Sve o šumama: Otrovne biljke, tajne šumarskog zanata itd

[tatek]

Evo jednog vrlo edukativnog linka sa popisom otrovnih biljaka u našim šumama - pogledajte OVDJE

Sa te stranice imate linkove i na stranice o krpeljima i drugim neugodnostima na koje možemo naići u šumi.

A na adresi http://suma.blog.hr/ možete pronaći fantastičan blog jedne naše poznanice, profesijom šumarke, ljubiteljice te profesije, ali i prirode i planina općenito, gdje možete o šumama i šumarstvu naučiti izuzetno puno (postova ima više desetaka, fotke su odlične)

[Peterlin]

Imamo knjižicu "Samoniklo otrovno bilje u Hrvatskoj" (mislim da je to točan naslov, stoji mi na gruntu jer šuma je tam blizu), ali hvala!

Odlična stvar!

Isto tako, imam 2-3 knjige o gljivama, ali niti jednu specijaliziranu za hrvatske gljive (moram se odlučiti i kupiti onu koju je Božac napisao, a nije baš badava).

Ako ima još kakvih preporuka, samo dajte!

[Peterlin]

Nastavak priče:

Našla sam pod vlastitim borom na gruntu hrpu gljiva za koje mislim da su rujnice (ali nisam ih nikad još brala s nekim tko je u to siguran).

Koga bi čovjek pitao determinaciju gljiva?

[Davor]

Eh sad, koja rujnica? Obzirom da raste pod borom mogla bi biti prava rujnica ili mlječnica i onda nije frka. Alternativno se može raditi o blagvi koju isto zovu rujnica i koja je iz porodice amanita, dakle najubojitije među gljivama - čak i ako ju poznaješ nemoj ju brati jer je zaštićena.

Zanimljivo je da je blagvi najsličnija muhara, a fotke muhare ćeš jako teško naći igdje - vlada nekakav čudan embargo na ovu gljivu jer je - halucinogena.

[Davor]

Nekada je bila organizirana determinacija gljiva nedjeljom negdje na Dolcu. Zna li netko ima li sada što organizirano?

[tatek]

Eh sad, koja rujnica? Obzirom da raste pod borom mogla bi biti prava rujnica ili mlječnica i onda nije frka. Alternativno se može raditi o blagvi koju isto zovu rujnica i koja je iz porodice amanita, dakle najubojitije među gljivama - čak i ako ju poznaješ nemoj ju brati jer je zaštićena.

Zanimljivo je da je blagvi najsličnija muhara, a fotke muhare ćeš jako teško naći igdje - vlada nekakav čudan embargo na ovu gljivu jer je - halucinogena.

Ajd da prekršim taj čudni embargo, fotke su snimane u Julijskim Alpama prije dva tjedna!

http://picasaweb.google.hr/vanja1903...21547100399618

http://picasaweb.google.hr/vanja1903...21550281264946

Ja na žalost ne mogu puno pomoći kod gljiva, i tata i mama su mi se po jednom otrovali od gljiva tokom života (svaki pojedinačno, u mladosti) i kod nas u kući nije bilo šanse da gljiva dođe na tanjur.

Sada ih tu i tamo jedemo, MŽ-in ujak je poznavalac sa sela, no ja osobno osjećam nesigurnost pri branju gljiva i to radim samo sa nekim autoritetom na tom polju.

[Davor]

Fakat, prekršio si embargo.

[tatek]

Fakat, prekršio si embargo.

Meni se na fotkama najviše sviđa ova neobična zamišljena šumska patuljčica na koju smo naišli šetajući šumom - sigurno čuva muhare od neupućenih berača? 8)

[a zakaj]

blagva je dakle, zasticena?

hm, hm, a moj svekar to bez milosti bere... pa smo tako i mi pokoju blagovali.

[Peterlin]

Eh sad, koja rujnica? Obzirom da raste pod borom mogla bi biti prava rujnica ili mlječnica i onda nije frka. Alternativno se može raditi o blagvi koju isto zovu rujnica i koja je iz porodice amanita, dakle najubojitije među gljivama - čak i ako ju poznaješ nemoj ju brati jer je zaštićena.

Zanimljivo je da je blagvi najsličnija muhara, a fotke muhare ćeš jako teško naći igdje - vlada nekakav čudan embargo na ovu gljivu jer je - halucinogena.

