Mene isto zanimaju gnostička evanđelja, kao i svi drugi spisi ranog kršćanstva koji nisu prihvaćeni u kanon židovske i kršćanske Biblije. Oni puno govore o smjerovima razmišljanja, problemima i potrebama rane Crkve. Pročitala sam Bibliju, a sad ću pročitati i sve nekanonske knjige do kojih mogu doći – zanimaju me sva ta razmišljanja o Bogu, vjeri, svijetu i čovjeku. Za one koje to zanima, ima odlična knjiga, Izgubljena Biblija, izdanje Kršćanske sadašnjosti.
http://www.ks.hr/Biblioteke/Monograf...a-Biblija.aspx
Gnosticizam je jedan smjer razmišljanja i vjerovanja rane Crkve koji je danas posebno aktualan – ima poveznica s današnjim relativizmom i individualizmom mišljenja. Gnoza stoji pod utjecajem grčke mudrosti, ali nije koherentno učenje – to je zapravo skup individualiziranih mišljenja. Zajedničko im je odbacivanje Starog zavjeta i kritičan stav prema mnogim dijelovima NZ. Mogao bi se dovesti u pitanje i monoteizam tog smjera razmišljanja, jer Boga ne shvaćaju kao jedno stvoriteljsko biće nego kao nekakav slijed božanskih bića. Ta bića doživljavaju kao odvojena od svijeta i čovjeka, posve suprotno Bogu. Gnosticizam je dualistički, jer prezire materijalni svijet, osuđuje biblijskog Boga koji ga je stvorio. Iz toga slijedi i da ne priznaje utjelovljenje Krista i njegovo rođenje kao čovjeka. To je u suprotnosti s kršćanskom vjerom o stvaranju, jedinstvu čovjeka u njegovoj duhovnoj i tjelesnoj dimenziji, inkarnaciji Boga, njegovoj tjelesnoj smrti i uskrsnuću i uskrsnuću tijela svih ljudi. Za ortodoksno kršćanstvo neprihvatljiva je i usredotočenost gnostika na sebe, odnosno na samospoznaju kao osnovni put spasenja, dok je to za kanonsku Bibliju i ortodoksno kršćanstvo vjera, ljubav prema Bogu i čovjeku i djelovanje na putu dobra.
To su sve razlozi zbog kojih gnostička evanđelja nisu prihvaćena u kanon.
