Mrvna ubola si samu bit... jednom kad se krene s intervencijama jednostavno jedna povlace drugu :/

Bas je o tome bilo rijeci u dokumentarcu od Ricky Lake.. Zeni predloze epiduralnu, ona je uzme, pa se porod uspori (ili nije dovoljno brz iz njihove perspektive!) pa zeni sibnu drip, pa usljed (pre)jakog djelovanja dripa djetetu padnu otkucaji, i brzo na hitni carski. I onda doktori zive u uvjerenju kak su spasili zenu, a u stvari su je stavili na traku intervencija gdje je jedna vodila do druge :/

Evo ti jedan post od Zorane s ove stare teme vezano za rizike epiduralne

Citiraj Zorana prvotno napisa
Evo ja sam upravo zavrsila citanje jednog teksta iz casopisa Mothering. Tekst je pisan upravo na ovu temu. Za one kojima je tema zanimljiva, iznijeti cu neke cinjenice i rezultate istrazivanja vezanih za koristenje epiduralne anestezije.

Epiduralna analgezija znatno reducira lucenje hormona oksitocina i usporava trudove. Prema istrazivanjima, prva faza poroda kod zena koje su koristile epiduralnu, u prosjeku je 26 minuta duza nego kod zena koje radjaju prirodnim putem, tj. bez koristenja anestetika.
Kao posljedica otezanog lucenja oksitocina, znatno je povecana mogucnost da ce se porod morati dovrsiti koristenjem forcepsa, vakuma ili carskim rezom.

Epiduralna analgezija umrtvljuje osjecaj u pelvicnim misicima, sto onemogucuje zenu da zauzme ispravan polozaj koji najbolje odgovara bebi za prolaz kroz porodjajni kanal.
Bebe cije mame koriste epiduralnu imaju cetiri puta vecu sansu da se rode licem okrenutim prema gore , u usporedbi sa mamama koje ne koriste epiduralnu i kod cijih beba je ova sansa svedena na samo tri posto. Porod beba okrenutih licem prema gore ima puno veci potencijal da zavrsi koristenjem forcepsa, vakuma ili carskim rezom.
Koristenje pomagala tipa forceps znatno povecava mogucnost ozljede bebe, bilo da se radi o modricama, ozljedama lica ili ozljedama lubanje.
Zena koja radja pod utjecajem epiduralne analgezije nema pravu kontrolu nad svojim tijelom i tijekom poroda, tj. apsolutno je ovisna o lijecnicima. Koliko je to prirodno ili neprirodno, procijenite sami.

Najcesce posljedice koristenja epiduralne analgezije su: pad krvog pritiska, nemogucnost mokrenja, svrab koze, drhtavica, povracanje i mucnina, povecana tjelesna temperatura tijekom samih trudova i poroda, poteskoce u disanju, teske glavobolje. U rijetkim slucajevima, moze doci do prestanka funkcioniranja srca ili disnih organa (respiratory or cardiac arrest)


Stetni ucinci epiduralne za bebu

Neminovno je da ovaj analgetik kroz posteljicu direktno prelazi u krv djeteta.
Epiduralna moze dovesti do toga da se usporava rad bebina srca, sto dovodi do zakljucka da bebi nedostaje kisika. U teskim slucajevima, ova situacija moze zahtijevati i obavljanje hitnog carskog reza.
Bebe majki koje zbog epiduralne anestezije imaju povisenu tjelesnu temperaturu cesto budu procijenjene kao bebe "slabog" fizickog stanja, tj. postignu lose rezultate na Apgar testu. Ove bebe su takodjer podloznije raznim infekcijama.

Zbog povecanog rizika od komplikacija, automatski se povecava sansa da ce mama i beba biti duze odvojeni nakon poroda. Sto je samo po sebi izuzetno traumaticno i stresno za dijete.
Bebe rodjene pod utjecajem epiduralne su pospane, teze dizu, pokazuju cesto znakove apatije, sto lose utjece na dojenje u prvim satima nakon poroda. Tragovi lijeka u bebinom organizmu zadrzavaju se satima nakon samog poroda.

