državna matura

[sorciere]

ovih dana trećašima se dijeli brošura o državnoj maturi, i ljudi iz ministarstva imaju "hodočašća" po školama - da "objasne" ono što nije jasno....

većina odgovora je tipa:
- još se ne zna
- sve ćete saznati na vrijeme
- fakulteti još nisu odlučili
- imate na web stranicama...
- dalje... dalje... (bez odgovora na prethodno pitanje)

:? :?

u brošuri praktički ne piše ništa... unutra je pravilnik, sve opširnije mogu nać na webu...

ima i popis fakulteta, s njihovim "zahtjevima"...

za sve fakultete treba državna matura, s tim da neki traže još izborne predmete, a tražit će još nešto - al se još ne zna što...
isto tako - istovrsni fakulteti u različitim gradovima - imaju različite kriterije. nekima je dosta matura - a neki će tražiti još nešto (ne zna se što)...

ukratko - navodno da će "sve biti poznato do mature"...

da odma pređem na peptorane, il da se sekiram kad krenu upropaštavat ovu generaciju?

[kahna]

Iskreno suosjećam i sa profesorima i sa učenicima.
Nije im lako i definitivno im nebi bila u koži.
Ne na ovakav način...

[japanka]

kako je nama lijepo bilo nekad..
a bome i našim roditeljima

[maria71]

i ja imam treći razred, ovako se gledamo :shock: pa :shock: .....

uf

[Janoccka]

http://drzavnamatura.skole.hr/matura

Pristup forumu:
Da biste pristupili forumima morate se logirati sa svojim AAI@EduHr elektroničkim identitetom. Trenutno se može pristupiti samo s korisničkim imenima s nastavkom @carnet.hr i @skole.hr

Svaki učenik u školi je morao dobiti svoje elektronički identitet. Ukoliko nije neka ga zatraži od administratora.

[Janoccka]

Ne znam da li postoji mogućnost kreiranja korisničkih računa za roditelja (mislim samo za forum), ali isplati se pitati na portal@carnet.hr .

[sorciere]

hvala ti na infu. poslala sam upit na carnet za kikicu, a za sebe ću vidjeti (prvo nek se ona logira ).

[maria71]

janoccka hvala, danas imam srz pa ćemo između ostalog i o ovome

[Janoccka]

hvala ti na infu. poslala sam upit na carnet za kikicu, a za sebe ću vidjeti (prvo nek se ona logira ).

Nisi trebala slati upit za nju. Ona to rješava u svojoj školi. Administrator imenika za svaku školu se može provjeriti na stranici http://www.carnet.hr/huso/ai

[sorciere]

hvala ti na infu. poslala sam upit na carnet za kikicu, a za sebe ću vidjeti (prvo nek se ona logira ).

Nisi trebala slati upit za nju. Ona to rješava u svojoj školi. Administrator imenika za svaku školu se može provjeriti na stranici http://www.carnet.hr/huso/ai

pa probala sam nekoliko puta - i nije se ništa otvaralo. zato sam slala upit

bili su ljubazni i odmah odgovorili, pa sam poslala upit i za sebe kao roditelja.

[Janoccka]

Molim te, napiši mi što su odgovorili za roditelje

[sorciere]

Molim te, napiši mi što su odgovorili za roditelje

Kao sto je receno u proslom mailu, a i pise na naslovnici Foruma, Forum
CARNetovog Portala za škole namijenjen ucenicima, nastavnicima i
zaposlenicima hrvatskih skola. Ukoliko ne radite u skoli, nemate pravo na
korisnicki racun s kojim biste se mogli prijaviti.

[Janoccka]

Onda će kikica puno da piše

[Vali]

Ja ovaj tjedan imam roditeljski (isto treći razred) i u totalnoj sam panici. Roditelji vjerojatno misle da sam puna informacija, a ja sve što znam, znam iz one jadne brošurice.

[maria71]

Ja ovaj tjedan imam roditeljski (isto treći razred) i u totalnoj sam panici. Roditelji vjerojatno misle da sam puna informacija, a ja sve što znam, znam iz one jadne brošurice.

potpis

[Janoccka]

A da uhvatite IK da dođe na roditeljski?

[Indi]

Stanje vezano za državnu maturu je prestrašno jer ministar i njegova svita oponašaju rad, a ne rade doista, tako da vlada opći kaos, a onda nama nastavnicima prezentiraju stvari na način da će se sve skoro znati, a javnosti da stvari idu svojim tokom i da je sve kako treba biti.
To je sve rad u zadnji tren da bi se na kraju na brzinu pokrpala situacija na štetu učenika.

Šalju materijale na kojima još piše: radna verzija. Kakva radna verzija??? Treba učenike pripremiti. Ako predajte hrvatski jezik kako možete s njima sa sigurnošću obratiti pažnju na lektire iz te "radne verzije" jer po njima za 3 mjeseca bi vam mogli reći da je to bila radna vezrija i da u novoj verziji stoje nove lektire.

Toliko neozbiljnosti i neprofesionalnosti za nešto tako ozbiljno, a onda se za loš uspjeh učenika neće analizirati pravodobna informiranost i pripremljenost nastavnika i učenika za gradivu koje se ispituje, nego će se automatski okriviti nastavnike za nedovoljan i neadekvatan rad.

Moram li spominjati da strukovnjaci državnu maturu polažu po programu gimnazije i to oba predmeta: hrvatski i matematiku. Znači, uključeno im je gradivo koje oni ne obrađuju, tako da nastavnici, osim redovnog gradivam, pomoću čarobnog štapića, moraju nekako dodatno obraditi i taj "višak".

Strašno!

[Alizeja]

Stanje vezano za državnu maturu je prestrašno jer ministar i njegova svita oponašaju rad, a ne rade doista, tako da vlada opći kaos, a onda nama nastavnicima prezentiraju stvari na način da će se sve skoro znati, a javnosti da stvari idu svojim tokom i da je sve kako treba biti.
To je sve rad u zadnji tren da bi se na kraju na brzinu pokrpala situacija na štetu učenika.


Moram li spominjati da strukovnjaci državnu maturu polažu po programu gimnazije i to oba predmeta: hrvatski i matematiku. Znači, uključeno im je gradivo koje oni ne obrađuju, tako da nastavnici, osim redovnog gradivam, pomoću čarobnog štapića, moraju nekako dodatno obraditi i taj "višak".

Strašno!

Koliko sam ja upućena, većina strukovnih škola radi hrvatski i matematiku po gimnazijskom programu. I to mogu definitivno tvrditi (iako sam prije 10 god ) izišla iz škole, jedino ako nešto nije olakšalo HNOS. Naime, završih strukovnu školu da ne bi bilo zabune.

[Rene2]

ima i popis fakulteta, s njihovim "zahtjevima"...

To uopće nisu zahtjevi fakulteta.
Fakulteti još nisu odlučili, nego su to pretpostavke ministarstva. :shock:

A učenici se već sad oslanjaju na to.