Ovako - ove gljive koje imamo na gruntu su blijedonarančastog do svijetlosivog klobuka, odozdo narančastosive, a kad se uberu, ispuštaju na listićima sok tamnije narančaste boje koji na zraku brzo poprimi crvenkastosmeđu boju. Zato mislim da je u pitanju KRVAVA RUJNICA.
Odnijela sam jednu u zatvorenoj staklenki kolegi za kojeg sam saznala da je član Blagaića, pa danas čekam povratnu informaciju (dojavit ću).

Krvava rujnica je pojam koji sam prvi put našla u fenomenalnoj knjigi Gunthera Grassa "Lumbur", a tamo je bilo i drugih zanimljivih opisa i recepata (npr. hladetina od teleće glave s muharama - NEMOJTE SLUČAJNO PROBATI, to je samo za čitanje... he he he). Nekim čudnim slučajem nisam muharu vidjela na Medvednici i Prigorju (tam mi je grunt) nikada, ali baš nikada (btw. fotke su odlične bez obzira na embargo)!

Natrag na gljivu:

Prema priručniku "Prepoznavanje gljiva" (Peter Jordan) nema razlika - piše samo RUJNICA, i da su jako fine... Zbog toga me i zainteresiralo.

Imam još jedan džepni priručnik o gljivama srednje i istočne Europe, ali ne znam autora. Tamo su navedene jestive i otrovne gljive, ali i zaštićene gljive, jestive i nejestive. Blagvu nisam vidjela već valjda 10-tak godina... vjerojatno i više, a i ta je rasla u Češkoj. Sjećam se da me se dojmio izgled - baš lijepa gljiva.

U principu berem samo one vrste koje dobro poznam. Stvar se svodi na vrganje, dedeke i slične (tu i tamo) ili sunčanice i poljske pečurke (redovito u sezoni). Lisičice isto već dugo nisam vidjela oko Zagreba. Zadnje sam ih vidjela u Sloveniji prije 5-6 godina. Ne idem često u gljive, nemam kad... ali sad su djeca dorasla, treba ih polako voditi u šumu.

I tako - zgodan topic, zapravo! Hvala na komentarima...

[tatek]

Muhare viđam redovito na zagorskim obroncima Medvednice (okolica Marije Bistrice). Ima tamo i lisičica, vrganja, sigurno i rujnica, no ne poznajem ih dobro.

Po meni je raj za gljive područje između Laza i Zeline, tamo sam znao nalaziti nebrojeno puno sunčanica baš u ovo doba godine.

Inače, nije loša ni Dotrščina kao ni predjeli Medvednice iznad Markuševca, no tamo sam sad jako rijetko pa ne znam sadašnju situaciju.

[Peterlin]

Inače, nije loša ni Dotrščina kao ni predjeli Medvednice iznad Markuševca, no tamo sam sad jako rijetko pa ne znam sadašnju situaciju.

Ovo je točno - tam se nađe (kod vodovoda, obje brane) svakakvih gljiva... Jednom smo našli one sitne "prstiće" ali ih se ne usudim ubrati jer ima sličnih koji su i otrovni, ne znam razliku.

Tam smo našli maglen (od onih koje ja poznam) a i zadnji vrganji koje smo ubrali našli su se baš tam.

Zapadna strana Medvednice nam je izvan ruke, pa iskreno sumnjam da ćemo u doglednoj budućnosti onamo u gljive...

Inače, kak nam je grunt blizu Brckovljana, taj dio Prigorja nam je češća meta za gljive, jer ne idemo namjenski nego onak, usput. A po vinogradima (koje gnoje stajskim gnojem) nađe se pečurki u sasvim pristojnim količinama.

[Davor]

Ja berem i manje od toga. Malo mi je bez veze brati tek toliko da se nabere, a i ne idem u gljive dovoljno redovito. U popis odozgor dodajem mrtvačke trubice i bukovače, a skidam poljske pečurke (jer ih uglavnom promašimo). Slobodno me zovi ziherašem.

[tatek]

Ja berem i manje od toga. Malo mi je bez veze brati tek toliko da se nabere, a i ne idem u gljive dovoljno redovito. U popis odozgor dodajem mrtvačke trubice i bukovače, a skidam poljske pečurke (jer ih uglavnom promašimo). Slobodno me zovi ziherašem.

