Upravo tako. Ja i MM neki dan pricamo. Velim mu 'sta mislis ima li bosanaca t i tu?' Veli on 'ima ih na Aljaski da ih nema u Texasu!'Ancica prvotno napisa
Ma ima ti nasih svugdje
 |
|||
|
|
|||
Upravo tako. Ja i MM neki dan pricamo. Velim mu 'sta mislis ima li bosanaca t i tu?' Veli on 'ima ih na Aljaski da ih nema u Texasu!'Ma ima ti nasih svugdje
A vis..tu di sam ja nisam naletila niti na jednog, osim turista al to ne racunamUpravo tako. Ja i MM neki dan pricamo. Velim mu 'sta mislis ima li bosanaca t i tu?' Veli on 'ima ih na Aljaski da ih nema u Texasu!'Ma ima ti nasih svugdje
A gdje si ti to? Na Havajima?A vis..tu di sam ja nisam naletila niti na jednog, osim turista al to ne racunamUpravo tako. Ja i MM neki dan pricamo. Velim mu 'sta mislis ima li bosanaca t i tu?' Veli on 'ima ih na Aljaski da ih nema u Texasu!'Ma ima ti nasih svugdje
ja mislim da je, zajedno s tobom, off topicA gdje si ti to? Na Havajima?
ja mislim da je, zajedno s tobom, off topicA gdje si ti to? Na Havajima?Ups!
Necemo vise. Jel tak Mejra?!
Podizem topic. Bilo mi je jako zanimljivo citati sve postove, neki vrlo duhoviti, a iz vecine se da nesto nauciti ili barem podsjetiti.
Mene sada zanima sto mislite o konceptu da dvojezicno dijete krene na tecaj jos jednog jezika? Ako se slazete, sta mislite kada je optimalno vrijeme? ( svaki roditelj sa njime prica iskljucivo na svom materinjem jeziku od rodjenja).
to sigurno nije problem, ako dijete zeli.. nije da postoji nekakav magican centar za strane jezike u mozgu, pa da se preoptereti... ako postoji volja, i nacin primjeren, to je ucenje kao i bilo koje drugo...
ima dosta razilaženja mišljenja oko dobi.ali ajmo reći mainstream je 4,4 i pol za učenje novog jezika.s tim da se za tako ranu dob uvijek uzima u obzir dosadašnji govorni razvoj/status djeteta.mislim da je dobra metoda immersion za tu dob.immersion voditelji ne ispravljaju djecu kada naprave grešku.
copy paste:"Kod učenja jezika mozak razlikuje gramatiku i semantiku. Pravila jezika (gramatika) spremaju se u takozvanu Broca regiju (iznad uha), a riječi (semantika) se pak spremaju u Wernicke regiju (iza Broca regije). Kad djeca odrastaju dvojezično, onda se gramatika oba jezika odmah sprema u Broca regiju. Kasnije kada učimo dodatni jezik, mozak mora stvarati posebne areale. To je vjerojatno razlog zbog kojeg nam učenje stranog jezika kasnije može zadavati velike muke. S otprilike dvije godine dvojezičnost kod djece već postaje svjesna."
"Neki znanstvenici vjeruju da ukoliko se drugi jezik "predstavi" djetetu u vrijeme dok prvi jezik nije potpuno usvojen, tj. u vrijeme dok dijete nije njime potpuno ovladalo, razvoj tog prvog jezika može biti usporen, pa čak i regresivan. Drugi su pak, mišljenja da će razina vještina u drugom jeziku doseći eventualno istu razinu kao i prvog."
recimo,ja bih napravila procjenu jezičnog razvoja i onda odlučila da li djetetu uvaliti još jedan jezik.doduše,ne znam ko bi ti to napravio za bilingvalno dijete.možda ilona posokhova?
Lasice, hvala ti na odgovoru!
Moj je krenuo sa 6 godina na vlastito traženje. Ne ide na tečaj nego jednom tjedno ima sat s jednom studenticom. I to je bez ikakvih ambicija. On oduvijek pokazuje zanimanje za jezike pa smo mu udovoljili. Inače bismo čekali dok ne krene u školu.