Po nekim istrazivanjima (naci cu detalje ako nekog zanima) bebe rodjene pod utjecajem epiduralne, cak i pet dana nakon poroda znaju pokazivati znakove apatije i depresije. A cak mjesec dana nakon poroda majke koje su koristile epiduralnu anesteziju primjecivale su kod beba "veoma slabu prilagodjenost" i problematicnije ponasanje od beba koje su rodjene bez utjecaja analgetika.

Sto se samog dojenja tice, ono je koristenjem epiduralne direktno ugrozeno. Zbog utjecaja analgetika, mnoge bebe pokazuju neurolosk-bihevioralna odstupanja u ponasanju. A odstupanja su najizrazenija upravo u vremenu kad je jako vazno zapoceti s uspostavljanjem dojenja, dakle prvih nekoliko sati nakon poroda.
Sami refleks sisanja puno je izrazeniji kod beba koje su rodjene nemedikaliziranim porodom. (ovo je opci podatak)
Posto epiduralna moze negativno utjecati i na zenu, utjece automatski i na njezinu mogucnost da se suoci sa eventualnim problemima kod dojenja. Svemu tome pridonosi i izuzetna hormonalna neravnoteza do koje dovodi koristenje ep. analg.

Prema mnogim studijama, zene ciji je porod prosao nemedikalizirano, pokazuju najvece zadovoljstvo svojim porodjajnim iskustvom. (opci podatak da ne bi sad netko skocio kako je koristio epiduralnu i super sretan)

Zakljucak: Epiduralna analgezija ima odredjene prednosti, ako se koristi u prijeko potrebnim situacijama. Isto tako, epiduralna analgezija sa sobom nosi znacajne i medicinski dokumentirane rizike. Zene koje zele izbjeci epiduralnu analgeziju savjetuje se okruziti se osobama koje poticu, podrzavaju i razumiju vaznost i principe prirodnog i neometanog poroda.

Izvor: casopis Mothering


PS: Nisam sve prevodila, ali to je uglavnom to. Samo informiran izbor moze biti ispravan i dobar izbor.
I evo ti jos i nas tekst s portala o epiduralnoj

Epiduralna analgezija

Do epidemije nepotrebnih carskih rezova dolazilo je jer liječnici vole brzo, kirurško riješenje za rađanje. Danas, nova tehnologija pri porodu, epiduralna analgezija protiv porođajne boli, doživljava brzu ekspanziju epidemijskih proporcija. Međutim, koliko je ona zaista sigurna? Epiduralna analgezija kod carskog reza je najpoželjnija vrsta anestezije za tu operaciju, ali to je druga priča.

Skoro svaka četvrta žena (23%) koja dobije epiduralnu analgeziju razvit će komplikacije. Jedna od neželjnih komplikacija je i smrt. Epiduralna analgezija za otklanjanje porođajne boli rezultira 3 puta većom stopom smrtnosti za ženu od poroda bez nje. Jedna od 500 epiduralnih analgezija rezultira privremenim neurološkim problemima kao što je paraliza, a kod jedne od svakih 500 000 epiduralnih analgezija to neurološko oštećenje ostaje trajno.

Ti ekstremno ozbiljni rizici epiduralne analgezije nisu česti, ali nekoliko manje ozbiljnih, ali ipak značajnih rizika su puno česći. 15-20% žena koje su primile epiduralnu analgeziju razviju povišenu temperaturu koja rezultira nepoželjnom potrebom primjene dijagnostičkih testova i terapija antibioticima za bebu. 15-35% žena nakon epiduralne analgezije ne može mokriti i mora im se kateterom isprazniti mjehur. 30-40% žena nakon epiduralne analgezije imaju satima i danima jake bolove u leđima. One su zamijenile odsutnost boli tijekom par sati poroda za jaku bol u leđima tijekom godine dana i dulje.

Budući da je porođajna bol bitna komponenta normalnog tjelesnog mehanizma za napredak poroda, a budući da epiduralna analgezija eleminira tu neophodnu bol, epiduralna analgezija također eliminira i normalni mehanizam napredovanja poroda. Bilo je i za očekivati da će veliki broj istraživanja dokumentirati produženje poroda kad žena primi epiduralnu analgeziju. Budući da je epiduralnom analgezijom onemogućen normalni porod, dolazi do 3-4 puta veće upotrebe forcepsa ili vakum ekstrakcije i najmanje 2 puta više carskih rezova nakon njene primjene. Te kirurške intervencije naravno nose svoje rizike i za majku i za dijete. Tako žene birajući epiduralnu analgeziju zamijene manju porođajnu bol s dužim porodom, a ako dođe do carskog reza i za više bolova nekoliko dana nakon poroda, te također za veći rizik za sebe i svoju bebu.