[Indi]

Koliko sam ja upućena, većina strukovnih škola radi hrvatski i matematiku po gimnazijskom programu. I to mogu definitivno tvrditi (iako sam prije 10 god ) izišla iz škole, jedino ako nešto nije olakšalo HNOS. Naime, završih strukovnu školu da ne bi bilo zabune.

Budući radim u strukovnoj školi i upućena sam u navedenu problematiku jer me se direktno dotiče, znam da dobar dio škola strukovnih škola NE radi i ne može raditi po gimnazijskom programu, a i kako bi i mogla kad je satnica uglavnom manja, npr. u gimnazijama se hrvatski radi 4 sata tjedno (čita se tijekom godine oko 25-30lektira), a u strukovnim uglavnom 3sata, ovisno o usmjerenju (čita se oko 10-13 lektira), a slična je situacija i s matematikom.

Upravo je problem ta nedefiniranost jer "ne može" se napraviti "univerzalna" matura sa zahtijevnošću koja ne odgovara svim učenicima jer se učenici tako dovode u neravnopravan položaj, postižu slabije rezultate u odnosu na učenike koji su imali veću satnicu u svojim školama i samim time obradili više gradiva. Jednostavno, to nije u redu i ne može biti u redu, osim u našem školstvu

[Indi]

Moram nadodati!

O svemu navedenom se ne priča, a posebno o neusklađenosti mature s programom, kao što se ne priča o silnim poreznim novcima koji se troše na njenu tzv. pripremu da bi na kraju dobili jednu takvu neujednačenost i odgovore kakve dobivamo.

Evo vam na uvid pismo koje su nastavnice strukovnih škola iz cijele Hrvatske potpisale, a koje su sastavile kolegice iz stukovne škola iz Vukovara. Ono je upućeno Ministarstvu kao protest na prošlogodišnje Ispitne kataloge. Ako ga pročitate, mislim da će vam biti jasnija navedena problematika. Unaprijed se ispričavam na dužini.

Poštovani!

19. veljače na web stranici Nacionalnoga centra za vanjsko vr(j)ednovanje obrazovanja osvanuli su Ispitni katalozi iz hrvatskoga jezika u šk. 2007./2008. godini, namijenjeni trećim razredima srednjih škola za nacionalne ispite ( u medijima ovaj ispit nazivaju i probnom državnom maturom).Dočekali su nas zajednički katalozi za gimnazijalce i učenike strukovnih škola, koji do sada uopće nisu bili uključeni u pripreme i provedbu NI, a odluka o tome da i oni pristupaju ove godine nac. ispitima objavljena je iznenada i neočekivano 23. siječnja 2008.
Odgajajući učenike kako treba reagirati na nepravilnosti i nelogičnosti, bilo bi neprimjereno da sve ono što smo uočile ostane na razini usmene rasprave.

Naše primjedbe su sljedeće:

1. Godišnje operativne planove i programe radimo prema Nastavnim planovima i okvirnim programima koje je objavilo nadležno Ministarstvo u svom Glasniku.
2. Krajem svake školske godine odabiremo udžbenik prema kojem ćemo raditi sljedeću školsku godinu.Izbor je moguć između njih nekoliko, ali, naravno, samo onih koje je odobrilo Ministarstvo. Treba li napomenuti kako su svi oni različiti i sistematizacijom i odabirom tekstova?!
3. Raskorak i razlika počinje od satnice u nastavi hrvatskoga jezika u strukovnim školama na što već godinama upozoravamo i ukazujemo, kako na Županijskim stručnim vijećima tako i na svim razinama usavršavanja, o čemu smo izvještavali sve nadležne institucije. Naše primjedbe i zahtjevi temelje se na iskustvima iz svakodnevnog praktičnog rada, gdje smo suočeni sa činjenicom da je našim učenicima sat hrvatskoga jezika često jedina dodirna točka s općom kulturom i umjetnosti. U strukovnim školama nema predmeta poput glazbene i likovne kulture, filozofije, psihologije, a i satovi povijesti su često svedeni na minimum (u mnogim školama samo prve 2 godine). Uz to, uvijek smo u raskoraku s planom i programom nastave jezika i jezičnog izražavanja te učeničkih predznanja iz osnovne škole zbog čega nam je dugoročno neophodan bar još jedan sat tjedno.
Npr. učenici koji se školuju za zanimanje ekološkog tehničara imaju sljedeću satnicu: I. razred-4 sata, II. razred-4 sata, III. razred-3 sata, IV. razred-3 sata. Sva ostala zanimanja u našoj školi imaju satnicu od samo 3 sata tjedno.
U programima ekonomist ili komercijalist satnica je samo 3 sata tjedno sve četiri godine.

Skraćeno, razlika između strukovnih škola i gimnazija je ogromna:
a. razlika je u satnici, tijekom četiri godine školovanja 140 sati! Veliki broj gimnazija ima predmet Hrvatski jezik i kao izborni predmet.
b. razlika je u predznanju djece, naši učenici dolaze u srednju školu s dovoljnim, dobrim i vrlo dobrim uspjehom, rijetki su oni odlični.
c. razlika je u udžbenicima i nastavnim programima koje predlaže i propisuje Ministarstvo.

Nakon ovih temeljnih razlika, postavljamo pitanje: ZAŠTO ONDA NISU VIDLJIVE RAZLIKE I U ISPITNIM KATALOZIMA?????

Nevjerojatna je činjenica koliko su razlike u predloženim razinama iz kataloga neznatne, a usuđujemo se reći da ih i nema.

Posebnu pozornost smo posvetili RAZLICI između više i niže razine i RAZLICI između više razine i gimnazija (prijedlog za državnu maturu sljedeće šk. godine).
Jasno nam je da su prve stranice Kataloga prepisane.
Ali, sve ono što slijedi????

5. Obrazovni ishodi za područje jezika
Niža razina-viša razina-razlika je u nekoliko kognitivnih razina. Viša razina ima nekoliko stavaka više za procjenu i jedan više za stvaranje.
Temeljni ishodi-isti! Prepisano!

Viša razina-gimnazije-više kognitivnih razina traži se u strukovnim školama. Temeljni ishodi- isti! Prepisano!

6. Obrazovni ishodi za područje jezičnog izražavanja

Niža razina-gimnazije-potpuno iste kognitivne razine!
Temeljni ishodi- isti! Prepisano!

Viša razina-gimnazije-više kognitivnih razina traži se u strukovnim školama. Temeljni ishodi- isti! Prepisano!