Tečaj je sasvim druga priča od svakodnevnog razgovora u prirodnim uvjetima. Tečajevi, instrukcije i sl., kakvi god da bili, ne mogu postići ni probližno isto.
meni je problem u hrvatskom okruzenju pricati njemacki s klincima. ja sam sretna, kada me poslusaju na hrvatski, a njemacki je cista fantazija....a znam da ce mi biti jako zao, sto ih nisam naucila njemacki.
mrs. happy, slazem sa da bi djeca mogla uciti jos jedan jezik, ali mozda bolje da pricekas jos malo dok sincic ne usvoji hrvatski i engleski. evo veliki vec razlikuje tri jezika i zna npr. brojati na sva tri i zna boje, ali to je doslo slucajno. radije bih da nauci sada njemacki, a engleski kasnije...
ajme, koji post, totalno konfuzan - oprostite.
neposlusnost u tom slucaju nema veze s jezikom, he he
ne moras ih aktivno uciti njemacki, dovoljno je da razgovaras s njima...
ja pricam iskljucivo hrvatski sa svojom djecom, a jezik koji se govori oko nas je svedski. klinci nisu bas neki biseri sto se tice hrvatskog, ali razumiju sve sto im ja kazem, ali odgovaraju na svedskom, i ja to prihvacam. hocu reci, i minimum je bolji nego nista, buduci da ga uce pasivno i razumiju, premda ga ne upotrebljavaju...
E prica talijanski od svoje 4+ godine, kad je krenula u vrtic. Sada ide u Italiji u skolu u 2. razred, i jedna je od najboljih u razredu iz talijanskog, a iz talijanskog pravopisa i citanja ima 10 (najvisa ocjena). Nedavno ju je uciteljica iz talijanskog izvukla iz klupe da ju pita da li kod kuce prica talijanski ili hrvatski, i da ju dodatno pohvali. Znaci, zbog dvojezicnosti skola ne mora biti problem, dapace!
Hrvatski takodjer prica, cita i pise bez ikakvih poteskoca - a citati i pisati hrvatski je ucila iskljucivo kod kuce.
Inace, vidim da ona misli na talijanskom, ponekad joj konstrukcija hrvatske recenice zvuci kao recenica prevedena s talijanskog na hrvatski, ali s obzirom na to da kod kuce nismo bas dosljedni, pa pricamo i talijanski i hrvatski, zapravo mi je to i logicno.
Ponekad i ona ima izlete, pa ponudi talijanski glagol s hrvatskim nastavkom, npr. "ja sam alzala la mano"
Tu je jos i engleski; kad je bila manja nas dvije smo se igrale na engleskom; sada engleski cita, pise i govori pise puno bolje od njenih kolega iz razreda. Dajem joj da ga puno slusa i cita (jer nisam bas zadovoljna s nacinom na koji ga ovdje uce, cak i skolska ticerica npr. u izgovoru preskace 'h'), clan je radionice gdje se govori iskljucivo engleski i gdje je profesorica izvorni govornik engleskog jezika, i tako.
Navodno ce se u 3. razredu otvoriti mogucnost da fakultativno uce njemacki, i planiram ju upisati. Kasnije imaju njemacki u drugoj skoli (scuole medie, kod nas bi to bili visi razredi), sa 11 godina. To bi joj bio onda 4. jezik, no vjerujem da joj to ne bi bilo previse, a vjerujem da ce joj biti lakse ako ga pocne usvajati u sto ranijoj dobi - ako ga uvrste, pocela bi ga uciti sa 8 godina.
Ja bih samo rekla da se djeca ne daju bas tako lako zbuniti, i da nastavis i dalje ovako kako radis dosad.
Mozda teta u vrticu nema puno iskustva sa dvojezicnom djecom?
evo, draga majoslava, zelim ti zahvaliti!
tvoj post me ohrabrio da s klincima pricam njemacki - stalno! - i zasad nam ide odlicno. doduse, ne razumiju me, ali malena uredno ponavlja sve sto govorim.
Elly!! Nakon dugotrajnog traženja po internetu o nekakvim iskustvima u Italiji napokon naletom na tebe
Nije Elly, ali znam puno djece koja jesu ii su bila u slicnoj situaciji kao tvoje dijete... puno zavisi naravno oko toga kako su raspolozeni prema takvoj djeci kad dijete udje u sistem, ovdje u svedskoj je to relativno cesto desava da djeca slabo govore svedski kad pocnu skolu iz raznih razloga, tako da su pripremljeni za te slucajeve, djeca obicno dobiju dodatnu nastavu svedskoga, izmedju ostaloga. djeca relativno brzo uce jezik , ali naravno da im to bude malo nezgodno kad su u okruzenju gdje se ne mogu druziti ravnopravno sa ostalom djecom. ali i to prodje i relativno brzo se snadju! sretno!Elly!! Nakon dugotrajnog traženja po internetu o nekakvim iskustvima u Italiji napokon naletom na tebe
Feel, nisam shvatila... ti si trenutno jos uvijek u Hrvatskoj?