Dakle, epiduralna analgezija donosi mnogo ozbiljnih rizika za ženu. Postoje li rizici i za njenu bebu? Budući da nije vjerojatno da će i jedna žena odabrati olakšanje bolova koji nosi rizika za njenu bebu, ženama se ne govori da u 8-12% poroda u kojima žena primi epiduralnu analgeziju fetalni monitor pokazuje ozbiljnu fetalnu hipoksiju (nedostatk kisika u nerođenoj bebi). American College of Obstetricians and Gynecologists, nakon saznanja o učestalosti kojom pri porodu bebe pate od hipoksije nakon što je žena primila epiduralniu analgeziju, preporučuju da sve žene kojima se daje epiduralna analgezija imaju stalni fetalni monitoring da bi se mogla prepoznati fetalna hipoksija.

Da li nedostatak kisika ima neke trajne posljedice za bebu? Istraživanja su pokazala da jednomjesečne bebe čije su majke primile epiduralnu analgeziju tijekom poroda mogu imati rezultate neurološkog testiranja koji sugeriraju manje oštećenje mozga. Dok to saznanje nije potpuno znanstveno potvrđeno i sama ta mogućnost je svakako mučna i o njoj bi se trebalo obavijestiti žene kad im se nudi epiduralna analgezija.

Epiduralna analgezija nosi i drugi rizik koji je nađen kod mnogih intervencija i tehnologija korištenih tijekom poroda: «efekt kaskade». To znači da upotreba jedne intervencije vodi do upotrebe druge intervencije i tako dalje. Ako se npr. ženi daje lijek da bi se započeli ili ubrzavali trudovi, to vodi do bolnijih kontrakcija. One vode do nuđenja ublažavanja bolova, obično epiduralnom analgezijom. Ona kao što smo vidjeli, vodi do povećanog korištenja forcepsa ili vakuum ekstrakcije, koji pak vodi do epiziotomije ili čak carskog reza, što može uzrokovati povišenje temperature u majke, koje pak dovodi do testiranja i terapije za bebu.

Postoje i druge kaskadne intervencije tijekom poroda. Jednostavno je vidjeti kako high-tech pristup rađanju zapravo kreira mnogo novih problema. Radije nego da promijene svoje navike, liječnici su zaključili da je porod zapravo visoko riskantan, a zapravo u stvarnosti liječnici su uzrokovali da on bude riskantan. To je jedan od važnih razloga zašto su porodi kod kuće, porodi u nezavisnom centrima za rađanje, porodi uz babicu kao primarnu njegovateljicu majčinstva povezani s manje riskantnih intervencija i zbog toga sa većom sigurnosti.

Niti jedan čestiti liječnik ne bi nikada sugerirao da su lijekovi protiv boli bez rizika. Ali u traženje olakšavanja porođajne boli, liječnici neminovno pribjegavaju prepisivanju lijekova, a zapravo postoje mnoge nefarmakološke metode olakšavanja boli. Na primjer, znanstvena istraživanja potvrdila su da su brojne tehnike bez lijekova djelotvorne u olakšavanju boli pri normalnom porodu uključujući: stalnu prisutnost babice ili voljene osobe tijekom trudova, sjedenje u kadi s toplom vodom ili tuširanje, slobodno kretanje i zauzimanje različitih položaja, masažu, akupunkturu, refleksologiu. Nijedna od tih tehnika ne nosi rizik za majku i bebu. Njih često promoviraju babice, ali vrlo rijetko liječnici.

Druge opasne tehnike pokraj ovih već spomenutih a često se koriste tijekom poroda su korištenje lijekova za induciranje ili ubrzavanje trudova, forceps ili vakum ekstrakcija, te rezanje međice (epiziotomija).


Izvor: www.midwiferytoday.com
Prevela: Irena C.V.