A mene ubi! Svi govore da heljda nije žitarica, a nitko ne spominje koji je onda vrag? Ubit će me znatiželja!
A heljdu nisam u životu jela!
A mene ubi! Svi govore da heljda nije žitarica, a nitko ne spominje koji je onda vrag? Ubit će me znatiželja!
A heljdu nisam u životu jela!
Heljda je zeljanica a ovo što se jede je sjeme. Ja ne znam zašto je makrobiotičari smatraju 'jakom' žitaricom (ne znam jesu li vlakna u pitanju, baš kažu da je dobro probavljiva i preporučuje se osobama sa poremećenom probavom i starijima). Mi inače najviše volimo juhu od heljde (po receptu moje kuharske idolice, gđe Štefice ) - jednostavno se skuha heljda i mrkva narezana na kockice u vodi ili nekakvom temeljcu (od povrtne kocke i sl.) , fino je dodati papra (pa baš nije za djecu)
Vlakna. Jako previše vlakana. Heljda ima vlakana otprilike koliko i integralno pšenično brašno, a to malcima nije OK.mama sanja prvotno napisa
Više o problematici ćeš naći ovdje:
Nondigestible Carbohydrates in the Diets of Infants and Young Children
(Hvala Vještičice)
Thx na linku!
Članak smo već komentirali.
U njemu se zaista spominju studije po kojima bi prevelika količina vlakana mogla uzrokovati određene probleme. Navodi se primjer vegana. Ali isto tako kaže da djeca u Europi i Americi tipično konzumiraju premalo vlakana. U zaključku piše
ili u slobodnom prijevoduOn the other hand, adverse effects of overconsumption of NDC appear to be unlikely, except at extremes of intake
Što je "ekstrem" nisu definirali, ali nekako ne vjerujem da je to zdjelica heljde tu i tamo ili šnita integralnog kruha dnevno.negativni efekti prevelike količine unesenih vlakana nisu vjerojatni, osim u ekstremnim slučajevima
Nigdje u članku se ne preporuča izbjegavanje pojedinačnih namirnica ili integralnih namirnica općenito.
Skoro svaka namirnica je OK kada se uzima vrlo umjereno, makar u smislu usvajanja novih okusa
Problem je što neke namirnice već u malim količinama prekoračuju umjerenu granicu. Povremeni izleti preko granice neće napraviti trajnu štetu, ali ih kao takve svejedno treba prepoznati i ne dopustiti da postanu redoviti.
Puno mama se bore s kilogramima i vlakna su im saveznici u toj borbi, što znači da su obilato uključena u jelovnik. Kada se dijete hrani istom hranom - računaj na probleme.
Moguće, ali još nisam vidjela primjer da se to dešava osim u nekakvim ekstremnim slučajevima. Konkretno ovaj članak kao takve navodi vegane i djecu koja žive isključivo na mueslima.
Muesli, osobito ako sadrže ekstrudirane cerealije imaju više od jednog problema. Vegani su nešto češće na udaru kritike nego što stvarno zaslužuju, čime se nezasluženo pokušava održati svetost suprotne prehrambene zajednice. Pri tome se zanemaruje činjenica da male bebe - ne jedu meso.
Uostalom, anemija je prisutna i među mesojedima, iako imaju drastično veći unos željeza od vegetarijanaca.
Čekaj malo....kažeš da su vlakna dobra z borbi s kilogramima ali da kod djece nastaje problem...MOlm te obzirom da nisam baš na VI s engleskim tekstovima, možeš li to pojasniti..
Krampus, ako i nastaju nekakvi značajniji problemi, u tekstu nema o tome ništa (osim za već spomenute ekstremne slučajeve).
Protiv vegana nemam ništa, a ekstrudirane žitarice ne jedem i ne dajem djeci.
Ali uredno jedu integralni kruh (i bijeli i polubijeli i dinkel i raženi, ovisno što taj dan pečem), zobene i ine pahuljice, heljdu i sve drugo vlaknasto. Bez štetnih posljedica.