Trubice sam znao viđati po Zagorju. Prije ohoho godina sam našao OGROMNU količinu (za nekoliko velikih vreća) iznad Krapine u smjeru vrha Strahinjščice.

[Peterlin]

I trubača se nađe iznad vodovoda... ali ove godine nisam bila, pa ne znam.

Zaboravili smo golubače, ali i to uglavnom donesem iz Podravine (sušeno, s placa - u šumi tam nisam bila desetljećima).

[Peterlin]

Evo rezultata determinacije onih mojih gljiva (kolega je pogledao, donio i knjigu, a i rekao je nek ja lijepo gljive u tavu... ):

Ipak je to rujnica, i to neka fina - LACTARIUS DELICIOSUS. Našla sam i slike na internetu ovdje: http://morchella.com.ba/lactarius_deliciosus.htm

Evo citata iz knjige (R.Božac: GLJIVE, Sistematika, morfologija, toksikologija ):

RUJNICA (BRINOVKA)

Klobuk: 5-12cm, manje više mesnat, u mladosti konveksan, kasnije ljevkasto ulegnut, narančastocrvene boje s vidljivim koncentričnim krugovima koji mogu ponekad poprimiti zelenkasti dašak. Pod starost su vidljive zelene mrlje, rub je uvrnut a klobuk mazav.

Listići: Gusti, pomiješani s kraćim, narančaste boje, na pritisak postaju zelenkasti

Stručak: 3-8 cm, cilindričan, pri dnu malko tanji, narančaste boje, najprije pun pa onda šupalj, ponekda se uočavaju plitke jamice narančaste boje

Meso: žutonarančasto, ispod kožice crvenkasto, na zraku prelazi u zelenu boju, miris ugodan po voću - na prerezu ispušta narančastocrveno mlijeko.

(...)

JESTIVA; IZVRSNE KAKVOĆE! No, ako me sutra nema na forumu... xxx!

[Joe]

tatek, ova gljiva sa drugog linka izgleda GENIJALNO- kao nacrtana 8)

[Davor]

A kad ju skuhaš i mazneš - i ostatak svijeta ti izgleda apsolutno genijalno

[a zakaj]

A kad ju skuhaš i mazneš - i ostatak svijeta ti izgleda apsolutno genijalno

koliko dugo?

[Joe]

jesi probao?

[Davor]

Dok te ne odvezu na hitnu. Radi se ipak o trovanju.
Zanimljivo je da se u brojnim kulturama koristi u medicinske svrhe, a šamani pomoću njih "odlaze" u druge sfere. Čini se da postoji i način korištenja koji ne podrazumijeva hitnu, ali mi nije poznat.

[Joe]

čitala sam i ja svašta o tome, mislila sam da možda imaš iskustvo iz prve ruke- može i na pp.

[NanoiBeba]

nekad davno sam negdje pročitala da muhara može biti jestiva ako se skuha, pa se ta voda baci, pa se opet skuha i tako valjda nekoliko puta.

Nemam pojma jel istina.

Samo ću se pridružiti ljubiteljima mrtvačkih truba - to su mi najdraže gljive i obično ih nađem u bebi kestena, ali ove sezone nisam imala sreće.

[tatek]

Čini se da postoji i način korištenja koji ne podrazumijeva hitnu, ali mi nije poznat.

Fotografiranje.

[Davor]

Nemam. Posebna stanja svijesti je puno jednostavnije postići nekim zdravijim metodama

Zanimljivo je da učeniji gljivari sprječavaju širenje informacija o takvim naročitim gljivama. Još muhara hajd-hajd, ali ozbiljne opise psilocibinskih gljiva stvarno nećeš naći.

[Davor]

Fotografiranje.

Fakat

[marta]

Postoji knjiga "Čarobne gljive i ostale šlagiralice" autora Paula Krassnera, u kojoj se opisuju neki načini konzumacije, kao i iskustva "ušlagiranih".

[Peterlin]

Zaboravih sinoć na gljive ... ostale u frižideru.

Mislim da ću pričekati vikend i otići ubrati svježe. Ove malo dulje stoje (od nedjelje) iako mi se čini da im nije ništa... Koliko gljive smiju stajati? U frižideru su, u kartonskoj kutiji - nisu u najlonu.

