znam ja to
isto kao i ivo
idem kod ive
pa neka starci razmišljaju ide li dijete kod cure ili dečka
moji prijatelji splićani kažu "iden u nina"
ne valja kako god okreneš, ali svi znaju da će u birtiju kod nine
Posljednje uređivanje od apricot : 30.08.2013. at 09:26
to još nikad nisam čula
nastavak "ijem"
strava!
mislim da bih porazgovarala s tetama
meni je slatko kako kvarnerani kažu "ninotom" "ivotom"
ali kolokvijalno, naravno
Zašto bi porazgovarala s tetama?! U Varaždinu min. 90% ljudi govori kajkavski i tete u vrtiću isto ne govore književni. Bar naše nisam nikad čula. I kad se trude govoriti književni to zvuči neprirodno jer su obje iz obližnjeg sela, dovoljno je da ne govore baš svojim domaćim naglaskom i jako zatežu. Mi doma djecu učimo da govore kajkavski a ne književni, muž ih čak i ispravlja kad čuje "krivi" naglasak. U školi će govoriti književni jer će morati.
Imena se tak dekliniraju ovdje oduvijek, i svi govore Perija, Ivija, Krešija, Krunija. Kod nekih imena koja nisu domaća i lokalna to ne zvuči lijepo npr. Bruno, Vito ili Niko i ja bih u kajkavskim krajevima izbjegavala davati djeci takva imena ako bi mi smetala deklinacija.
Apri, tu svi tako govore (osim valjda nas došljaka). I nikome nije jasno što to mene smeta.
zar vrtić nije odgojno - obrazovna ustanova u kojoj se mora govoriti knjiženim jezikom.
što ako se sutra splićanka odgojiteljica uda za varaždinca i krene po svome.
ili podravka koju nitko ne razumije.
ili istrijanka.
nije vrtić igraonica.
Da, ali u mjestima gdje nitko ne govori književni, čuje se da je to isforsirani govor i da je neprirodan. Djeca se bolje osjećaju uz tete koje razumiju i koje govore "kao doma". Ni učiteljicu školi se ne pridržavaju strogo književnog. Djeca uče kak bi se trebalo reći, i ispravlja se u pisanim tekstovima.
Mislim da djecu predškolske dobi nikako ne bi trebalo ispravljati u govoru, pogotovo ako svi u okolini tako govore.
Btw. podravce svi razumiju. Da dođe Splićanka bilo bi ok da govori književni ili da se prilagodi lokalnom govoru.
edit: ja sa SB
nema smisla raspravljati o tome
ja govorim u svoje ime, ti možda imaš koju informaciju više
kako god, ne mislim da se djeci treba podilaziti u tom smislu "da se osjećaju ko doma"
jer niti jedu "ko doma", niti spavaju "ko doma" niti se igraju "ko doma"
a podravce iz đurđevca ne da ne razumijem, nego ne znam pitaju li me nešto ili viču na mene.
a ja se, kao, kužim u "jezik"
Posljednje uređivanje od apricot : 30.08.2013. at 10:26
Npr. U varaždinskom kraju se govori npr. S Krešijem i Markom. U Međimurju bi se reklo s Krešijem i Markijem.
Zašto bi se to razlikovalo od dubrovačkog i istarskog? Pa kaj ne piše u Dubrovniku ulica Franja Tuđmana, ako se ne varam.
Posljednje uređivanje od Sirius Black : 30.08.2013. at 10:33
U vrtiću bi tete definitivno trebale govoriti književnim jezikom a ne svojim dijalektom, i mi tu njegujemo čakavštinu pa u vrtiću ne govorimo na čakavskom. Djeca bi trebala učiti po modelu a ako ne budu bila u mogućnosti sve do škole čuti književni jezik imat će dosta problema, ja sam ih recimo imala jer mi se bilo teško prebaciti na književni to su skroz druge riječi, imala sam puno gramatičkih pogrešaka i zbog toga recimo slabije ocijene iz hrvatskog u nižim razredima.
