadi plaće koju bi radnik primio za vrijeme korištenja godišnjeg odmora.