Vlakna smanjuju apsorpciju hranjivih tvari. Djeca rastu i trebaju hranjive tvari, a iskoriste sve što dobiju. Zaostajanje u razvoju je obično teško zapaziti, ali kad postane očito obično se radi o velikom i uznapredovalom problemu, recimo celijakija.
Osim industrijski silovane hrane sva hrana prirodnog porijekla dolazi s dovoljnom količinom vlakana. Recimo, bijelo brašno ima samo 4x manje vlakana od integralnog i to je sasvim dovoljno.
Kao zadnji kriterij pretjerivanja s vlaknima uzmi nadimanje.
Heljda je samo namirnica s velikom količinom vlakana. Udio vlakana u ugljikohidratima je veći od 10%. Vrećica šećera u kafiću zajedno s papirom ima manji udio vlakana.
Dobro, ali pretpostavljam da nitko dijete neće hraniti heljdom tri puta dnevno, ako i bude jednom ili dva puta tjedno ne znam na koji nalin to može utjecati na daljnju apsorpciju hranjivih tvari unešenih drugim namrnicama.
Već sam ako se ne varam spomenula susjedu Armenku kojoj je mama farmaceut i kod njih se uredno bebe hrane heljdom već kod prvih hranjenja.
Celijakija je specifična bolest za koju isto ne vjerujem da je nastala prekomjernim unošenjem nečega, već je organizam bolestan praktički od početka što s ene mora uvijek pravilno niti pokazati a niti dijagnosticirati.
Da, poanta je bila da kod celijakije zbog nemogućnosti apsorpcije u oštećenim crijevima dolazi do zaostajanja u razvoju, što se obično prekasno skuži.
Vidiš kako znam trkeljati bez veze 8)
Da ali celijakija pokezuje i druge probleme osim zaostajanja u razvoju prvenstveno kod problema s probavom
Tak si i ja mislim. Pogotovo sto ja ipam periode kad je neka namirnica napeta..pa je mrvu vise jedemo..ali onda je izbacim na mjesec-dva da je se pozelimo malo..i tako vrtim u krug.Ailish prvotno napisa
Dobro je..nisam vise zabrinuta.
A tu na Baltiku takoder heljdu jako brzo uvode u dohranu..cak i prije prve godine.
Ima li netko recept za štrukle od heljde?
Da li te zanimaju štrukli od heljdinog brašna (punjeni sirom, oni koji se kuhaju u krpi) ili štrukli od običnih kora punjeni heljdinom kašom?
Ove kuhane jako jako dugo nisam radila, ali ide otprilike ovako:
400 g heljdinog brašna + 100 g običnog bijelog pšeničnog t-550 (da se ne raspada) + 1 žličica soli - dobro razrahliti viljuškom u zdjeli
koliko brašna - toliko vruće vode, dakle pola litre vruće vode preliti preko tijesta, pa izmiješati mikserom sa svrdlima iostaviti da se ohladi da se može mijesiti
Nadjev:
koliko heljdinog brašna - toliko sira, koliko bijelog brašna - toliko vrhnja; dakle 400 g svježeg sira + 100 g domaćeg vrhnja
U to dodati 1 žličicu soli i cijelo jaje i izraditi mikserom (obične metlice)
Tijesto umijesiti u 2 kugle i od njega razvaljati na daski (pobrašnjenoj bijelim oštrim brašnom) dva lista dimenzija A4 ili kako već ispadne, da bude debelo oko 5-7 mm.
Pripremiti krpe (bolje su starinske salvete od damasta ili komadi plahte nego kuh.krpe jer se masa manje prima - tkanina mora biti glatka), posipati prezlima, prebaciti (valjkom) razvaljano tijesto na salvetu, premazati sirnim nadjevom i pažljivo zarolati, pa izvana omotati koncem da se ne raspada. Krajeve isto treba zavezati.