Lijepo je da se njeguje i jedno i drugo ali ne isključivo samo dijalekt
lokalizmi bez logike
ovi sa o - sklanjanjem imaju smisla, pa su zato i dopušteni
ali ovdje je ubačen cijeli dodatak
kao i ono na kvarneru
ninotom i ivotom
ninijem i ivijem
mogu li ja onda reći ninušom i ivušom
ali, velim
nema smisla
da o tome više raspravljam
moje mišljenje da ustanove trebaju njegovati maksimalno mogući književni jezik
doma, kako god želiš
imala sam sreću da je za moju djecu bilo tako
a za ostale... nije moje
Da, ne znam kak bi bilo da neka mama koja se doselila iz Zagreba u Dubrovnik ide u vrtić ispravljati tetama deklinacije.
I ne znam tko bi to trebao odlučiti koji su lokalizmi "logični" a koji ne.
A Varaždinska, Međimurska, Krapinsko-zagorska itd. županije su područje s puno više stanovnika od Dubrovnika, i imaju jednake "krive" deklinacije. Nekad je i Zagreb bio kajkavski, ali nažalost sad mi moramo slušati bosansko-hercegovačke deklinacije i naglaske koje su nametnute kao hrvatski standard.
Znam da je offtopi ali moram, i ovo je zadnje:
Osnovna je Krležina zamjerka ilircima što su kajkavštinu zamijenili štokavštinom, jer je time jedan već oformljen i na određenu estetsku razinu podignut književni jezik (kajkavski) odbačen, a drugi (štokavski) nije još ni izdaleka bio dosegnuo razinu književnog jezika: »Spram stila i sintakse jednog T. Mikloušića u jeziku preporoditelja (sve od reda, na žalost, slabih pisaca. Gaj, Drašković, Rakovac, itd.) počela se rađati čudna polutanska mješavina naglasaka i oblika, mutljag (...)« (Djetinjstvo u Agramu godine 1902-03, Republika, 1952, 12).
više imaš ovdje http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1625
Btw. koliko mi je poznato prvi govor na hrvatskom jeziku na Zagrebačkom sveučilištu je bio upravo na književnom kajkavskom koji su kasnije pokušali zatrti.
Jao koliko jezičnih purista!
Obavezna literatura: Kordić S „Jezik i nacionalizam”.
A sad otvorite novu temu na filozofskom kutku. Ova rasprava je nevezana za ideje o imenima.
prije nego krene metla da vas pitam kako vam zvuči prezime koje u sebi ima i š i č i ć i ime koje u sebi ima ch tj sh ?
meni baš i ne ide skupa, i to sam naravno rekla, pa sam dobila kritiku da sam staromodna .
radi se o muškom imenu
evo recimo , /to nije ta osoba izmislila sam ali kužite na što mislim / Michel Petručišić npr
Bas sam htjela reci da raspravljate
O necemu sta nema veze s ovom temom.. Kod nas u istri ima puno ljudi i starih i mladih koji se zovu Nino i tako ce zvati moje dijete ako bude musko. A o nekim deklinacijama i knjizevnim nazivima uopce ne razmisljam..
ne zovem ga nikako
mislim, ne zovem imenom nego se trudim obraćati gledanjem u oči
jer ne želim nekoga zvati onako kako mu se ne sviđa, a ja ne mogu svjesno ubiti vokativ
tako našu Maju godinama ne zovem jer ona mrzi "Majo"
a ja ne mogu reći: Maja, hoćeš li...
brrrrrrr
to je ko što netko ne može kupiti cigarete
ili ja kolu
Pa možda nije uobičajeno za vidjeti/čuti, ali neke promjene i utjecaji drugih kultura su neizbježne.