7. Obrazovni ishodi za područje književnosti

Niža razina-viša razina-razlika je u nekoliko kognitivnih razina i u sljedećim književnicima i njihovim djelima:
1. Homer Ilijada (tri pjevanja više)
2. Sofoklo KRALJ EDIP
3. Vergilije ENEIDA
4. Ovidije METAMORFOZE
5. Boccaccio DECAMERON (dvije novele više)
6. Hektorović RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE
7. Gundulić SUZE SINA RAZMETNOGA
8. Voltaire CANDID
9. Ljermontov JUNAK NAŠEG DOBA
10. Balzac OTAC GORIOT

Viša razina-gimnazije-razlike u kognitivnim razinama-neznatne.
Temeljni ishodi-isti! Prepisani! (Kod A. Šenoe, npr. naši učenici, uz PRIJANA LOVRU moraju još iščitati i ZLATAROVO ZLATO! Gimnazijalci ne!)

E, sada postaje interesantno!
Provjerile smo što od svega nabrojanoga u temeljnim ishodima za područje književnosti nalazimo u Nastavnom planu i okvirnom programu koje je propisalo Ministarstvo!

1. Homer ILIJADA- XV., XVIII. I XXIV. pjevanje-nije u Nastavnom planu i programu
2. Sofoklo KRALJ EDIP-nije u Nastavnom planu i programu
3. Vergilije ENEIDA- nije u Nastavnom planu i programu
4. Ovidije METAMORFOZE- nije u Nastavnom planu i programu
5. G. Boccaccio iz DECAMERONA-novele 5/9 i 10/5-nisu u Nastavnom planu i programu
6. Petar Zoranić PLANINE, tekst Perivoj od Slave-nije u Nastavnom planu i programu
7. Luis de Gongora-nije u Nastavnom planu i programu
8. Giambattista de la Barca-nije u Nastavnom planu i programu
9. Junije Palmotić-nije u Nastavnom planu i programu
10. Voltaire CANDIDE- nije u Nastavnom planu i programu
11. E.A. Poe CRNI MAČAK- nije u Nastavnom planu i programu
12. M.J.Ljermontov JUNAK NAŠEG DOBA-nije u Nastavnom planu i programu
13. A. Šenoa PRIJAN LOVRO- nije u Nastavnom planu i programu
14. Gustave Flaubert MADAME BOVARY- nije u Nastavnom planu i programu
15. N.V.Gogolj KABANICA- nije u Nastavnom planu i programu
Iznenađujuće, ni Kozarčeva TENA nije u programu! Izbor je ostavljen između SLAVONSKE ŠUME i OPRAVE.

Sve nabrojano ukazuje kako struku (opet!) nitko nije konzultirao.
Previše toga je PREPISANO, a RAZLIKE su postale nevažne.

Razlike su očite, vidljive i postoje!

Zastrašujući je opseg znanja koji se traži za nižu razinu, a začuđujuća razlika između niže i više razine koja se, najvećim dijelom, temelji na onome što Ministarstvo uopće nije propisalo!

Rješenja?

1. pratiti Nastavni plan i okvirni program nadležnog Ministarstva za hrvatski jezik u strukovnim školama
2. pratiti odobrene udžbenike za hrvatski jezik u strukovnim školama
3. u tručnoj radnoj skupini MORAJU biti nastavnici strukovnih škola što nije poštovano
4. više sluha pokazati za one koji ne misle nastaviti školovanje-niža razina
5. više sluha pokazati za one koji misle nastaviti školovanje-viša razina, ali prilagođena programima škola
6. više pozornosti posvetiti postotnom udjelu vrjednovanja.
Pismeno izražavanje učenika strukovnih škola treba biti prioritet (sada tek 15% udjela). Zadatci zatvorenog tipa , kojima se ispituje stečeno znanje, trebaju biti na drugom mjestu (sada 35% udjela).
Esej, koji sada nosi 50% udjela u vrjednovanju, za strukovne bi škole trebao biti na posljednjem mjestu.

Nadamo se kako nam je cilj zajednički i kako nikome nije cilj ukazati na neobrazovanost i neznanje učenika strukovnih škola!

Učenike treba poznavati, razlikovati, procijeniti, a tek onda ocijeniti!

Učenici strukovnih škola NE MOGU biti u istoj razini kao učenici gimnazija, a istovremeno treba poštovati njihov izbor između niže i više razine.
I napraviti razliku!

Zaključujemo kako je nedopustivo da učenici strukovnih škola izađu na ovaj ispit (za koji su saznali tek u veljači 2008. (neočekivana odluka NCVVO-a osvanula bez ikakve najave na web stranici Centra 23. siječnja 2008.), a gimnazijalci se spremaju od prvog razreda jer od početka znaju da šk.2008./2009.godine polažu državnu maturu).

Ili, ako već izlaze, trebalo je Ispitni katalog prilagoditi njima.

Podsjećamo da je Vijeće Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za uvođenje državne mature u hrvatski obrazovni sustav, između ostalog, propisalo i sljedeće:
• Državnom se maturom ispituju razine znanja i dostignutih kompetencija učenika na kraju srednjoškolskog obrazovanja.
• Ispiti se provode u isto vrijeme u cijeloj državi, pod jednakim uvjetima i kriterijima za sve kategorije pristupnika.
• Način organiziranja i provođenja ispita je jasno definiran i onemogućuje neprihvatljivo (nepošteno) ponašanje.

Na žalost, način na koji se provode pripreme za državnu maturu i nacionalni ispiti u ovoj školskoj godini su u suprotnosti s odlukama Vijeća i svih nadležnih uključenih u ovaj zahtjevan proces.

Nismo jednaki na startu, niti tijekom utrke, a očekujete da u cilj uđemo zajedno!

Ne dozvolite da učenici strukovnih škola budu poniženi rezultatima i neuspjehom, a da istovremeno niti oni, niti njihovi nastavnici za to ne snose odgovornost!

Ohrabrite ih da Vam pokažu što i koliko znaju, u skladu sa svojim Nastavnim planovima i programima koje ste Vi propisali!

Vaš osvrt na ovaj dopis, bit će dokaz kako ste, kao Ministarstvo i prateće institucije, nadležni za SVE srednjoškolce!
(....)

[Alizeja]

Koliko sam ja upućena, većina strukovnih škola radi hrvatski i matematiku po gimnazijskom programu. I to mogu definitivno tvrditi (iako sam prije 10 god ) izišla iz škole, jedino ako nešto nije olakšalo HNOS. Naime, završih strukovnu školu da ne bi bilo zabune.

Budući radim u strukovnoj školi i upućena sam u navedenu problematiku jer me se direktno dotiče, znam da dobar dio škola strukovnih škola NE radi i ne može raditi po gimnazijskom programu, a i kako bi i mogla kad je satnica uglavnom manja, npr. u gimnazijama se hrvatski radi 4 sata tjedno (čita se tijekom godine oko 25-30lektira), a u strukovnim uglavnom 3sata, ovisno o usmjerenju (čita se oko 10-13 lektira), a slična je situacija i s matematikom.