U veeeliku rajnglu (najmanje 5 litara, a po mogućnosti onu za pekmez) staviti vodu i šaku soli, zakipiti i kuhati unutra "kobase" tj. savijače zamotane u salveti oko pola sata. Kad je kuhano, prebaciti savijače zajedno s krpom na pleh + rešetkastu mrežicu iz pećnice i ostaviti da se ohladi bar pol sata, jer se inače može raspasti.
Pažljivo odmotati savijače, još malo ohladiti, prebaciti (odrolati) na dasku, narezati na šnite i pripremiti za posluživanje. Poslužuje se uz preljeve: mrvice prepržene na ulju i domaće vrhnje, također prokuhano.
* * *
Jednostavnije je (i za fešte prikladnije) napraviti obične savijače od gotovih kora, sa slanim nadjevom od heljdine kaše.
Kašu (oko 400 g) skuhati u slanoj vodi kao rižu (3:1) uz dodatak lovorovog lista. U posebnoj posudi na MASTI i malim komadićima mesnate slanine izdinstati glavicu luka, pa prebaciti kašu. U ovo se može dodati šumske gljive, peršinov list, PAPAR, sol.... To je mjera za veliki pleh od pećnice.
Za nadjev - ja u dinstanu kašu dodajem samo 2-3 jaja i 300 ml vrhnja (ocijenim koliko treba prema količini kaše), ali Zagorci stavljaju i sir. Malo mješavine vrhnja i jaja (+ malo soli) treba ostaviti za premaz.
S tim nadjevom puniti kore (s placa), poredati u masni pleh, premazati ostatkom nadjeva i peći u pećnici do rumene boje. Ovo je mljaaaac, bolje mi je nego ono kuhano, a i teško mi je nabaviti hajdino brašno.
Evo ti malo tuđe pameti: http://www.recepti.hr/recepti/jela/s...#axzz3LIMpif4g
Hvala ti puno za recepte!
Sigurna sam da ću verziju sa gotovim korama uskoro isprobati......
Javljam: heljdino brašno od Gardena povučeno je iz prodavaonica jer nije za upotrebu. Ja sam ga kupila u dm za palačinke i kada sam otvorila vrećicu zapuhnuo me loš miris na plijesan. Rok korištenja 10/2016. Ako ste ga kupili (cijena 23 kn/0,5 kg) možete ga vratiti.
Zna netko recept za kruh od heljde kuhane, a da ne ide jaje?
Znala sam ju koristiti miješanu s običnim brašnom jer nema glutena pa se kruh od same heljde bez jaja jako mrvio, ali ne bih ju kuhala nego samljela u multipraktiku u brašno. Omjer je bio otprilike 1:3.
Sad eksperimentiram s dodavanjem psylliuma i mljevenog lana (sluz od lana može zamijeniti jaje, navodno) u tijesta koja sadrže heljdino, ječmeno, bademovo i ino bezglutensko brašno.
Pokušavala sam s lanom mijenjati jaja, ali nikad mi to nije bilo ukusno. Kruh s jajima za mene nije kruh nego kolač.
Da, slažem se.
Najkruhastiji bezglutenski kruh sam uspjela napraviti tako da bih ubacila sve što sam navela+jaje+kvasac. Umijesila bih ljepljivo tijesto i ostavila da se diže u kalupu sat-dva i jedino tako bi bio sočan.
Nedostatak - zbog jaja i količine vlage traje samo 2-3 dana. Nakon toga se ubuđavi
Onaj kruh iz Konzuma, heljdin s orahom, jako mi je dobar. A ne znam kako bih ga dobila.
ja radim klincu nešto ala http://forum.roda.hr/threads/16133-P...z-kvasca/page2 izbacim sve kaj ne jede a ubacim mješavinu rižino, kukuruzno, proseno heljdino brašno, malo smljevenih bundevinih kosčica, lan i chia sve skupa u proizvodnom omjeru kako već imam ili kako mi dopre do činije. da brašno i sjemenke sama meljem , i to ništ nije kuhano.