Ako jesi, moj savjet bi ti bio slijedeci: preselis se u Italiju cim prije. Vrtic traje do kraja lipnja, znaci omogucila bi joj nekih 4 mjeseca kvalitetnog svakodnevnog talijanskog (ne kazem da satovi talijanskog nisu kvalitetni, ali dok dijete nije u barem 90% talijanskom okruzenju, nece ni ono prijeci u svojoj glavici na talijanski). I od jeseni u skolu.
Djeca u toj dobi su "brzoupijajuce spuzve"
Za upis u vrtic ne trebas paziti na rokove; upis je u sijecnju za rujan, ali npr. mi smo se dosli samo raspitati, ako me sjecanje ne vara bio je listopad ili pocetak studenog, i rekli su nam da u tom-i-tom vrticu ima mjesta odmah, dogovorili nam sastanak za razgled vrtica i razgovor sa maestrama, i E je krenula u roku od par dana nakon toga. Sa maestrama mozes dogovoriti privikavanje, kod nas je bio plan da izadje prije rucka, pa onda da se to produzava, medjutim ona je htjela s njima rucati, i tako je odmah isla u vrtic do 13h, a nakon zimskih praznika do 16h.
Znaci, odes sto prije u ured sk. institucije kojemu vrtic pripada, objasnis svoju situaciju, i vrlo je vjerojatno da ce ti odmah ponuditi vrtic. Ako ne, barem si na vrijeme za upis u skolu (ako me sjecanje ne vara, upisi za skolu su u veljaci). Istovremeno ces upasti i u masinu jer u sijecnju i veljaci uciteljice iz osnovnih skola dolaze u vrtice, moze ih se upoznati, s njima razgovarati grupno i pojedinacno (u kojemu bi mogla iznijeti svoje dvojbe), bili smo 2x u skoli koju smo odabrali, jednom na sastanku ponovo sa uciteljicama i razgledom skole, drugi puta na predstavi na koju su pozvali buduce roditelje da vidimo kako sve skupa funkcionira.
Na istom mjestu gdje se raspitujes za vrtic se obavlja i upis u skolu, tako da ces tamo saznati sve sto te interesira.
Sretno, i nemoj brinuti!
Ajme hvala puno na detaljnom odgovoru...samo što nisam sigurna da ćemo se uspijet preselit prije 5 mjeseca (moj posao itd.) :/ ništa onda najbolje znači neki kamp preko ljeta...al u svakom slučaju ju znači sada u veljači moram upisati? inače radi se o Padovi..jesi u blizini ? :D...ajme koliko poslaaaa a tek za zdrastveno,naći doktora za nju itd ..boli me glava
Ne, nisam blizu (ali kad se preselis, kava se moze dogovoriti
Zdravstveno: prvo odes u Agenzia delle entrate i tamo ces zatraziti codice fiscale (kao nas OIB) i tessera sanitaria (elektronska zdravstvena iskaznica). Ako ti nemas, napravit ces odmah i za sebe, procedura je brza.
Onda si na Internetu pogledas listu pedijatara (evo je: http://www.reteimprese.it/Pediatri_-...va_C261P0M2879), pogledas koji ti je blizu tvoje adrese stanovanja, malo se raspitas koji je dobar, itd., pa odes u lokalnu zdravstvenu ustanovu, gdje imaju salter za izdavanje obicne (kartonske) zdravstvene iskaznice, na kojoj ti pise tko je djetetu pedijatar. Isto trebas obaviti i za sebe (biras tvog doktora opce prakse). Oni ce ti ponuditi listu raspolozivih pedijatara (koja ce tebi biti vec poznata, no mozda netko sa tvoje liste vise nece biti dostupan), izaberes ga, i to je to. Ova tessera sanitaria bude gotova odmah, sluzi zajedno sa elektronskom.