Upravo je problem ta nedefiniranost jer "ne može" se napraviti "univerzalna" matura sa zahtijevnošću koja ne odgovara svim učenicima jer se učenici tako dovode u neravnopravan položaj, postižu slabije rezultate u odnosu na učenike koji su imali veću satnicu u svojim školama i samim time obradili više gradiva. Jednostavno, to nije u redu i ne može biti u redu, osim u našem školstvu

Završila strukovnu školu davnih dana, imala sam gimnazijsko-ekonomski program, ne sjećam se tada satnice kakva je bila, ali mi smo bila ''slavna''stara generacija koja je radila po starom programu.
Iza nas se izmijenio program, i sada imaju kroz sve 4 godine hrvatski jezik po 4 sata, matematiku 4,4,3,3, a za treći predmet ne znam kako ide.
Hrvatski-program po gimnazijama.
Matematika-program opće gimnazije. Čak jezična gimnazija ima manje sati, kao što je sve 4 godine po 3 sata.

[Alizeja]

Od ovih lektira koje su navedene, morali smo pročitati ove:


Niža razina-viša razina-razlika je u nekoliko kognitivnih razina i u sljedećim književnicima i njihovim djelima:
1. Homer Ilijada (tri pjevanja više)
2. Sofoklo KRALJ EDIP ili Antigona
5. Boccaccio DECAMERON (dvije novele više)
6. Hektorović RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE
7. Gundulić SUZE SINA RAZMETNOGA
9. Ljermontov JUNAK NAŠEG DOBA
10. Balzac OTAC GORIOT

Viša razina-gimnazije-razlike u kognitivnim razinama-neznatne.
Temeljni ishodi-isti! Prepisani! (Kod A. Šenoe, npr. naši učenici, uz PRIJANA LOVRU moraju još iščitati i ZLATAROVO ZLATO! Gimnazijalci ne!)

E, sada postaje interesantno!
Provjerile smo što od svega nabrojanoga u temeljnim ishodima za područje književnosti nalazimo u Nastavnom planu i okvirnom programu koje je propisalo Ministarstvo!

1. Homer ILIJADA- XV., XVIII. I XXIV. pjevanje-nije u Nastavnom planu i
11. E.A. Poe CRNI MAČAK- nije u Nastavnom planu i programu
12. M.J.Ljermontov JUNAK NAŠEG DOBA-nije u Nastavnom planu i programu
14. Gustave Flaubert MADAME BOVARY- nije u Nastavnom planu i programu
15. N.V.Gogolj KABANICA- nije u Nastavnom planu i programu


Ove koje sam maknula, te nismo trebali pročitati, ali zato jesmo od Držića Dundo Maroje, Mažuranić-Smrt Smail age Čengića, Posljednji Stipančići-Vjenceslav Novak, Miroslava Krležu-Gospoda Glembajevi, Ranko Marinković-Kiklop, J.W.Goethe-Patnje Mladog Werthera, F.Schiller Razbojnici, Kafka: Preobražaj, Dostojevski Zločin i kazna, Tolstoj-Dnevnik Ane Karenjine, Combray Proust (ili u Potrazi za izgubljenim vremenom). To je onoliko koliko se mogu sada sjetiti, s obzirom da sam davno išla u školu.

[Indi]

Alizeja, "davno" to bilo i danas su stvari malo drugačije.
Tad smo mi čitali Combraya, danas je to nemoguća misija i teško ćeš ga naći igdje više u programu.

No, sve to je bilo onda kad nije bilo državne mature, a danas kad je ona tu i kad su programi kakvi jesu, a Ministarstvo ne daje konkretne odgovore i priprema neadekvatne ispite znanja, onda to nije nimalo u redu prema našim učenicima, kao što u gore navedenom pismu piše:

"Nismo jednaki na startu, niti tijekom utrke, a očekujete da u cilj uđemo zajedno! "

[Alizeja]

Alizeja, "davno" to bilo i danas su stvari malo drugačije.
Tad smo mi čitali Combraya, danas je to nemoguća misija i teško ćeš ga naći igdje više u programu.

No, sve to je bilo onda kad nije bilo državne mature, a danas kad je ona tu i kad su programi kakvi jesu, a Ministarstvo ne daje konkretne odgovore i priprema neadekvatne ispite znanja, onda to nije nimalo u redu prema našim učenicima, kao što u gore navedenom pismu piše:

"Nismo jednaki na startu, niti tijekom utrke, a očekujete da u cilj uđemo zajedno! "

Drago mi je da sam davno završila školu, makar smo bili ratna i poslijeratna generacija, profesori su tada zahtijevali red, rad i disciplinu i znanje, bez obzira da li si iz gimnazije ili iz strukovne škole.
U blizini imam učenicu 1.razreda jezične gimnazije, ali čini mi se da su oni i olakšali programe, vjerojatno je u pitanju HNOS.
Prvo, na što sam ja ostala začuđena je da sa lektirama iz hrv.jezika počinju tek u 11 mjesecu (mi počeli odmah nakon 2 tjedna), drugo, imaju informatiku samo jednu godinu, mi smo imali dvije godine, likovni i glazbeni imaju po jedan sat (sada se ne sjećam, ali mi se čini da su u dobi od 95-99 gimnazijalci imali po 2 sata likovnog i glazbenog, neka me netko ispravi ako grijšeim), a vjerojatno i vjeronauk/etiku (ako se ne varam bila je 2 sata), sjećam se da se u jezičnoj gimnaziji u 3. razredu micao jedan prirodoslovni predmet i postojala je mogućnost učenja 3 stranog jezika, toga nema danas.

Mislim da će se ova državna matura pretvoriti u ono što se danas pretvorili prijemni fakulteti na fakultete.

[Indi]

Drago mi je da sam davno završila školu, makar smo bili ratna i poslijeratna generacija, profesori su tada zahtijevali red, rad i disciplinu i znanje, bez obzira da li si iz gimnazije ili iz strukovne škole.
U blizini imam učenicu 1.razreda jezične gimnazije, ali čini mi se da su oni i olakšali programe, vjerojatno je u pitanju HNOS.
Prvo, na što sam ja ostala začuđena je da sa lektirama iz hrv.jezika počinju tek u 11 mjesecu (mi počeli odmah nakon 2 tjedna), drugo, imaju informatiku samo jednu godinu, mi smo imali dvije godine, likovni i glazbeni imaju po jedan sat (sada se ne sjećam, ali mi se čini da su u dobi od 95-99 gimnazijalci imali po 2 sata likovnog i glazbenog, neka me netko ispravi ako grijšeim), a vjerojatno i vjeronauk/etiku (ako se ne varam bila je 2 sata), sjećam se da se u jezičnoj gimnaziji u 3. razredu micao jedan prirodoslovni predmet i postojala je mogućnost učenja 3 stranog jezika, toga nema danas.

Mislim da će se ova državna matura pretvoriti u ono što se danas pretvorili prijemni fakulteti na fakultete.