inače od http://www.jutarnji.hr/dobrahrana/pr...eciva/6477658/ znam drugim klincima kupiti heldin kruh ili nekaj drugo, istina vjerovatno su tebi predaleko , ali ima ih i na Kvatriču, utrinama, španskom i na dolcu ( i možda i na trešnjavci ako su otvorili)
Posljednje uređivanje od jelena.O : 25.08.2017. at 11:41
Oni vjerojatno ne stavljaju samo heljdino brašno nego miješaju i pšenično. Da ga radim, stavila big cca 25-30% pšeničnog T 550 brašna. Orahe izrezane na komadiće možeš odmah frknuti u brašno. Evo omjera za moj pleh uski, dugačak 35cm: Recimo 400g heljdinog i 150 do 200g pšeničnog brašna, 1 vrećica suhog kvasca, 2 čajne žlice šećera (ravne) da se aktivira kvasac, sol (1 žlica čajna ravna), topla voda po potrebi, cca 1 šalica, 4-5 žlica ulja, maslinovog ili običnog. Heljda je gusta pa nije dosta germa ili suhi kvasac, treba dodati još i pola praška za pecivo. Umijesiš, ostaviš da se digne (ne smije biti propuh, ili stavi zdjelu u hladnu pećnicu), a kad se digne,, premjestiš u pleh obložen pek papirom i to je sva mudrost. Ja to mijesim ručnim mikserom, svrdlima za tijesto. Dugo nisam niš pekla jer je bilo prevruće. Neće se jako dignuti kao kruh od pšeničnog brašna, a prašak za pecivo osigurava rahlost i trajnost. Pečeš štajaznam pol sata, ja najprije uključujem samo donje grijače da ne ostane sirovo, a onda nakon 10 do 15 min prebacim na ventilator. Pečem na nekih 180oC ali svaka je p3ćnica drugačija pa uzmi u obzir svoje iskustvo.
Hvala Peterlin. Stavila sam tijesto da se diže.
Sada, svuda čitam da stavljaju na 250 C. Meni je moja pećnica još uvijek izazov. Stavila bih 30 minuta na 250 sa nekim papirom preko pleha da malo zaštiti od udara vrućine odozgo, i onda zadnjih 20 minuta spustila na 180.
melje li koja od vas sama heljdu?
ima li kakve razlike izmedju tog i kupljenog brasna?
Ja meljem, ponekad je malo grublja, ali većinom radim kombinaciju s prosom pa ispadne sitnije
U biti ono kaj ja radim ne smeta mi i malo grublja, jedino kad radim kekse onda mi treba finije
meljes u mlincu za kavu ili multipraktiku?
bilo koju ili ima neka koja je bolja za to?
Ja imam pećnicu s ventilatorom pa to ide na nižoj temperaturi, a iz iskustva znam da je 250oC za moju pećnicu previše. Max 225 i to kad pečem pizzu koja je tanka. Uostalom, isprobaj pa ćeš vidjeti. Ja se nakon dosta godina iskustva još uvijek znam nasaditi, a sve što sam naučila je da eventualni neuspjeh ne treba uzimati srcu... Bit će bolje drugi put.
Ovaj put sam mljela heljdu. Bilo je više ko griz nego brašno.
Pogriješila sam sa vodom. Nije bilo dovoljno. Tijesto je tvrdnjikavo. Djeci paše, ali nije to to.
U Konzumovom koriste tvari za rahljenje, i još nešto što daje fin okus.