Obvezno ponesi njenu putovnicu, jer moraju imati uvid u to sto pise u vizi (visto), odnosno koji je razlog djetetovog ulaska u Italiju (pretpostavljam ricongiungimento familiare?).
Stoga ti preporucujem da postupak za dobivanje talijanske vize na talijanskom konzulatu za malenu pokrenes sto prije (ako vec nisi).
Upis u skolu: ovo ti je lista svih osnovnih skola u Padovi: http://www.padovanet.it/dettaglio.jsp?id=2883.
Svaka skola spada u jedan "istituto comprensivo" (kasnije ces vidjeti da u isti institut spadaju i scuole medie (sto bi kod nas bili visi razredi) i scuole superiori, ali dijete ne mora pohadjati kroz cijelo skolovanje isti institut).
Na listi imas adrese i brojeve telefona skole, pa mozes opet pogledati koja bi ti bila blize adresi stanovanja, raspitati se koje su dobre, itd. Vjerujem da postoje i njihove e-mail adrese, ako krenes u daljnju potragu. U svakom slucaju mozes nazvati, objasniti svoj slucaj, pitati do kada su rokovi upisa, itd.
Zaboravila sam napomenuti da tim institutima pripadaju i vrtici, ovdje je sve objasnjeno: http://www.padovanet.it/dettaglio.jsp?id=6365 - na dnu imas njihov kontakt e-mail, pa im mozes pisati, objasniti svoj slucaj, i pitati da li postoji sansa da ti malena ipak jednu godinu prije polaska u osnovnu skolu bude u vrticu, radi usvajanja talijanskog jezika (na tvom mjestu, ovo bih obvezno napravila - radi jezika i talijanske socijalizacije, malenoj bi bilo puno lakse!).
S obzirom na to da se neke stvari razlikuju od regije do regije (a ti ces biti u regiji Veneto), moguce je da su neke stvari drukcije organizirane od ovoga sto sam ti napisala ja.
Eto, nadam se da sam barem malo pomogla.
Ova tema je i meni bliska. Meni je prvi jezik engleski (hrvatski sam govorila doma s mamom i tatom ali sam se akademski s njim susrela tek u trecem razredu srednje skole). Ja i MM zivimo u Hrvatskoj i ja radim u medunarodnoj skoli. Dakle ja mislim da sve ovisi o djetetu. U skoli imamo jako puno obitelji koje su jezicno vrlo raznolike (npr. mama govori engleski i njemacki, tata govori engleski i francuski, djeci je prvi jezik engleski, pa onda uz to jos i njemacki i francuski). Ima milijun kombinacija i milijun odgojnih metoda. Neki koji od prvog dana s djecom govore 3 ili vise jezika, neki koji do odredene dobi samo jedan pa onda postepeno uvode drugi pa treci itd.
Ja sam se odlucila za metodu kada savladaju sve hrvatske foneme (jer su tezi od engleskih) onda mozemo poceti sa drugim jezikom tj. s engleskim.To je super funkcionirala nama s jednom i s drugom curkom. Iza toga stoji mnogo citanja strucne literature i iskustvo u skoli i razgovor sa MMom. Ovo je bio najbolji nacin za nasu obitelj. Naravno da ce svatko odabrati ono misli da je najbolje za njegovu obitelj.
Ja sam bila oprezna jer sam u svojoj skoli vidjela dosta djece koja su razvila dislaliju tj. poremecaj izgovora glasova i to zato sto su od prerane dobi bili izlozeni previse jezika tj. glasovnim stimulansima. Naravno da ima i slucajeva djece koja su odrastala sa 3 jezika i nije bilo nikakvih problema.
Eto to je nase iskustvo. Ema sada ima skoro 5 godina i super izgovara sve hrvatske glasove i uspjesno je savladala i engleske. Od iduce godine ce krenuti u predskolu kod mene gdje je nastava iskljucivo na engleskom i spremna je za taj korak. S Anjom koja ima 2 godine smo jos uvijek iskljucivo na hrvatskom jer se malo borimo s R i Š i Ž. Ponekad dobro izgovori ali ponekad zafuflja. Ali Anja je pokupila neke engleske rijeći i pjesmice od starije sestre i naravno sve razumije jer je izložena više.
