 |
|||
Aspartam - kancerogeni zaslađivač
Ne znam da li je koja od vas gledala sinoć potrošački kod, bilo je lijepo objašnjeno koliko je taj umjetni zaslađivač, poznat još kao i E951, opasan za zdravlje - kancerogen, a nalazi se u preko 9000 proizvoda, između ostalog i u hrani za djecu.
Ovdje su navedeni neki podaci: http://www.e-brojevi.udd.hr/951.htm
http://www.belupo.hr/Default.aspx?sid=4465
http://www.diabetes.hr/print.php?id=56
http://radicalelement.info/2007/07/0...-supermarketa/
Da, ja sam gledala. I podsetila se onog sto vec odavno znam i od cega mi se dize kosa na glavi. A tek kad sam videla kolicine aspartama u zvakama...brrrr. Samo sam ponovila deci da cemo ih i ubuduce izbegavati...
Jedino sto mozemo je da pomno citamo sastav namirnica i izbegavamo a. kad god mozemo, kad vec zakon nije drugacije propisao...
Zapravo je najapsurdnije da šećeru zapravo baš ništa ne fali i da sve strahote koje mu pripisuju zapravo idu upravo "na dušu" zsalađivačima. Od pretilosti na dalje.
Kome uopće trebaju zaslađivači?
Dijabetičarima!Davor prvotno napisa
Promašaj. Trebaju im k'o budali šamar. Kao i vegetarijancu sojin odrezak s imitacijom kosti.
Aha, fakat mi je isti GUK nakon kave sa šećerom i kave sa umjetnim sladilom
odavno sam izbacila aspartam i pazim puno sta jedem
naravno izbacila sam sve od Monsanta
Monsanto i jos neke firme su mi na zabranjenu listu
ali nije samo aspartam krivi
sada su imaju jos jedan gori od aspartama i uspjesno ga proveli kroz FDA
Davore, hoces reci da ne mislis kako je secer los za organizam?
Zašto bi šećer bio loš za organizam ako ga se konzumira umjereno i ako osoba nije dijabetičar? Kakav bi to život bio bez šećera :shock: Gorak i depresivan.
Za aspartam znam i od prije pa izbjegavam koliko god mogu i odavno sam već izbacila sve te light proizvode.
Jedina zamjerka šećeru i to bijeljenom šećeru je korištenje koštanih prerađevina u procesu proizvodnje, a to ne vrijedi za smeđi nerafinirani šećer od trske.
Kako ne bih ispao isključiv, antiprotivan i drukčijemislić, pročitaj si članak Ignaca Kuliera u Vjesniku: http://www.vjesnik.hr/pdf/2008%5C08%5C02%5C51A51.PDF
Šećer je namirnica umjerenog GI i nije neki poseban bauk. Više se "digne šećer" od sendviča nego od fest zaslađene kave.
Razlika je između "više" i "brže" što je nama dijabetičarima VRLO bitno.
A kad vidim orbit zvake za djecu... zdraveee za zubeee
A naci zvaku bez zasladjivaca je cisti mission impossible?
Jel imaju i cunga lunga i bazooka zasladjivace? Tko zna? Ja te preferiram jer znam da su 100 godina stare pa postoji mogucnost da nisu mijenjali sastojke
Dobro, a koji dijabetes? Nemoj tako generalizirati.
Uostalom, čak i ako ti šećer tako jako škodi zbog velike brzine, preporučeno ti je ne uzimati šećer, ali ti nitko nije preporučio uzimanje sladila, jer bi ih inače dobivala na recept. To sa sladilima je promašena stvar.
ticalo se MBee
Ja sam TIP 1 i govorim za sebe, iz svog iskustva. Šećer ne konzumiram uopće ni u kakvom obliku a umjetnih sladila se nemam namjeru odreći. i dalje mislim da mi manje štete nego visoki šećeri (ili samo namjerno živim u neznanju).
Poznajem dosta slijepih koje je uneredio dijabetes tipa 1. Udara na živce. Nezgodno.
U svakom slučaju se neću baviti tvojom dijetom iako mislim da sladila stvarno nikome ne trebaju.
ne koristim umjetna sladila i light proizvode iz jednostavnog razloga jer su mi odvratni. Ali pitanje, budući se ovdje razvila rasprava o šećeru, naišla u DM-u neki dan na fruktozu. Da li je to o.k., ima li kakvih štetnih sastojaka?
Kako poetično rečeno. A bolje nemoj ni dijabetesom jer ipak netko ima i više osobnog iskustva a izgleda i znanja na tom području od tebe.