Radila sam večeras pogače od heljde i nisam zadovoljna i opet se sjetim konzumovog kruha. Može li netko potvrditi bi li se ovako dao izvuć recept iz nj sastava za kruh, evo
Neka je 400 g ukupna masa i onda 1/5 brašno heljde, nekih 80 g, pa 1/10 orasi, to je 40 g oraha, krumpira su mogli staviti recimo ko oraha, pola dcl biljnog ulja, još manje maslaca i ostalo pšenično brašno, al ne kužim c vitamin, askorbinsku kiselinu, gdje da to nađem u namijeni za kruhbrašno (PŠENIČNO polubijelo, heljdino 22%, brašno od krumpira/pahuljice), voda, ORASI 14%, biljno ulje (suncokretovo, SOJINO i uljane repice u promjenjivim udjelima), sirovi MASLAC, šećer, sol, kvasac, tvar za tretiranje brašna: askorbinska kiselina.
Jednostavno to preskočiš
Nego
Jel tko jeo sirovu heljdu?
https://www.natanjiru.com/2014/09/si...inama.html?m=1
Posljednje uređivanje od jelena.O : 24.11.2020. at 23:58
Ja godinama heljdu kuham samo ako zaboravim namočiti, ali nakon što omekša, termički ju obradim (dinstanje na luku ili slično). Inače, u mom kraju (Podravina) to je uobičajen način pripreme. S druge strane, kad se heljda namoči (preko noći ili najmanje desetak sati), opet treba kratku termičku obradu. Ima u sebi neku kiselinu koja nije idealna za ljudsku probavu. Ne znam napamet bez pretraživanja interneta, ali ako se konzumira nekuhana (tj. samo namakana) treba pažljivo ograničiti količinu, da se ne preoptereti probava. Kad stignem, potražit ću detalje.
Posljednje uređivanje od Peterlin : 25.11.2020. at 08:02
Od čega si radila pogače? Od heljdine kaše ili brašna? Heljdina kaša nije za pogače, ona je najbolja kad je rastresita (kao riža) i odličan je prilog uz bolonjez Moji sinovi bi se udavili u tome...
Za kruh koji nabaviš u dućanu vjerojatno pali najnajjednostavniji recept. Za teška brašna (sva) pravilo je 2:1 - staviš dva udjela običnog krušnog brašna i 1 udio heljdinog. Koliko si stavila pšeničnog, toliko MAKSIMALNO težinski i vode. Maslac - u tragovima. Orasi - šaka. Krumpir - žlica instant pahuljica (bez brige, ovi koji peku industrijski kruh ne kuhaju pire, a ako radiš s ostacima pirea - to utječe na količine vode i ostalog...)
Evo kako bih ja napravila (iz glave - nisam dugo, a za kruh obično ne koristim vagu nego volumenske mjere):
Ovo je mala količina, za probu. Ako ispadne dobro, mjere se mogu udvostručiti.
2 šalice (od 2 dl) običnog bijelog brašna T-550 - to ti je oko 400g
1 šalica heljdinog brašna
Po želji - žlica do dvije instant pirea u prahu - ja bih ovo za prvi put preskočila
1 žlica (čajna) soli
1 šalica tople vode - unutra umiješati 1 žlicu šećera i 1 vrećicu suhog aktivnog kvasca, ostaviti na toplom da nabuja - nije previše, to je teško tijesto
1još 1/2 šalice tople vode - PO POTREBI, dodavati pomalo, samo ako je tijesto suho
maksimalno 1/4 šalice jestivog ulja ili onaj jedan mali maslac (mislim da je to 20 grama, kao i kocka germe)
Orasi - 1/2 šalice (četvrtine, ne treba sjeckati)
Daklem, prvo zamutiš toplu vodu sa šećerom i germom.
Brašno bi trebalo prosijati zajedno u zdjelu, da uđe zrak, tj. da kruh ne bude kao cigla. U to umiješaš sol. Ako dodaješ krumpirove pahuljice, dodaj odmah u suho. Nisam to nikad radila, ali da radim, tako bih.
U brašnu napraviš rupu, u rupu ide maslac/ulje. Kad se germa naklobuči, ubaciš i to i frk unutra mikser sa svrdlima. Izmiješaš. Po potrebi dodaš još pola šalice tople vode, eventualno malo manje ili malo više - ovisi o tome kako tijesto izgleda. Mora biti mekano i podatno, ali ne ljepljivo.