Draga moja, pa nisu svi ti profesori otišli u mirovinu i naglo došle nove generacije profesora i dalje oni jednako traže i imaju jednaka očekivanja. No, danas, iako su programi slični onima koji su bili prije 10 godina, učenici nisu i struktura učenika se promijenila, tj. manje se uči i sve postaje više instant (instant lektire preko neta, vodiči za lektire...), zatrpani su s puno više informacija nego mi onda, njihovo ponašanje je drugačije jer su odrastali u drugačijim vremenima od nas itd., da ne ulazim u sociološke, pedagoše i ine analize, i samim time nastavnici katkad prilagođavaju dati program u okvirima mogućnosti programa upravo radi učenika, začudila bi se koje sve svakodnevne riječi prosječan srednjoškolac ne zna.

Naravno da 1.razredi srednjih škola kreću s prvom lektirom tek u 11.mjesecu jer njihov je program takav, tek se u 2.,3. i 4. razredu prve lektire čitaju nakon 15-20 dana.

No, mislim da smo se i previše udaljile od teme i stoga nije u redu da nastavljamo u pravcu uspoređivanja onoga što je nekad bilo s onim što je sad.

[brigita]

Drage mame i kikice,
odnedavna sam i ja profesorica u jednoj skoli u kojoj ce djeca morati na DM, ali nisu treci razred pa ih nitko jos ne upozorava ni na sto.
Kako znam njemacki, usporedjivala sam sustave njemacke mature i nase, evo vam malo materijala ako ce te na razne sastanke:
OSNOVNI I NAPREDNI PREDMETI


Zadnje dvije godine gimnazije su tzv. kvalifikacijska faza i nastava se odvija prema sustavu "tečajeva". Više nema klasičnih razreda, nego učenici prema sposobnostima biraju tečajeve naprednih predmeta (njem. Leistungskursfächer) = dva (u nekim pokrajinama i tri predmeta) koje imaju 5 sati nastave tjedno i 8 do 10 tečajeva "osnovnih" predmeta (njem. Grundkursfächer ) koje imaju 2, 3 ili 4 sata tjedno. Znači, sami u zadnje dvije godine slažu raspored. Postoje minimalni zahtjevi što se tiče broja sati i izbora nekih predmeta (njemački, matematika, strani jezik, prirodni predmeti). Tjelesni je također obvezan. Dakle, ne može se baš sve birati, ali bit je u poticanju individualnih interesa i talenata.

Kvalifikacijska faza ima 4 semestra ili polugodišta. Dva u svakom razredu.
MATURA I OCJENA (famozno vrJednovanje) MATURE
Maturalni ispit i ocjena iz mature nisu ista stvar. Maturalni ispit sadrži 4 – 5 ocjena:
a) PISMENI DIO:
1. ispit iz 1. naprednog predmeta
2. ispit iz 2. naprednog predmeta
3. ispit iz jednog osnovnog predmeta
b) USMENI DIO
4. samo usmeni ispit iz drugog osnovnog predmeta
5. petu ocjenu nemaju sve pokrajine, ali ima je većina - one koje imaju nude sljedeće mogućnosti: peta ocjena je a) usmeno ispitivanje iz još jednog osnovnog predmeta b) prezentacija ili pisani rad (nešto kao maturalni rad) c) (ovo mi je npr. super) ocjena za sudjelovanje na NJEMAČKIM DRŽAVNIM NATJECANJIIMA

U maturalnom ispitu moraju biti zastupljeni predmeti iz sva tri područja: jezično-umjetničko (njemački, strani jezik, glazbeni, likovni), društveno (povijest, zemljopis, sociologija), matematičko-prirodoslovno (matematika, fizika, biologija). 1. napredni predmet MORA biti ili njemački ili strani jezik ili matematika ili jedan prirodni predmet. Npr. odabere li učenik njemački za prvi napredni predmet, za drugi napredni predmet npr. biologiju, prvi osnovni predmet tada mora biti društveni (povijest, zemljopis) kako bi se pokrila sva područja.

I, ne, njemački NIJE obvezan na samom maturalnom ispitu (jer je ocjena iz njemačkog ionako unutar prosjeka ocjena državne mature). Učenik može odabrati, npr.
1. napredni predmet: engleski (jez.-umj. područje); 2. napredni predmet: biologija (matematičko-prirodoslovno područje), 1. osnovni predmet: sociologija (mora biti društveno područje), 2. osnovni predmet (u Hamburgu samo usmeno): koji god želi.
OCJENA MATURE

U prosječnu ocjenu državne mature ulaze 8 ocjena iz "naprednih" predmeta i 22 ocjene iz "osnovnih" predmeta u sva 4 polugodišta te i 4 do 5 ocjena iz maturalnog ispita.

TO ZNAČI DA PROSJEČNA OCJENA DRŽAVNE MATURE OVISI I O USPJEHU UČENIKA IZ PREDMETA TIJEKOM POSLJEDNJE DVIJE GODINE ŠKLOVANJA, A NE SAMO O ZAVRŠNOM ISPITU KOJI U SVEUKUPNOM PROSJEKU PREMA FORMULI IZNOSI NAJVIŠE TREĆINU OCJENE.

Način ocjenjivanja (vrjednovanja) naprednih i osnovnih predmeta tijekom "kvalifikacijske faze" je jako kompliciran kako bi sve bilo transparentno i pravedno (jer Nijemcima je najvažnija transparentnost i pravednost). Tijekom nastave se skupljaju bodovi koji se kasnije pretvaraju u ocjene (taj dio s bodovima koji se pretvaraju u ocjene je prilično kompliciran, a kako je njihova jedinica naša petica, ne da mi se to sve prevoditi. )

Ukratko, ne skupi li se dovoljno bodova u osnovnim i naprednim predmetima, maturalni ispit se ni ne može polagati (ponavlja se još koji semestar (polugodište) da bi se skupili potrebni bodovi (ocjene) i pravo izlaska na maturalni ispit). Ocjena državne mature izračunava se po posebnoj formuli u koju su uključeni bodovi (ocjene) iz svih predmeta u zadnje dvije godine kvalifikacijske faze I SAMOG MATURALNOG ISPITA.

U nekim pokrajinama se pismeni ispiti ocjenjuju centralno, u nekima je to decentralizirano i ocjenjuje se u školama, a sami papiri dolaze iz ministarstva. Sustav je u cijeloj Njemačkoj isti, (što se naprednih i osnovnih predmeta tiče) negdje su zahtjevi samog pismenog ispita drukčiji (svi smiju imati pravopis na ispitu – i to na svim ispitima (i iz povijesti, npr.), ali negdje se za njemački ne može imati primarna literatura na ispitu (u Hamburgu može). Primarna literatura za njemački je uvijek zadana dvije godine ranije i bit svega je da se obradi u nastavi tijekom "kvalifikacijske faze" U nekim pokrajinama i drugi se osnovni predmet ispituje pismeno.

