jagoru je preko 2 godine i uspavljujemo se dojeci. iskljucivo dojeci - nema alternative. uopce. nitko ga drugi ne moze uspavati, ako mene nema odbijat ce uspavljivanje sve dok se drzi na nogama, i na kraju pasti u nesvijest u ponoc ili 1 u noci. em sto zbog toga svaku vecer imam policijski sat ne bih li ga uspavala, em sto to uspavljivanje dojenjem traje min 45 minuta, cesto preko sat i pol, i izrazito je iscrpljujuce i frustrirajuce za mene.
vrlo, vrlo rado bih htjela postici da ga mozemo uspavati onako kako citam da to drugi rade - ritual prije spavanja, slikovnica, medo spava, avion spava, kamion spava, jagor spava. pokusavamo s tim ali nikakvog pomaka nema. rado se on uvuce u krevet, pokrije dekicom, kaze da ce nanati, ali - to je to. nit ce zaklopit oci i bar pokusati zaspati, niti ce se nekako uljuljkati u san. nedaj boze ugasiti svjetlo, odmah ustaje i odlazi iz sobe.
ne zelim ga nosati na rukama niti voziti u kolicima dok ne zaspi, sto je ranije u rijetkim slucajevim palilo. osim toga ima vec 2 godine i ocekujem da bude u stanju leci u krevet, procitati slikovnicu ili tata isprica pricu, i spavanac. gotovo.
znam, rituali, blabla. pokusavam ih uvesti ali ne primjecujem pomake. ne kupamo ga navecer jer od toga samo zivne i dobije dodatnu energiju. ostali rituali (pidjama, zubi, krevet, medo, slikovnica...) su tu.
u vrticu zaspi, da. ali vrtic je vrtic, ovo je doma. osim toga, ni tamo nije islo glatko, puno je vristao i plakao prije nego je prihvatio njihov sistem.
dakle, KAKO? kako ste postigli da vam se djeca uspavaju bez dojenja i bez napora? da ih uspava netko tko nije mama??..... kako ste poceli s tim? :? :?


Odgovori s citatom
) da nisam silom prilika morala ostati tjedan dana u bolnici. Nakon toga lijekovi nespojivi s dojenjem i - dojenju je došao kraj.
mislim da je i u tome stvar. pokusavam smanjiti dnevne podoje, nocne nikako jer vristi, ali cini mi se da ce se noc uskoro bitno i drasticno promijeniti jer ne mogu vise.
a njemu ne smeta....a ja uživam pod tušem...
nist mi nije pomoglo, a cak sam i radila one dnevnike spavanja i sl. citam ju od njegovih 6 mjeseci i nista... a jos kad citam one citate majki koje su nakon par noci uspjesno rijesile uspavljivanje i nocne podoje... ili 'utjesna' izjava autorice knjige da 'ne brinite, skoro sva djeca najkasnije do druge godine pocnu spavati noc u komadu' 