hm, hm, to sam i ja sebi rekla već tisuću puta, da kaj onda, glavno da je klinjo zdrav i veseo.
al kad on meni složi neveselu facu, stisne usnice i veli: znaš, opet sam dobil tri, zgrči mi se želudac, zagrlim ga i velim: a dobro, kaj sad i kad ga krenem pitati ili kad vidim test, pa kad vidim kakve su greške, onda mi nije jasno zakaj je dobil tri (npr. pitanje iz prirode: "Posebno uređeni prostori u kojima se uzgaja povrće zovu se ___i_______" i on napiše šljive i jabuke, umjesto staklenici i plastenici.)

Ma skulirat ću se ja, samo mi pomozite KAKO da mu pomognem da se riješi straha, koje su to rečenice za dizanje samopouzdanja, što mu konkretno reći da spozna kako prebroditi taj strah?