Kupila sam nedavno vrlo zanimljivu knjižicu: Smrtonosna prijevara oko dijabetesa - inzulin: naš tihi ubojica, autor Thomas Smith, izdavač Teledisk, 2006. Svašta zanimljivo o metabolizmu šećera, umjetnim sladilima, masnoćama. Također i www.healingmatters.com
Davore, hvala na linku.
MBee, imam ponešto iskustva u komunikaciji s dijabetičarima tipa 1 i znam da ti nije dobro protusloviti
Pametno
Ajde se vas dvoje prestanite natjeravati, nego lijepo meni recite GDJE da nadjem zvakacu gumu bez zasladjivaca?
i ja se prikrpavam pitanju !
Blage veze. Premalo žvačem.
nema takvih modernih...
možda nekadašnje tipa bubblegum, bazooka...
Ja sam baš jučer gledala na policama u Konzumu, Orbit, Airwaves...i sve imaju aspartam, a efekta ga jedina nema, ali ima neki drugi za koji su mi isto rekli da je štetanAjde se vas dvoje prestanite natjeravati, nego lijepo meni recite GDJE da nadjem zvakacu gumu bez zasladjivaca?
Moja potraga se sirila sve do Engleske i nisam pronasla zvake
A na cunga-lungi i bazooki ne mogu skuzit sastav pa da procitam. Cini mi se da ga cunga lunga niti nema (ili se varam?)
Ja ne mogu biti od pomoći jer nitko doma ne konzumira žvake.
Ni mi ih ne bi konzumirali da ih nije dobio prepisane kao terapiju kad je bio 2.5 godina
u mulleru u cc1 imas zvake sa secerom. one starinske u plocicama.
cure i dečki, da li netko zna možda kaj o toj fruktozi - da li je prirodno ili je i tu neki E i slične gluposti. Čini mi se bolji izbor ako se radi o prirodnom voćnom šećeru, nego ako se radi o rafiniranom šećeru.
fruktoza je prirodni secer. nalazi se u vocu (lat. fructus - voce)
hvala na odgovoru, ali to znam. Mene zanima ova industrijska fruktoza - šećer fruktoza u pakiranjima: koliko je prirodno i da li ima štetnih sastojaka, ako netko zna.
Mislim Huba-buba...ali provjeri!!!
Hubba bubba je najcesce na repertoaru... No ak me sjecanje ne vara, i one imaju zasladjivace :/ Bas cu pogledati...
anchie cunga lunga nema aspartam! barem nije naveden u deklaraciji, ali ima secer:
šećer, glukozni sirup, gumi baz aroma "tutti frutti", limunska kiselina (E3), glicerol (E 422), antioksidans BHA (E 320).
evo ja ih kupila danas, pakovanje od 5 kom - 2 kn.
Super vijest za cunga lunga :D Toliko malo aditiva skoro nisam vidjela u zvaki
Sto se hubba bubba tice- upravo citam deklaraciju
Puno toga nabrojano.. pa...POJACIVACI OKUSA:ASPARTAM, ACESULFAM K...
Evo jedan stariji clanak na ovu temu iz Glasa Istre http://umag-portal.com/vijesti/hrvat...ica-iz-sokova/
Aspartam – slatki ubojica iz sokova
Nekad se govorilo da se otrov nalazi u malim bočicama. Danas ga, pak, nalazimo u šarenim artiklima koje svaki dan kupujemo u trgovini. Žvakaće gume, niskokalorična pića, čokolade, zaslađene instant kave, pudinzi, ledeni čajevi i jogurti - proizvodi su koji vrve aspartamom, umjetnim sladilom koje mnogi nazivaju i slatkim ubojicom. Tako nam sada, osim opasnih spojeva u plastici od koje se proizvode dječje igračke ili, pak, odjeće koja se izrađuje od opasnih materijala, prijete i otrovi iz hrane i sokova u obliku raznih konzervansa, emulgatora, umjetnih boja i sladila te sličnih kemijskih supstanci.
- Aspartam je umjetni zaslađivač koji je 200 puta slađi od šećera. Prilikom njegove razgradnje nastaju metanol, koji
može uzrokovati sljepilo, i formaldehid, koji je poznat kao kancerogena supstanca. Američki ured za hranu i lijekove preporučuje maksimalnu količinu metanola od 7,8 miligrama dnevno, a jedna limenka dijetnog napitka s aspartamom sadrži dvostruko više od te količine, kaže Jadranka Boban Pejić, voditeljica centra Makronova te autorica brojnih knjiga o zdravoj prehrani.