Vjerujem da funkcionira, ali je znanstveno neutemeljeno. Ne postoje lakši i teži fonemi. Jer da postoje, onda bi (jednojezičnoj) djeci koja usvajaju hrvatski duže trebalo da usvoje glasove svojega jezika nego djeci koja usvajaju engleski. Što nije točno. I u jednom i u drugom jeziku ima fonema koje djeca usvajaju kasnije, a usvajaju ih kasnije jer podrazumijevaju određeni stupanj razvoja i sazrijevanja govornoga aparata, a često ovise i o individualnim razlikama. Dokazano je da djeca od najranije dobi (već od nekoliko mjeseci) jasno razlikuju/prepoznaju nijanse u fonemima za što velika većina odraslih nema sposobnosti. Mogućnost usvajanja izvorne fonetike nekog jezika za 99,9% ljudske populacije prestaje između 2 i 3 godine života.
To poštujem i to treba naglasiti, jer ovo što si napisala gore jednostavno ne stoji. Ako je to vaš odabir i vama odgovara, odlično, ali ne bi se smjelo prodavati kao recept i to pod krinkom znanstvene utemeljenosti.Ovo je bio najbolji nacin za nasu obitelj. Naravno da ce svatko odabrati ono misli da je najbolje za njegovu obitelj.
Nije dokazano da dvo-/višejezičnost izaziva dislaliju ili druge govorne poremećaje ako dijete nema druge predispozicije za to. Drugim riječima, višejezičnost nema veze s dislalijama. Doduše, mogu postojati kraća razdoblja nazadovanja u nekom od jezika pa se može učiniti da je riječ o trajnijem problemu no to se kod većine rješava samo od sebe.Ja sam bila oprezna jer sam u svojoj skoli vidjela dosta djece koja su razvila dislaliju tj. poremecaj izgovora glasova i to zato sto su od prerane dobi bili izlozeni previse jezika tj. glasovnim stimulansima. Naravno da ima i slucajeva djece koja su odrastala sa 3 jezika i nije bilo nikakvih problema.
Šteta, jer ste ju zakinuli za usvajanje drugoga jezika u kritičnome razdoblju.S Anjom koja ima 2 godine smo jos uvijek iskljucivo na hrvatskom jer se malo borimo s R i Š i Ž.
Nemam ništa protiv da svatko radi po svojem, ali ne volim kad se poziva na znanost u krivim trenucima.
Odakle mi pravo da to kažem (znam da slijedi to pitanje) - to mi je uska struka + i sama imam dvojezičnu djecu (a naš sasvim suprotan pristup od tvojeg ne govori u prilog tvojim tezama).
I da se ogradim - ovaj telegrafski stil pisanja rezultat je nedostatka vremena, nemam ništa protiv tebe svizac
Freja, apsolutno postujem sve sto si rekla ali kao i tebi i mom suprugu je upravo jezicnost i govor uska specijalnost. O ovoj temi se strucnjaci vec jako dugo raspravljaju i na zalost ili srecu kao sa mnogo drugih tema uvijek postoji istrazivanja i strucnih radova koji govore u prilgu jedne, druge ili neke trece teorije ili prakse. To se desava ne samo sa jezikom nego i sa mnogo drugih stvari a cesto je i povezano s onim sto je trenutno "in". Jedina stvar s kojom se apsolutno ne slazem je da sam svoje dijete zakinula. To je tvoje osobno misljenje.
Ja se nisam pozivala na znanost nego na iskustvo. Nije mi bila ideja ulaziti u diskusije i raspravljati o kvalifikacijama nego samo iznijeti iskustvo.
Hvala ti na tvom misljenju mislim da je dobro cuti i procitati sto vise razlicitih stavova pa onda donjeti informiranu odluku za svoju obitelj.
Nije. Postoji nešto što se zove "critical period theory".
Imaš izvrsnu, ispod preše knjigu Marte Medved Krajnović "Od jednojezičnosti do višejezičnosti" ili jednu staru, ali koja ne zastarijeva - Mirjana Prebeg Vilke "Vaše dijete i jezik". Toplo ih preporučam. Obje govore, između ostaloga, i o kritičnome razdoblju.
Ja sam u skroz istoj situaciji. Prvi jezik engleski, hrvatski naucila jer sam svako ljeto od rodjenja dolazila na ljetovanje ovdje a i u kuci smo pricali hrvatski. Sad zivim u HR sa muzom i samo pricamo hrvatski sa djecom (koja sad imaju 3 i 2 godine) i tek nedavno pocela sa Engleski... najstariji mi je tek progovorio sa 2,5 godine i bojala sam se da cu ga skroz zbuniti ako mijesam engleski i hrvatski... tako da mi tek sada pocinjemo... bas me zanima kako ce to ici.
