Učestalost alergijskih bolesti u populaciji stalno raste osobito u visoko razvijenim zemljama. To se dovodi u vezu s nepovoljnim uvjetima okoliša: pojačano zagađivanje, kontakt s novim tvarima, pretjerana higijena koja slabi obrambeni sustav. Alergije na hranu su manje učestalosti u odnosu na ostale alergije, ali ih radi još nerazvijenog imunog i neimunog sustava u probavnom traktu nalazimo češće u djece, čak između 5 – 8%. Znamo da alergije na hranu predstavljaju tek manji dio neugodnih učinaka koje hrana može izazvati u probavnom sustavu. Mogući mehanizam njenog negativnog upliva je toksični (npr. stafilokokni toksin, pesticidi, otrovi gljiva) te netoksični poput intolerancija. Intolerancija (nepodnošljivost nekih namirnica) nije alergija, tj. ne odvija se po mehanizmu alergijske reakcije. Ona je posljedica manjka enzima koji omogućuju odvijanje biokemijskih reakcija probave i razgradnje namirnica u organizmu. Primjerice nepodnošljivost mlijeka i mliječnih proizvoda može biti posljedica nedostatka enzima laktaze koji mliječni šećer (disaharid laktozu) razgrađuje na jednostavne šećere.
Najčešći prehrambeni alergeni u dječjoj dobi su: proteini kravljeg mlijeka, jaja, soja, riba, orašasto voće . Na prvom je mjestu kravlje mlijeko – hrana kojoj je izložena neka dojenčad već po rođenju. Dojenče lišeno prirodne prehrane majčinim mlijekom ima veću mogućnost da razvije alergiju na bjelančevine kravljeg mlijeka nego ono koje majka doji.
Poseban problem predstavljaju tkz. skriveni alergeni koji su u malim količinama dodani drugoj hrani (npr. kravlje mlijeko u kobasicama, ulje kikirikija u biljnim uljima, lecitin kao emulgator). Zato preporučamo, djeci alergičnoj na neke namirnice, prehranu prije svega zdravom hranom kontroliranog porijekla uz poseban pozor kod odabira namirnica (obratiti pažnju na deklaraciju).
Istraživanje križnih alergija dovelo je do brojnih novih spoznaja: zbog sličnosti između alergena kravljeg mlijeka i soje kod djece s alergijom na kravlje mlijeko čak se u 40% javlja alergija i na soju. Zanimljiva je i križna alergija između nutritivnih i inhalacijskih alergena: jabuka - breza, morski rakovi – kućna prašina.
Znakovi alergije na hranu mogu se javiti na koži, probavnom i dišnom sustavu, ali i kao sistemska reakcija (anafilaktički šok – stanje životne ugroženosti).