Inače... ovo me privlači pa ću potražiti u knjižnici:

Postoji knjiga "Čarobne gljive i ostale šlagiralice" autora Paula Krassnera, u kojoj se opisuju neki načini konzumacije, kao i iskustva "ušlagiranih".

[marta]

Peterlin, nije ti to neka ozbiljna knjiga. Autor je presao razne droge i napisao nekoliko knjiga o iskustvima. Uglavnom nebuloznim.

[Peterlin]

Peterlin, nije ti to neka ozbiljna knjiga. Autor je presao razne droge i napisao nekoliko knjiga o iskustvima. Uglavnom nebuloznim.

Jasno, nema frke! Volim ja i zafrkanciju... Negdje na pocetku topica sam spomenula G. Grassa i Lumbura - ima poglavlje i o tome!

[Davor]

Cugom na gljivarenje v Stubake

Dogodit će se ove subote (18.10). S Glavnog kolodvora cug kreće u 8:35, a više o dogodovštini vidi na: http://www.tz-zagorje.hr/

[Peterlin]

Cugom na gljivarenje v Stubake

Dogodit će se ove subote (18.10). S Glavnog kolodvora cug kreće u 8:35, a više o dogodovštini vidi na: http://www.tz-zagorje.hr/

Joj, super, fala.....

Ali čekaj malo, imamo neki rođendan pa iskreno sumnjam da ćemo se pridružiti.

[tatek]

Ove nedjelje vidjeli an Vinici opet nekoliko muhara te par vrganja i jednu sunčanicu.
U Dugoj resi, tik između Mrežnice i nogometnog stadiona vidjeli i gnojištarke.

[Peterlin]

Evo, i mi smo nešto našli, pa "po vezi" poslali neke na determinaciju (mislim da su panjevčice, ali nek mi to kaže netko tko zna...). Učimo nove vrste - neke jestive, a neke (npr. crnonoga uvijača i osjetljiva uvijača) je bolje zaobilaziti.

Gnojištarke se često mogu vidjeti i usred grada (nedavno je bilo par komada kod srednje škole R. Bošković )!

[tatek]

Gnojištarke se često mogu vidjeti i usred grada (nedavno je bilo par komada kod srednje škole R. Bošković )!

Sad je vrijeme za njih (na livadama), puhare (također na livadama), sunčanice (na suhim predjelima mješanih šuma) te za trubače (njih ne viđam toliko pa ne mogu sad reći koje im je stanište najdraže, ali mislim da ih češće viđam na malo sjenovitijim padinama (tipa sjever i sl), ali da opet nije vlažno.

[tanja_b]

U Dugoj resi, tik između Mrežnice i nogometnog stadiona vidjeli i gnojištarke.

A, to su znači bile gnojištarke? Hvala na informaciji!
(moje gljivarsko znanje je vrlo oskudno - prepoznajem samo muhare i puhare )

[tatek]

U Dugoj resi, tik između Mrežnice i nogometnog stadiona vidjeli i gnojištarke.

A, to su znači bile gnojištarke? Hvala na informaciji!
(moje gljivarsko znanje je vrlo oskudno - prepoznajem samo muhare i puhare )

Vidiš, tokom izleta si mogla vidjeti uživo i dva vrganja, a Ana M. je nosila jedno vrijeme i lijepu malu sunčanicu na kojoj su se baš jasno vidjele razlike između nje i pupavke (kobna zabuna koja košta svaku godinu 2-3 života neiskusnih gljivara).

[tanja_b]

U Dugoj resi, tik između Mrežnice i nogometnog stadiona vidjeli i gnojištarke.

A, to su znači bile gnojištarke? Hvala na informaciji!
(moje gljivarsko znanje je vrlo oskudno - prepoznajem samo muhare i puhare )

Vidiš, tokom izleta si mogla vidjeti uživo i dva vrganja, a Ana M. je nosila jedno vrijeme i lijepu malu sunčanicu na kojoj su se baš jasno vidjele razlike između nje i pupavke (kobna zabuna koja košta svaku godinu 2-3 života neiskusnih gljivara).

Ma vrganje sam vidjela (a mislim da ih je Andrej na kraju i obezglavio, tj. obesklobučio )