Eh, sad - orasi... Nisam pametna, može ih se dodati na početku, ali ja bih ih dodala pred kraj miksanja tijesta.
Kad je tijesto ok, staviš ga u zdjelu za dizanje. Ako imaš zdjelu s poklopcem - odlično. Ako nemaš - pokrij sve prozirnom folijom ili uguraj cijelu zdjelu u vrećicu. Ostaviš na toplom mjestu dok ne udvostruči volumen. Ja sam lijena baba, pa znam cijelu tu zdjelu uvaliti u veliki lonac tople (ne vruće) vode, pa se tijesto od pšeničnog brašna digne za pola sata, ali ovo je teško tijesto - trebat će mu dulje. Obično ga izvana premažem ovlaš uljem.
Kad se digne, samo ga treba prebaciti u pleh za pečenje obložen pek-papirom. Može se to i premijesiti, recimo ako si zaboravila uključiti pećnicu. (Offt. ako nisi popravila grijače, nemoj se ovime baviti - pečenje kruha ište jednoličnu temperaturu i grijanje odozdo. Ja ne pečem na jako visokoj temperaturi, nego na 180-200, s tim da prvo pečem na donjem grijaču 15 minuta (da mi ne ostane gnjecav i sirov), a onda još dvaput toliko na oba grijača i ventilatoru.
Askorbinsku kiselinu preskoči - ona je tu da produlji vijek trajanja industrijskim kruhovima, kao i brojnim drugim proizvodima u kojima se koristi. To je antioksidans. Kraj priče.
Evo malo tuđe pameti: https://www.okusi.eu/recipe/heljdin-ajdov-kruh/
Probala sam to nekuhano pred par dana,nisam jedini stavila ocat.
Bilo mi je jestivo ,nisam našla koja bi to bila kiselina u nekuhanom
Fitinska kiselina
Evo malo o tome: https://www.novilist.hr/life/gastro/...dijelu-godine/
Mislila sam na nju,ali koliko se sjećam ona se baš neutralizira kod namakanja bar kod drugih namirnica
A u tvom piše namači i još kuhaj 20 min.kaj bi ostali od tog ,nekaj ko žganci?
Posljednje uređivanje od jelena.O : 25.11.2020. at 09:03
Evo samo da javim da sam upravo pojela pecivo od heljde
Radila sam u međuvremenu pogačice u tipu plosnatog kruha na tavi. Skuhala sam heljdu, ubacila je u posudu s običnim brašnom, šećerom, uljem, kvascem, stavila u pećnicu da se malo podigne, dodala opet brašna, opet u pećnicu da se podigne, još jednom jer mi se činilo premokro. Bacila na stol, razvaljala, zapekla na tavi na maslacu. Meni je bio užitak jesti, osjeti se blaga nota heljde u tom pecivu, masu fino.
Kasnije sam radila kekse, dodala sam klasično masti, običnog brašna, pa onda utrpala mljevenog maka, kakaa, pretjerala sam sa šećerom, tijesto je bilo premasno, pa sam za drugu turu dodala još brašna. Nisu fantazija, ali nisu ni loši. Klinac je rekao "Ovi keksi miriše bljak, ali su ukusni."
Mislim da ću slj put ipak uzet čru heljdino brašno iz trgovine pa malo dodavat običnom tijestu jer mu svakako podiže na okusu.
Sve si mislim da ću tražit poslove u pekarskoj branši. Svaki put drugi rezultat, samo malo promijenim varijable. Minus plus ove mrvice, ili one, ili ovaj šećer ili ona sol. Te ovo brašno te ono. Bilo mi je otkriće kad sam doznala da postoji knjiga na 1000 stranica posvećena - kruhu. To ću si uzet. Al me počelo napuhavat evo već četiri dana kak sam pojačala unos dizanog tijesta. Možda imam intoleranciju, al na kvasac?
Možda si stavila o previše kvasa zna to tak biti kod domaćeg