Umjetno sladilo koje djeluje i na DNK
No, glavni je problem kod umjetnih sladila, posebice onih s aspartamom, sumnja u njihovu povezanost s razvojem tumora i raka. Naime, prema nekim istraživanjima, aspartam djeluje na proteine, neke dijelove mozga, ali i na DNA. Upravo zato ovo umjetno sladilo može štetno djelovati na cijeli organizam. Američki ured za hranu i lijekove prije nekoliko godina je sastavio popis simptoma koji su posljedica dugotrajnog i učestalog korištenja aspartama, a koji pokazuje da je većina njih neurološke prirode. To su prije svega različite vrsta glavobolja, vrtoglavice, promjene raspoloženja, grčevi i bolovi u trbuhu, promjene u vidu, napadaji i trzavice, proljev, gubitak pamćenja, slabost i umor.
Brojna istraživanja su pokazala da se većina simptoma javlja nakon dužeg razdoblja trovanja i akumulacije toksina u organizmu. Osim toga, aspartam onemogućava normalnu aktivnost mozga jer djeluje na neurotransmitere, ali i na cijeli sustav žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem. Bezbrojni slučajevi trovanja ovim umjetnim sladilom pokazali su da simptomi nestaju čim se prestane s njegovom konzumacijom, ali ipak ostaju određene dugoročne posljedice. Boban Pejić kaže da se proizvodi s aspartamom mogu vrlo lako izbjeći jer su na deklaracijama navedeni svi njihovi sastojci.
Aspartam je 1965. godine otkrio kemičar James M. Schlatter. Tijekom jednog pokusa kapljica mu je pala na prst koji je polizao i shvatio da je sastojak izrazito sladak. Dvadesetak godina kasnije aspartam se počeo koristiti u raznim proizvodima u SAD-u, a Amerikanci su već 1984. konzumirali čak tri milijuna i 130 tisuća kilograma tog sladila. Jedan podatak kazuje da se iduće godine konzumacija udvostručila te je nastavila rasti tijekom 90-ih godina.
Štakori potvrđuju štetnost
Samo nekoliko mjeseci nakon početka konzumacije u SAD-u broj dijabetičara se povećao za 30 posto, a broj osoba oboljelih od tumora mozga za deset posto. Od početka korištenja aspartama u proizvodima do 1988. godine broj pritužbi američkoj Agenciji za hranu, kada je riječ o dodacima za hranu, porastao je za 80 posto i svi su bili vezani uz proizvode koji sadrže aspartam.
Iako mnogi nutricionisti i stručnjaci ističu da aspartam loše djeluje na naš organizam, iz multinacionalnih kompanija, koje koriste ovo umjetno sladilo u svojim proizvodima, tvrde da ne postoje istraživanja koja potvrđuju njegovu štetnost.
Međutim, znanstvenik Morando Soffritti i njegovi kolege iz Zaklade »Ramazzini« u Bologni proveli su nedavno istraživanje na četiri tisuće štakora kojima su davali visoke doze tog umjetnog sladila. »Na temelju sadašnjih rezultata vjerujemo da se revizija aktualne regulative o upotrebi aspartama ne može odgoditi«, napisali su znanstvenici u američkom časopisu Environmental Health Perspectives. Štakore su puštali da umru prirodnom smrću te su ubrzo svi pomrli zbog posljedica tumora i raka.
- Prosječni unos aspartama iznosi dva do tri miligrama po kilogramu tjelesne težine, ali je taj broj znatno veći kod djece. Mjerodavne institucije dozvoljavaju vrijednosti prosječnog dnevnog unosa od 50 mg/kg u SAD-u, odnosno 40 mg/kg u Europi. Prije pojave na tržištu 70-ih godina prošlog stoljeća proizvođači aspartama proveli su različite studije na laboratorijskim životinjama da bi provjerili karcinogenost toga spoja. Iako su tada rezultati kazivali da aspartam nije štetan, određeni znanstveni krugovi posumnjali su u vjerodostojnost eksperimenata, posebno zato što je bila otkrivena pojava malignih tumora mozga kod životinja koje su uzimale aspartam, kazao je Soffritti.
I dozvoljene doze uzrokuju rak
- Rezultati studije prvi put pokazuju da aspartam kao aditiv u prehrani uzrokuje statistički značajno povećanje učestalosti pojave limfoma i leukemije, malignih tumora bubrega kod ženki i malignih tumora perifernih živaca kod mužjaka. Uzrokuje različite tipove raka i to pri dozama koje odgovaraju službeno preporučenim vrijednostima za prehranu ljudi, ističe Soffritti.