Citam, citam ovaj post... i htjela bi dodati jedno sasvim "nestrucno" misljenje.
S jezikom je, po mom misljenju, kao sa ostalim stvarima koje djecu hocemo nauciti - mi ih trebamo dobro znati, spontano upotrebljavati i biti djeci model. Mislim da dijete prihvaca bilo koju metodu, ako je to nesto uobicajeno, npr. ako svi imaju salvete za stolom to ce mu se ciniti najnormalnije, ako se puno cita ili pak puno provodi pred kompom, dijete ce automatski pratiti te modele. Isto je s jezikom, ako doma govorite drugi jezik, gledate filmove na trecem jeziku, i s muzem razgovarate na cetvrtom, djetetu ce se to cini "normalno" i kao takvo ce to prihvatiti. Takoder smatram da "materinji jezik", u jako sirokom znacenju, treba biti jedan od jezika na kojem mislite, koji Vam je ne samo perfektan, nego i blizak od djetinstva. Odluciti razgovarati s djetetom tek tako jedan strani jezik, bez osobne vezanosti i povijesti s tim jezikom ili bez konteksta, mi se cini umjetno i neobicno, pogotovo za dijete. Sigurno ne postoji samo jedna metoda, ni jedan odredeni uzrast za ucenje drugih jezika, no, pogotovo kod mlade djece predskolskog uzrasta, mislim da dijete mora osjetiti da Vam je komunikacija na tom jeziku najnormalnija stvar i da crtici i knjige na stranom jeziku nisu dio neke akademske planske edukacije, nego eto "opce rasprostranjen fenomen" ....Govorim naravno o visejezicnosti, jedamput tjedno Varsavska ne spada u ovu teoriju, nego u slobodne aktivnosti.
PS. Za knjige cu pogledati kad budem u Zagrebu. Hvala na preporuci.
Posljednje uređivanje od eva71 : 28.01.2011. at 15:22
Moguce da je u mojem slucaju rijec o nekoj iznimci, ali... mene je Varsavska (istinabog dvaput tjedno i to kroz nekih 16 godina) naucila engleski. Ono sto sam ucila u skoli bila je smijurija i nekakvo dosadno ponavljanje davno naucenog gradiva, cesto uz vrlo lose profesore. Iako sam odrasla u posve jednojezicnoj obitelji, puno prije nego sam upoznala supruga i preselila van, razmisljala sam na engleskom iz tko zna kojeg razloga. Tu mi se u principu nikad ne dogadja da, nicim izazvana, progovorim hrvatski, dok sam u Zagrebu relativno redovito blebetala engleski.
Uuups, nikada nisam mislila da se mora odrasti s drugim jezikom da bi se on besrrijekorno naucio...ja jos i danas ucim nove jezike (i naivno se nadam da cu ih jos dobro svladati
Mislila sam da je ovo tema o svladavanju drugog jezika kod djece u visejezicnoj sredini.
I, naravno, nista protiv Varsavske.
I moj mali (5 godina) je dvojezičan i dodatno ima tu prokletu dislaljiu. Nazalost imam samo lose iskustva sa hrvatskim logopedama koji su me cijelo vrijeme odbacivali cekajuci dok djete na navrsi 5 godina.
Dislaljiu sam primjetila vrlo rano, pocetkom nijegove 3 godine, pogotovo u materinom jeziku, koji je njiemu i meni poljski jer imamo tu više s,š,č,ž i sveka sto suska na sve moguce nacine. Al sto sam rekla niti u Zg niti pogotovo ovdje na jugu gdje zivimo nikome se nije dalo raditi sa malim. Znam da je teze, al puno brze su rezultati i na kraju za djete bolje.
Sad mu je 5 i pol, krenuo na vjezbe al su mu navike vec toliko automatizirane da stvarno sam ljuta da nisu krenuli ranje.