[brigita]

A ovo je primjer ispita i uputa za ispit iz materinjeg jezika:

NJEMAČKI JEZIK

Maturant:
 dobije četiri zadatka
 odabire samo jedan od ta četiri zadatka
 obilježava onaj zadatak za koji odlučio
 mora pregledati ima li sve materijale (broj stranica, privitci)

Mogući tipovi zadataka:
1. Analiza literarnog teksta
2. Analiza pragmatičnog teksta
3. Diskusija prema tekstovnom predlošku
4. Mješana forma 1.-3.
5. Kreativni ili produktivni zada(t)ci uz 1. ili 2.

Vrijeme pisanja:
I. stupanj (njemački kao osnovni predmet): 240 minuta
II. stupanj (njemački kao napredni predmet): 300 minuta

Ovome se vremenu može dodati još najviše 30 minuta pripreme / čitanja / odabiranja zadatka. U tom se vremenu ne smije početi pisati odgovore.

Dopuštena priručna sredstva:
nekomentirana izdanja obvezne literature, pravopis i rječnik stranih riječi

TEME (težišta tema):
Teme su izabrane iz nastavnog plana i programa za gimnazije, za obradu svake od tema predviđeno je vrijeme unutar nastave kvalifikacijske faze od otprilike pola semestra (polugodišta).

Iz 1. polugodišta:
• Književnost od prosvjetiteljstva do klasicizma
• Održavanje govora
Iz 2. polugodišta:
• Književnost od romantizma do kraja 19. stoljeća
• Adaptacija književnih tekstova

Iz 3. polugodišta:
• Književnost od 20. stoljeća do danas
• Estetsko vr(j)ednovanje, književne kontroverze
• Diskusija prema tekstovnom predlošku

Iz svih polugodišta: analiza, interpretacija i diskusija (raspravljački esej) na temu književnih, stručnih i medijskih tekstova.


NAPOMENA: Nijemci vole tu riječ "diskusija" (njem. Erörterung). Nisam baš sigurna za prijevod, rekla bih da je onaj "raspravljački esej" najbliže tome.




1. STUPANJ = OSNOVNI PREDMET
Objašnjenja uz pojedine zadatke/teme.

I. tema
Težište teme 1. semestra (polugodišta) je:
Književnost od prosvjetiteljstva do klasicizma
Schiller: Maria Stuart
Osnovna znanja:
• "interna i eksterna" interpretacija (to je njemački metodički pojam, ne da mi se razmišljati o boljem prijevodu za to), interpretacija kao zaokružena cjelina
• osnove Schillerove biografije i povezanost s Mariom Stuart

Obvezna lektira:
Friedrich Schiller, Maria Stuart

II. tema
Težište teme 2. semestra (polugodišta) je:
Književnost od romantizma do kraja 19. stoljeća
Umjetnička bajka u romantizmu

Osnovna znanja:
• osnove o epohi romantizma
• žanr bajke / umjetničke bajke

Obvezna lektira:
Bajke Tiecka, E.T.A. Hoffmanna, Hauffa

III. tema
Težište teme 3. semestra (polugodišta) je:
Književnost 20. stoljeća
Heinrich Mann: Proffessor Unrat

Osnovna znanja:
• osnove o građanskom društvu vilhelminskog vremena
• stilska sredstva satire

Obvezna lektira:
Heinrich Mann: Proffessor Unrat

IV. tema
Težište teme iz područja (kod nas bi to valjda bilo izražavanje) stvaranja tekstova / pisanih formi je :
Analiza govora / diskusija ("raspravljački esej") o nekom govoru (npr. govor pri primanju nagrade za književnost)
Osnovna znanja:
Osnovna znanja ne zahtijevaju dodatnu pripremu na nastavi, odnose se na područje jezičnog izražavanja:
• analiza govora
• forma pisanja diskusije ("raspravljačkog eseja")


2. STUPANJ = NAPREDNI PREDMET
Objašnjenja uz pojedine teme/zadatke.

I. tema
Težište teme 1. semestra (polugodišta) je:
Književnost od prosvjetiteljstva do klasicizma
Goethe, Faust I.
Osnovna znanja:
• gradivo Fausta
• osnove Schillerove biografije i povezanost s Faustom

Obvezna lektira:
Goethe, Faust I.

II. tema
Težište teme 2. semestra (polugodišta) je:
Književnost od romantizma do kraja 19. stoljeća
Georg Büchner, Dantons Tod

Osnovna znanja:
• osnove o Francuskoj Revoluciji
• osnove Büchnerove biografije

Obvezna lektira:
Georg Büchner, Dantons Tod

III. tema
Težište teme 3. semestra (polugodišta) je:
Književnost 20. stoljeća
Thomas Mann: Budenbrooks

Osnovna znanja:
• analiza romana
• osnove Mannove biografije

Obvezna lektira:
Thomas Mann: Budenbrooks

IV. tema (ovo je isto kao i za osnovni predmet)
Težište teme iz područja (kod nas bi to valjda bilo izražavanje) stvaranja tekstova / pisanih formi je :
Analiza govora / diskusija ("raspravljački esej") o nekom govoru (npr. govor pri primanju nagrade za književnost)
Osnovna znanja:
Osnovna znanja ne zahtijevaju dodatnu pripremu na nastavi, odnose se na područje jezičnog izražavanja:
• analiza govora
• forma pisanja diskusije ("raspravljačkog eseja")


U dodatku je popis tzv. "operatora" koji neću cijeli prevoditi – to se odnosi na sve zadatke cijele mature, a konkretno se objašnjava za njemački. Zapravo, objašnjavaju što se očekuje od svakog zahtjeva u svakom zadatku mature.
Prevodim samo par ("operatora je dvadesetak):

operatori definicija primjer
navesti navesti bez ikakvih objašnjenja Navedite najvažnija retorička sredstva!
opisati opisati vlastitim riječima Opišite strukturu pjesme!
sažeti komprimirano i strukturirano prikazati važne činjenice Sažmite svoje/autorove rezultate rasprave!
usporediti prema zadanim ili vlastitim stajalištima primijetiti i prikazati sličnosti i razlike Usporedite simboliku dvaju pjesama!

neću više, ali se objašnjavaju ostali "operatori" : razvrstati, analizirati, zaključiti, obrazložiti, prosuditi, ocijeniti, dokazati, interpretirati itd.
Za svaki "operator" je naveden primjer i u pismenom dijelu mature zadaci su postavljeni na taj način


U praksi (imam neke originalne tekstove iz prošlih godina) sve je izgleda vrlo jednostavno.
Odabire se jedna od 4 teme (koje su poznate dvije godine unaprijed i pripremaju se na nastavi), slijede dva do tri pitanja uz odlomak/pjesmu/bajku/pragmatični tekst. Pitanja nema puno, negdje se samo kaže: interpretirajte odlomak.

Npr. Tip zadatka: interpretacija teksta (iz 2005.)
Zadaci (to sad nisu oni koji se biraju, nego konkretni zadaci uz zadatak interpretacije):
1. Interpretirajte dva odlomka iz pripovijetke
2. Usporedite zatim funkciju ženskih likova Clare i Olympije unutar cijele pripovijetke
Zatim slijedi "materijal", odnosno odlomak iz Hoffmanove pripovijetke Der Sandmann (Pješčani čovjek).

Npr. Tip zadatka: analiza pragmatičnog teksta
Tu nekad bude i novinski članak, jezična kritika, ali također nešto što ima veze sa zadanim temama za maturalni ispit (kao što je ove godine govor – tako je jedne godine tema bila jezična kriza, pojam domovine itd.).
Zadatak bude jako jednostavan. Analizirajte tekst novinarke.
Da, slobodni kreativni zadatak također ima veze sa zadanim temama, on može biti bez većeg tekstovnog predloška, predložak bude neki citat. Npr. citat o zlu iz Fausta pa onda treba pisati o zlu u književnosti. To bi bio kreativni zadatak uz 1. temu.
Ili umjesto analize novinarskog teksta (predloška) treba napisati vlastiti stav uz temu.



Ono što se traži i kakva treba biti ta analiza/interpretacija/esej piše u posebnom dodatku maturi koji je samo za njemački. Tu su stavljeni i neki primjeri (različitih tema, ali da se mogu razumjeti tipovi zadataka i sl. ). Stavljen je i "horizont" očekivanja za ocjenjivanje.

Na njihovom obrazovnom serveru (link:
http://www.hamburger-bildungsserver....deutsch.abitur )
stavljeni su i linkovi na knjige ili popise literature ili tekstove na internetu koji se bave temama zadanima za svaku godinu (ovdje za teme za 2007., 08. i 09.).

[brigita]

A kad bih ja bila na sastanku na kojem se postavljaju pitanja, a ja nisam i moja djeca (ucenici) nisu jer su prvi i drugi tek razred pa ko ih ferma, a i ja trenutno radim na odredjeno i razmisljam o napustanju karijere u nastavi, no kad bih ipak bila pozvana na neki sastanak o DM, ovo su neka od pitanja koja bih postavila:
1. ako se strukovnim skolama nudi polaganje DM, a oni nemaju istu kvotu sati i isti program, zasto se njihovim nastavnicima ne ponudi placeno odrzavanje dopunske nastave u svrhu polaganja DM i to tijekom posljednje dvije godine (3. i 4. razred) sto bi povecalo nastavnicke norme i place, a djeci pomoglo? Zapravo, dodatni sati za predmete na DM ne bi lose dosli ni gimnazijalcima. Ni mladim profesorima bez posla. Kao recimo - doskora meni.
2. cemu sad odjednom tolika vaznost na vanjskom vr(j)ednovanju? Zasto je ocjena iz DM samo ocjena iz jednog jedinog ispita? U Njemackoj u prosjek DM ulaze sve ocjene iz zadnje dvije godine i 30 % za ispit. Odakle MZOSu hrabrost da buducnost toliko djece stavi na klupu s jedim jedinim stofom papira?
3. Kako se to cudo racuna? Ima li decimala ili se samo dobije 5 ocjena. Ako je drugo slucaj, sto ce se dogoditi kad previse djece ima isti broj bodova na DM i hoce na faks, a na faksu nema dosta profesora i cijele infrastrukture: od wc-a do stolaca?
3. Opet vanjsko vr(j)ednovanje: moze li MZOS stvarno ispraviti toliko testova iz toliko predmeta u tako malo vremena il ce sve skrahirati? Zasto barem izborne predmete (kad se sve moze izabrati u neogranicenim kolicinama) ne ispituju maticne skole i maticni profesori? Iskreno, mene kao profesoricu vrijedja cinjenica da MZOS smatra da ja ne radim nista i da cetiri godine koje djeca provedu sa mnom ne znace nista i da je jedina ulaznica za njihov faks ispravljacka sposobnost neke nepoznate tete koja se ugurala u neko Povjerenstvo i zaradjuje lovu ispravljajuci tudje mature.
Sad cu na rucak, nastavak slijedi...

[brigita]

Brza sam.
4. Kakvo je to dopustanje socijalistickog samoupravljanja osamnaestogodisnjacima koji jedva glasovati smiju, a i s tim se obicno samo za...frkavaju? Kakve su to ideje da dijete samo bira koliko ce izbornih imati i hoce li sve predmete s mature imati napredno ili osnovno. Treba reci - toliko naprednih, toliko osnovnih, toliko izbornih (ajd se sad ugledajmo na Nijemce): samo tako je moguce organizirati ispravljanje testova, samo tako je moguce dati jedinstvenu ocjenu iz mature koja vrijedi jednako za sve, a ne da netko uzme sve osnovno, 5 laganih izbornih kojima dize prosjek i dobije bolju ocjenu za faks koji trazi osnovno od onoga koji je imao sve napredno i dobio losiju ocjenu...To, bas i nije fer.
5. E, i onda naprave te osnovne/napredne gluposti i STAVE JEDNAKO VRIJEME PISANJA ISPITA ZA OBJE RAZINE!!! A jasno je da je osnovna razina laksa. Naravno da Nijemci imaju vise vremena kad pisu naprednu razinu. Naravno da se MZOS hvali svojim strucnjacima koji su proucili sve europske sustave mature i uzeli najbolje od svakog...
Ne moze za osnovnu i naprednu razinu biti jednako predvidjeno vrijeme pisanja testa. To, jos jednom, nije fer.
6. Sad malo za moj predmet. Trazi se pisanje eseja na nebulozni broj tema. Ja kao profesorica knjizevnosti on demand sama ne mogu napisati dobar esej samo s olovkom i papirom. Procitate li pazljivo njemacki primjer - nudi se ogranicen broj teme koje se MORAJU OBRADITI NA NASTAVI prije izlaska na maturu, za ciju se obradu materijali nude na webu njihova Bildungsservera i za pisanje eseja dopusteno je imati "gole" (bez predgovora i pogovora) primjerke trazene literature, pravopis i rjecnik stranih rijeci. Mislim, kako napisati esej o Ocu Goriotu iz glave?
Usput, profesorima hrvatskoga jezika i književnosti kad pisu esej za polaganje strucnoga ispita PREPORUCA SE i od njih se TRAZi da imaju pravopis na stolu.
Od njihovih se ucenika to ne trazi. To, ljudi moji - nije fer.
7. I zadnje za sad, ostala pitanja smislite sami usporedjujuci Nijemce s nasom brosurom (koju ja -iako predajem predmet koji ce biti na DM nisam ni vidjela ni dobila jer se dijelila SAMO ucenicima TRECIH razreda (a ja imam 1. i 2. i SAMO profesorima TRECIH razreda) zadnje moje pitanje je citat iz Ustava RH, clanak 65:
Osnovno je školovanje obvezatno i besplatno.
Svakomu je dostupno, pod jednakim uvjetima, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima.