No, danas su u širokoj upotrebi još neki umjetni zaslađivači. To su prije svega saharin i sorbitol. Iako njihov utjecaj na organizam nije poznat, preporučuje se njihova konzumacija u što manjim količinama. Boban Pejić ističe da se umjetni zaslađivači često skrivaju i iza naziva »light«.
- Mnogi proizvodi danas se prodaju s oznakom »bez šećera«, a zapravo sadrže neki od umjetnih zaslađivača. To su kemijske supstance koje je najbolje izbjegavati, posebice u dječjoj prehrani. Proizvođači takve hrane tvrde da su oni sigurni i provjereni u malim količinama, no nitko se nije zapitao što ako osoba tijekom dana konzumira desetak proizvoda s dozvoljenim količinama. Obično se za ovakve izjave kaže da se želi dizati panika, no za to nemamo razloga jer, nažalost, većina ljudi uopće ne reagira te i dalje s punim povjerenjem kupuje sve što se nalazi na policama. Ipak, dokle god budemo tražili što jeftiniju hranu, dobivat ćemo i konzumirati sve više proizvoda s kemikalijama jer je to puno jeftinije nego uzgojiti prirodnu namirnicu, ističe Boban Pejić.
(Glas Istre)
ne mislim da su light proizvodi neka valjana alternativa, ali ako ce se tjerat mak na konac onda je hrpa stvari u svkodnevnom zivotu karcnogena.
za stanovnike zagreba i sire mislim da bi se prije trebali zabrinuti oko kancerogenosti pusenja, aktivnog a i pasivnog za nepusace, i ispusnih plinova iz automobila, nego oko stetosti zasladjivaca koji dobivas zvakanjem orbita .
Ali ako mozes zvakati zvaku koja ima obicni secer a ne tu "bez secera" zasto ne? Al problem je sto ja ne mogu naci vise tu obicnu.. jednostavno ne postoji....
sad sam držala u rukama kutiju od zinata (sirupa) i prva navedena pomoćna tvar je aspartam :/
ne piše koliko ga je unutra, ali svejedno mi je čudno da to stavljaju u lijekove za djecu.
A ja kupila sumece vitamine (A,C,E, selen). I glupaca nisam pogledala da je u njima zasladjivac ciklamat. Zdravlje na usta ulazi...
Nisam stručnjak na oom polju pa ne bih previše htjela pametovati ali nedavno se na temu Aspartama povela diskusija i na hr.alt.med.
Uglavnom aspartan u malim i umjerenim količinama "nije škodljiv" a testovi koji su rađeni rađeni su na ogromnim dozama.Odnosi se na količine koje prosječan korisnik može unijeti u organizam.
Također, manje više "sva ispitivanja" koja se bombastično objavljuju nisu baš rađena od strane nezavisnih ispitivača....
E sad...
Što se fruktoze tiče, bolja je utoliko što što ne dovodi do naglog porasta šećera u krvi ali nije ni nju preporučljivo uzimati u neograničenim količinama.
Inače, mada imam prijatelje koji su šećeraši pa sam indirektno obaviještena o svim "bijelim smrtima" ne smatram da je za zdravu osobu loše umjereno koristiti šećer, pod umjereno podrazumjevam nekoliko kava dnevno..ili nekog drugog napitka..
Dodavanje asparmana u lijekove mi je sasvim logično obzirom na široku populaciju koja boluje od svega i svačega, bilo bi zaista čudno da se posebno proizvode lijekovi poželjni za dijabetičare a paralelno isti lijek poželjan za zdravu osobu.
Naravno, ne tvrdim niti bi mogla tvrditi da ne postoji ili neće uskoro postojati bolji način dodavanja ili proizvodnje umjetnih zaslađivača.
Fruktozu u zadnje vrijeme povezuju s pretilosti.
Da, već si to negdje napisao a ja te zamolila da malo elaboriraš ako niej problem...vjerojatno ti je to promaklo.
Mi koristimo fruktozu no u prihvatljivim količinama s tim da pokušavam sve kolače i napitke i kreme raditi s fruktozom..
Inače sve to što radim su male količine jer mi sin naginje pretilosti i inače pa je doma ajmo, reći dijetno stanje.
Otvoriš google, upišeš "fructose obesity" i klikneš na prvi link:
http://www.medicalnewstoday.com/articles/34669.php
Ukratko, fruktoza ima neugodnu osobinu da ne taži glad i onda jedeš još i još i ...
osobama s intolerancijom fruktoze i sukroze.
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom