Jesi otvorila? Meni se otvara normalno.Ivana B-G prvotno napisa
 |
|||
|
|
|||
Jesi otvorila? Meni se otvara normalno.
Pretpostavljam da si meni stavila ovaj link, ali ja ga ne uspijevam otvoriti.
Otišla sam na njihovu stranicu, ali nema nikakvog kalendara radova.
I još pitanje.
Planiram posaditi vrbu uz rub bašče. E sad, kada se to može raditi? Je li prerano? Vidjela sam da su neki pozabadali šibe vrbe? MOram li paziti na to da šibe budu starije, zrele (negdje sam nešto slično pročitala, ali nema baš detaljnijih uputa).
Ne planiram kupovati sadnice nego odrezati šibe na obližnjem bajeru.
da roza, uspjel sam na kraju otvoriti! hvala, jos jednom.
mene zanima, gdje mogu kupiti kvalitetno, autohtono i/ili ekolosko sjeme. gledala sam internet stranicu imanja zrno, ali minimalna narudzba je 300kn....sto je meni previse za sjeme i sadnice. pomoc!
Organsko sjeme i presadnice imaš (biti će ih) u vrtnom centru Kalia.
e to mi nije nimalo usput
ideja: a da se udruzimo nekoliko nas (koji nisu blizu imanja zrno) i narucimo preko neta nesto sjemena, i onda kada dode sve (na jednu adresu) da saljemo obicnom postom dalje?
ne znam, mozda se to vama ne cini tako dobro, ali kao sto sam rekla - minimalnu narudzbu od 300kn ja ne mogu popuniti sa sjemenom za rajcice i grah!
udruga Rustica se bavi očuvanjem i razmjenom sjemena pa probaj kod njih. mislim da je www.rustica.hr
Roza, Peterlin, ostale... Ajd mi preporučite literaturu nekog hrvatskog autora gdje bih mogla naći sjetveni kalendar i ostale savjete za naše podneblje.
Majke mi, više ne znam gdje pogledati. Gdje što uzmem čitati, u nečemu piše ovo posijati u ožujku na otvorenom, u nečem drugom u plastenik, u trećem piše sijati u svibnju...
Imam onu knjigu Organski vrt, posudila sam neke iz knjižnice, ali što više čitam, zbunjenija sam.
KOMPOST
Kompost radim u plastičnom komposteru. Eno se sav biljni otpad smrznuo. Smeta li to kompostu? Ima i otpada koji je pljesniv. Jesam li smjela to uopće baciti u kompost? Inače se fino sliježe. Kada ubodem štap, ne ostaje ništa na njemu, ne bih rekla da truli, a onda opet me kopka da bih ipak trebala okrenuti. Samo, kod nas sad još ima snijega pa ne mogu ništa.
Tnx
Reći ću ti onešto o običnoj hrpi na koju u vrtu bacamo sve organsko i pokošenu travu. Kompost koji od tog bude je prilično "žestok" kako kaže dida, treba ga stavljati malo. Isto tako mi je mama znala reć za stajski gnoj, kad u njemu nije bilo mnogo slame, a takav je bio naš, jak, pravi.
Da se sve te biljke pretvore u kompost treba rekla bih pola godine, možda godinu...U mom slučaju radi se o običnoj hrpi na koju se ovijek stavlja novi organski otpad. Kad treba gnojit, dida skine gornji, neistrunuli dio (koji je napuhan i visok po metra) i donji dio je lijepo crn i gnjil i iz njega izlaze centimetar debele gliste. Taman kako treba
Ja najviše volim ovaj:
http://www.4shared.com/document/U-x1...?cau2=403tNull
Mašenka moja frendica u engleskoj koristi mjesečev kalendar, govori da joj sve raste ko ludo! Morat ću provat.
Ja bi isto rekla da treba bar godina dana da kompost bude iskoristiv, što dulje stoji to bolje. Ja imam ono klasično drveno kompostište. Al u mene je to sve još u malom pa ne brinem previše, kad se krene sa proizvodnjom hrane o kojoj ćemo ovisiti il zube na policu, brijem da ću se puno detaljnije i brižljivije bacit na to.
Sika Pika knjiga BIO VRT od Marie Luise Kreuter je meni osobno dala odgovore na mnoga pitanja i puno su mi neke stvari jasnije, još je čitam. Također bih ti preporučila i MOJ BIOVRT Quico Barranco, mala knjižica, sažeta i pregledna, hrpa savjeta i ilustracija!