POD JEDNAKIM UVJETIMA.
Ako strukovnjaci (i moja je skola, kao, strukovna) imaju manje sati, a istu DM, to nisu jednaki uvjeti.
Ako se napredni i osnovni biraju tak-kak ti se da, a ocjena ista - to nisu jednaki uvjeti.
Ako se test za naprednu i osnovnu razinu pise jednak broj minuta - to nisu jednaki uvjeti.
Ako profesor smije imati pravopis za pisanja eseja, a dijete ne smije - to nisu jednaki uvjeti.

Pa bih ja da neka kikica pita striceka koji se sece po skolama:
Smiju li kikici napisati tuzbu protiv MZOS-a Ustavnom sudu RH jer je DM koju im nude - neustavna.

I onda uslikajte striceka i stavite njegovu slicku ovdje na forum. Jer ja ne mogu poslati svoju djecu da ga sve to pitaju, ona nisu 3. razred.
I ja cu vjerojatno otici iz svoje prekrasne strukovne skole u kojoj sam (kao i u bilo kakvom klasicnom sustavu obrazovanja u RH) radila tek mjesec dana.
Al ako se lik u vasoj skoli zajapuri i pocrveni, bit ce mi nesto malo lakse.
Hvala.

[brigita]

E, i da ne bi bilo nismo znali...sjetih se gospodina Fuchsa i njegove teorije zavjere.
Nisam clan niti jedne politicke stranke i nisam cak ni glasovala na parlamentarnim izborima u posljednjih 11 godina.
Zeljela sam raditi u skoli, studirala sam kako bih radila u skoli i imala sam srecu raditi u raznim alternativnim skolama doma i ne samo doma.
I danas privremeno radim u jednoj posebnoj skoli, al za nju sam previse alternativna...

Sustav je takav kakav je.
Takvim kakav je ne cine ga glavonje u MZOS-u, nego puno dobrih i pametnih ljudi koji sute.
I ja sutim u svojoj skoli jer me nije ni pozvalo da govorim.
Hocete li vi sutjeti ili ne - to je vas izbor.

[brigita]

8. Problem izbornih predmeta. Sve se , kao, moze uzeti kao izborni predmet. Svi, bas svi gimnazijski predmeti. Ali, ako si strukovnjak i imas predmet Pismo, Racunovodstvo ili Kulturnopovijesnu bastinu i bas to zelis na maturi, ko te ferma. Glavno da u ustavu pise: pod jednakim uvjetima. Al, ovaj, to je za pismene... Ili za gimnazijalce.
Mozda bi u ustav trebalo staviti samo jednu jedinu recenicu, onu posljednju iz Zivotinjske farme (strukovnjacima na popisu lektire, gimnazijalcima ne, mislim da nije u katalogu za DM), dakle onu: Svi su jednaki, samo su neki jednakiji od drugih. Tko ce zvat Seksa da mijenja ustav? (Ok. Ovo zadnje pitanje definitivno je bilo retoricko.)

9. Problem udzbenika. Generacija proslogodisnjih prvasica dobila je knjige i navodno ce ih od MZOS primati sve do mature. Ali – caka – udzbenici se vracaju. Bas me zanima koliko klinaca ima i cuva sve biljeznice i u koliko se biljeznica nalazi sve sto je u DM katalozima.
A tko ce na kraju biti kriv?
Stricek iz MZOS? Ne.
Stricek iz Agencije? Nee.
Seks i njegov ustav? Neeee...

Kad padne sustav, cije ce padat glave?
Krivi ce biti Ravnatelji i Ravnateljice.
Krivi ce biti skolski koordinatori nacionalnih ispita i DM.
Kriva, najkrivija cu biti ja, profa iz hrvatskog jer djecu nisam pripremila. Ja koja nakon mjesec dana nastave jos uvijek nemam udzbenika iz jezika i ne usudim se pitati kajestim i jel fakat normalno da nemam te knjige. A klinci imaju (a sto ce njima knjige i kad ih imaju, nece ih oni otvoriti, oni su ti strukovnjaci, nije knjiga za njih...).
I onda ocito ne mogu pristati na te idiotarije pa kopiram knjigu u lokalnoj fotokopiraoni gdje me isto gledaju ko pura drek. A i znam da se nemam kaj bunit – kolegica uciteljica iz periferijske skole ima knjige. Ali nijedno dijete iz njenog 4. razreda ih nema. Jer se Agencija preracunala. Knjige pak nema ni kolegica iz njemackog u tom periferijskom osnovnjaku, al ona se latila telefona (nemojte se nikad s germanistiCAma za...frkavat) pa je pitala Agenciju kajestim. Pa je Agencija rekla da zove Narodne novine koje to distribuiraju. A tam su joj rekli da je brojeve poslala Agencija. Pa nek zove njih.
Krivi, najkriviji u ovoj pusioni od obrazovnog sustava u zemlji znanja na koju smo toliko ponosni su samo i jedino oni pametni i dobri ljudi unutar sustava koji sute. Krivi su, krivi smo...kriviji od Antigone, Hamleta, Ofelije, Gertrude i Kralja zajedno.
A jedine zrtve, kolateralne zrtve su kikice i kikici. Koji su uzeli jaja i transparente i otisli pred MZOS.
I onda su se dali izmanipulirati jer oni su ipak kikici i njih se lako izmanipulira.
Mi manipuliramo sami sobom kako bi nam bilo lakse.

Za kraj, vic:
U auto rektor, profesor i student.
Tko vozi?













Paaa... policajac, tko drugi?

[zeko.ma77]

Pa državna matura je zamišljena da svi mogu pod jednakim uvjetima polagati. Praksa je prije bila da si ti lokalno mogao svog prof. nažicati bolju ocjenu i s time steći određenu prednost. Sada toga više nema, dođeš na test i odradiš. A da ne kažem da je polaganje matura prije državne u dosta škola bila prava smijurija. Još ak ti naleti prof. kojem si simpatičan imaš 5 iz svega što ti treba.
Nezgodno je što se državna matura oslanja na gimnazijski program tako da su gimnazijalci u prednosti u odnosu na strukovnjake čak i kad bi strukovnjaci (tipa. medicinari ili elektrotehičari) trebali biti u prednosti u nastavku svog fakuultetskog obrazovanja. I drugi je problem što pri upisu na fax ima prednost bilo tko ko ima super broj bodova bez obzira dali njega taj fakultet stvarno interesira ili ne. A onaj malo slabiji koji bi dušu dao da završi dotični fakultet zbog slabijeg prosjeka isti ne može upisati.
U svakom slučaju pripreme su poželjne za svakog onog tko stvarno želi upisati faks po izboru a ne onaj gdje je ostalo mjesta. A ja preporučam pripreme Presto centra jer imaju male grupe, kvalitetne profesore koji su napravili i vrlo dobre skripte.
Puno ljudi mi ih je preporučilo, a onda sam se i sam osvjedočio da vrijede svake lipe.