Možda taj Michel na kraju završi u Kanadi, pa će tamo čudnije biti što je Petrušić
Ako slijepo slijedimo stare trendove u imenovanju bili bi Vitomir, Tomislav, Marin, a ne Leo, Vito, Niko... itd. Poanta je da su ova posljednja imena sad isto tako uvriježena. A da su mog djeda poželjeli nazvati Leo umjesto Mirko, imao bi „problema”.
ode sve u kupus...
ja sam samo htjela dodati da cu, s obzirom da zivim tu di zivim, jako paziti koje cu ime dati djetetu, a misleci pritom na deklinaciju
Jer mislim, kad bi rekli "idem s Brunijem" , dobila bih popi*ditis tog trena
A inace pricam kajkavski, al vise onaj zagrebacki (jer sam u vz doselila...)
E pa mi u Istri Patrika zovemo; Patriiiik! Nama to nije bitno...
ok, ali ajde napiši kako je pravo jer ima nas koji ne znamo i rado bismo znalihrpa ljudi ce napisati u mailu dragi domagoj, ili dragi domagoje, a oboje je krivo
npr ja ne znam i vrlo vjerojatno bih napisala "dragi domagoj"
još da nam ljubilica kaže koliki je broj jednih i drugih koje je ispitala književno, pravopisno i gramatički i koja struka ju po tom pitanju krasi i kvalificira pa da svi padnemo na dupe.
Naš će najvjerojatnije biti Lovro, kako god to drugi deklinirali. Neću se zamarati s time.
Ma može se sve to, samo treba probati. Iznenadila bi samu sebe :D
edit: @ apri
Posljednje uređivanje od vertex : 30.08.2013. at 15:14
takoe
prvi put je i cigarete sigurno bio bed kupiti
ali je kuzim, ja nisam neka cistunka, ali opet ne mogu u mailu napisati dragi domagoj, nikako
ajde mogu se zaderati domagojeeee, jer mi je ispravna varijanta precudna za deranje
ali ne mogu ni napisati dragi domagoje (otkako sam saznala da pisem pogresno)
tako vokativ od domagoja razlicito izgovaram i pisem lol, svjesno pogresno izgovaram i svjesno tocno pisem (iako je stvarno precudno vidjeti dragi domagoju)
a patriku mail od premisljanja ocu li svjesno pravo ili svjesno krivo vjerojatno nikad ne bi ni poslala
ok
ali neću![]()
Ivarice i mene zanima ovo s Domagojem pa zar nije to nominativ i onda bi trebalo ići dragi Domagoj...
Sad sam se i ja malo zamislila kako će se ime našeg djeteta deklinirati i morala sam malo pogledati na internetu jer mi zvuči čudno u genitivu
ivarice
naravno da bih poslala mail i patriku i tariku. budući da znam da tariku (filipoviću) užasno smeta da ga se oslovljava sa "tariče", njemu se sigurno tako ne bih obratila.
dominiku, recimo, onako po vlastitom uhu isto ne bih rekla: dragi dominiče, nego dragi dominik - dok me ne bi ispravio.
službeno bih se obratila onako kako je ispravno, ako bih znala![]()
Fala bogu, jedinog Patrika kojeg poznajem zovemo Pai (još je dječak). "Patriče" mi jako ružno zvuči, i Henriče, i Žače :D. Da pišem nekome superslužbeno, napisala bih tako. U govoru bi ignorirala te vokative, a s brda na brdo ionako rijetko dozivam pa da mi smeta što nije melodično vikati "Heeenriiik!" Zapravo, sad kad probam, skroz je ok i za s brda na brdo. Žak malo radi probleme.
a Mak - Mače?
a kuzim ovo sa apri
ja nisam tak cistunka ko ona, niti uvijek sve ispravno izgovarm/pisem, al neke stvari si mi stvarno previse
zovem ljude kak im pase, al "Ninijem, Brunijem" nikad ne bih rekla
i muza ispravljam svaki put kad tako nesto kaze (srecom, to nije cesto, mozda zato sto je njegov tata dosta inzistirao na knjizevnom)
i meni![]()
dobro da niste u podravini ili međimurju tamo bi bilo bio sam sa Ninojem!!