Pogotovo, da bila sam kod par logopeda i nemam nijedno dobro misljenje na kraju. Izmedu ostalih u anamnezi, pored dislalji pisali su i dvojezicnost!!! Eto, pa vidite da i strucnjaci u hrvatskoj smatraju dvojezicnost poremecajem u govoru pa se pazite pri odabiru muza ili zemlje u kojoj cete zivjeti, buduce mame....
btw. smatram da dvojezicnost u nicemu ne smeta, bez obzira na nacin na koj se jezike uvede. Moje djete od pocetka bilo je izlozeno i jednome i drugome jeziku, na kraju dosta slicnom. Smjesno mi je bilo kad je mjesao birajuci lakse rijeci iz svakog jezika i ne zaboravim trenutka kad su mi starci dosli jednog ljeta ovdje, a on sa svojih 3,5 prevodio je savrseno nijhove razgovore sa MM-em.
A cula sam da ima i nekih prednosti kasnije pri ucenju drugih, stranih jezika. Hvala, sto se pojavile nake naslove literature, pa vrlo rado cu pogledati.
Ja imam pitanje, većini vas je neki strani jezik jako dobro poznat preko vaših roditelja ili su vam muževi stranci itd,uopće nije bitno ali ste aktivni govornici,osim hrvatskog.
Ovo će zvučati kao baba babi ili tračanje,ali moja jako dobra prijateljica majka je 4,5 g stare djevojčice,meni jako drage i umiljate.
Ona i njezin muž su Hrvati,rođeni tu i tu žive,pričaju engleski poprilično dobro on ali ona onako školski,žive u HR.Oni su odlučili nju doma sami naučiti engleski i to mi izgleda kao prava tortura, ona s njom priča engleski non stop i pred vrtićem, u vrtić donosi gomile materijala, poput sllikovnica i sl da bi ona imala s čim se igrati i time je uglavnom izolira od ostale djece koja ju malo čudno gledaju.
Kupuju joj sve na engleskom namjerno nedaju crtiće na HR.
Sve pet neka ona ući ali mani je grozno jer sam u par navrata čula kako omalovažavaju Hrvatski izrazima poput to je bezveze,malograđanski,ti si dijete svijeta.... grozno mi to izgleda,čak i kad dođe iz vrtića kući mora učiti ali ono, radne knjige i listovi.
Dijete mi ja jako drago i nekako nemam osječaj da postupaju krivo ,a ne usudim se ništa reći, zmnam da je to njihovo dijete ali jako mi je draga.
Vaše mišljenje,baš bi voljela čuti.
Ja bih nadodala o trecem jeziku. Moj Lovre prica i hrvatski i poljski, a sada je u vrticu krenuo i na engleski. Jako mu se svida i jedva ceka novi sat. Dok njemu je to ok nastavit ce.
Mene vise zabrinjava cinjenica da cim je Lovre krenuo u vrtic poceli su problemi sa poljskim. Uz to on cesce govori s mladim bratom hrvatski i vidim da Borna zbog toga malo "zapostavlja" poljski.
Evo nešto korisno i zanimljivo: http://www.multilingualliving.com/20...ystok-petitto/
Evo da se i mi javimo s trojezicnim iskustvom ---
Preselili smo se 09/2010 u Bec kada je nasa cura imala 3,5 god. Prvi joj je jezik hrvatski, sada govori tecno njemacki (to jest becki) i engleski joj je odlican (pocela ga je uciti prije nepunih 8 mjeseci).
Nasa curka pohadja bilingualan Montessori vrtic.
Malena govori hrvatski s tatom, sa mnom joj je svejedno (bira jezike ovisno o raspolozenju) i bez problema salta hr - de - en.
Pomoglo je sto smo 6 mjeseci imali dadilju iz njemacke koja ja magistrirala njemacki u becu i uz njenu pomoc smo brze prebrodili jezicnu barijeru.
Jako treba pripaziti kako (to jest od koga) dijete uci jezik jer je tesko ispraviti greske koje se u pocetku potkradu - idealno je uciti jezik od izvornog govornika (za supruga i mene je to preduvjet).
Pocetak je bio tezak, koji puta mi se srce paralo jer je nasoj kcerkici bilo tesko u novom okruzenju, ali sada mogu reci da je ona sretna otvorena i vesela djevojcica, ima puno prijatelja i osjeca se kao riba u vodi u novoj sredini. Iskustvo selidbe u inozemstvo joj je dalo samopouzdanje i za svoje godine je samostalno i samosvjesna (ne i arogantna!) ...
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom