Ide dobro. Uskoro završavam Petoknjižje i Psalme i prelazim na Povijesne knjige i Mudre izreke. Pročitala sam Mt i Mk, a sad čitam Lukino evanđelje.

Puno sam čitala Bibliju i prije, ali sad tek vidim koliko sam mislila da znam, a nisam znala. Ovakvim studioznim čitanjem otkrivam mnoge stvari koje inače ne bih zapazila. Bolje se zapažaju korespondencije između Starog i Novog zavjeta, ali i jasni rez između njih. Zanimljivo mi je što sada bolje uočavam i razvoj - razvoj zakona, društvenih i političkih odnosa, odnosa prema Bogu. Razlike među evanđelistima sam znala i prije, ali sad su mi jasnije. Svaki me dotiče na svoj način, Matej sa svojim zanimanjem za zakon i politiku, Marko i njegov psihološki i kristološki pristup, Luka sa svojim povjesničarskim detaljima i mistični Ivan koji me tek čeka.

Ovo čitanje je za mene veliko obogaćenje u vjerskom i u kulturološkom smislu, a u korizmeno vrijeme dobiva i dimenziju pripreme. Djeca prate moje svakodnevno čitanje, komentiraju, pa se i oni uhvate nekog odlomka u crvenoj Bibliji.