PUT PERMAKULTURE isto nije loše pročitati, mada je meni pomalo zbrčkana i naporna, al se nađe korisnih savjeta...
Hvala cure!
BAš sam smotana, i moja je ta, Bio vrt, a ne Organski vrt.
I meni je super, ali imam osjećaj da se vrijeme sjetve i sadnje odnosi više na sjeverna područja. Znam, treba onda samo pomaknuti malo ranije, ali si kontam da bi bilo dobro baš imati kalendar za naše područje.
mašenka, skinut ću si mjesečev kalendar, tnx
Dođe mi da se upucam.
Jučer sam posijala grašak i bob koji su TRETIRANI.
Iako znam da ima tretiranog sjemenja, nije mi palo na pamet provjeriti kada sam kupovala. Još sam k tome kupila pola kile graška, a posijala samo tri reda - potrošila trećinu vrećice.
Kad sam otvorila vrećicu, imala sam što vidjeti, iz nje vrišti roza sjemenje. Već sam bila napravila roviće, kiša samo što ne pada, mislim si, hoću, neću. POsijem jedan red... gledam ga onako ružnog ružičastog... došlo mi da izvadim sve van, a onda si mislim, kud puklo da puklo.
Najavljivali su kišu skroz do nedjelje, a kontala sam si da je kasnije ipak kasno.
Je li tako tretirano sjeme jako bed?
Nisam baš sigurna da grašak uopće možeš kupiti netretirani, jer on propada na taj način.
ajme, ja još ništa nisam počela...
kad je kiša stalno, a moram ove godine poorati.
šta se tako rano sadi grašak SP?
Pa da, ima nekih koji su ga već i ranije posijali. Može se on posijati i na jesen pa nikne skroz rano jer može izdržati hladnoću.
sad već možeš vani sijati mrkvu, peršin, rotkvicu, špinat, rani kupus
preporučam ti mjesečev sjetveni kalendar za koji je Mašenka malo gore stavila link
evo ovaj http://www.4shared.com/document/U-x1...?cau2=403tNull
super je, ima preporuke što kada sijati, saditi..., ma sjajan je
Moj savjet za oranje... i ja sam mislila frezati ovih svojih 80-ak kvadrata, ali nisam, samo sam štijala, odnosno ostalo mi još pola jer ako oreš zemlju koja nije dugo obrađivana, onda će ti sav taj korov od gore završiti u zemlji i stalno izbijati. Kad štiješ, odmah ga čupaš, ili još bolje, motikom posijeci (ali s korijenom) to s površine pa će ti biti ipak lakše štijati. Dobro ćeš moći čupati travu poslije kiše.
@n@, prošle godine sam kupila netretirani, istina, nije uspio, ali mislim da ga je napala neka boleština, ili sjeme nije bilo dobro, ne znam
sinoć sam posijala rajčicu i stavila na prozorsku dasku, baš me zanima hoće li uspjeti
imala sam malo sjemena što sam ostavila prošle godine, volovsko srce i kupuli vrećicu St. Pierra, ili kako se već piše...
SikaPika, ma baš si me sad bacila u bed? pa kako ne trebam poorati?
kužiš, tu je razbacan ovčji gnoj, ali samo razbacan.
prezimio je tako.i što sad da radim?
uh, ne znam, to s ovčjim gnojem
ajmo iskusnije cure, što je raditi flopici?
i da pitam? što kažete na moguću radijaciju? Čekati da sve porđe ili normalno sijati?
Kako uzgojiti organski vrt ?
Meni je najveći problem prostor,sve drugo se može napraviti. Već dugo imam i vrt i vinograd i svašta isprobavam godinama. Cilj mi je za što manje love napraviti što više hrane i tako smanjiti potrošnju za hranu. To se može iskombinirati da vam uvijek nešto rodi tijekom cijele godine. Nije svejedno šta se sadi jedno do drugog. U Americi se organskim naziva ono što ima 25% organskog u sebi,po njihovom zakonu. Oni sipaju koješta po svemu i to zovu organskim proizvodom. Kod nas ako nešto posipaš po tome, više nije organski uzgoj i teško je dobiti eko naljepnicu.Ako to radite za sebe i svoje onda je puno lakše i naljepnica Vam netreba.
Prošlu nedjelju sam bio kod gosp. Mirka, uzeo sam za početak razne sorte jabuka za probu: http://www.zemljani.com/slike_forum3/Jabuke.jpg ; http://www.zemljani.com/slike_forum3...tare_sorte.jpg
Sutra idem kopati jame a sadnju planiram iduće jeseni
Organski uzgoj - iskustva iz prve ruke: www.zemljani.com/forum/viewforum.php?f=84
Ovako,ove godine planiramo poceti prvi put sa nasim vrtom,organskim, kao sto sam vec spomenula.
Potpuno smo laici o istom,osim sto sam ovih zadnjih dana svakodnevno u proucavanju,i cini mi se zasad jednostavno.
No,dok ne nabavim knjigu Bio vrt,imala bih par pitanja.
Kako skontah sa vise stranica bio vrtlarenje je u potpunosti drugacije od onog kako sam vidjela da rade ovdasnji seljaci.
Mislim da cemo sad opet zadobiti etiketu : Zar morate u svemu biti drugaciji?
No dobro.
Imamo zemlju,na njoj je dosad svake godine sezona pocinjala oranjem,zatim frezanjem,zatim se naprave kao male lijehe (kako sam skontala to su gredice),i na svakoj pojedinacoj lijehi se sadi odredjeno povrce.Na jednoj je krompir,na drugoj luk,na trecoj mrkva,itd.Kod moje svekrve je vazda uredno,sav korov pocupan,baje unistene,sjeme nije organsko.
Kako sam shvatila,oranja nema u bio vrtu.Zanima me kako se onda radi na zemlji,mislim,da li je zemlja tvrda za obradjivanje,sijanje,itd ?
Kako bismo mi sad poceli sa radom na proljece na toj zemlji na kojoj se zadnju put oralo,cini mi se,na proljece?
Sta prvo radimo?Mozda je najbolje kad tamo stignemo da slikam u kakvom je stanju zemlja,pa da mi mozete dati bolje savjete.
Shvatila sam o malciranju,i bas mi se svidja,s obzirom da je moja svekrva dosad onaj otpad sto bude vazda ostavljala da se osusi,a onda spaljivala.
Sav taj bio otpad ce dobro doci zemlji na kojoj se sije.
Jel ima neki video kako se ustvari pocenje sa organskim sijanjem?
Vidjela sam na forumu ciji je link iznad kako se suma moze super iskoristiti,ali nisam pogledala video,veceras cu s muzem kad djeca zaspu.Odmah sam se sjetila nase sume koja samo onako stoji,neiskoristena,jer joj je tezak pristup za sjecu drva,pa bi se super mogla iskoristiti za sumski vrt.
Kad se malcira,kako ustvari biljka izraste a korov ne?
Jel malc tokom cijele godine preko gredica?
Kako se sije preko malca?
http://www.scribd.com/doc/55720855/Vrt-bez-motike
Općenito na ovim stranicama ima nešto knjiga o vrtlarenju, bila je i knjiga Bio vrt donedavno. Ne znam zašto je sada nema...
Za vrijeme sijanja malč razgrneš, kad biljka nikne i izraste dovoljno, malč vračaš oko biljke. Jednostavno je, samo se treba odvažitiJel malc tokom cijele godine preko gredica?
Kako se sije preko malca?
U jesen je dobro zemlju pognojiti, lagano pregrabljati preko zemlje, pokriti slamom i ostaviti tako od prvog sijanja. U proljeće tako imaš finu plodnu zemlju, s tim da ja nisam preluda za gnojivima, i uvijek koristim stajski gnoj. Imamo nekog šašavog susjeda koji ima gnoj star 5-10 godina, najljepši gnoj koji sam ikada vidjela! Da ne povjeruješ da te nešto poput govana može tako oduševit
Moji roditelji imaju nekoliko krava (nadam se da cu dok se malo ustelim dobiti jednu,davno obecanu junicu za koju sam prije uvijek kad bi se moji salili oko toga odmahivala-nije to za mene),
tako da imaju stajskog gnojiva mnogo,samo ce nam biti problem kako ga prebaciti na nase selo,ali snaci cemo se nekako.
Citam knjigu vrt bez motike.
Mislim da cemo biti proglaseni totalnim ludjacima na selu.
Znate ono...vazda su ljudi orali,okopavali,plijevili..
Cuj, ti tu knjigu o vrtu bez motike moras citati s mozgom, kao i svaku drugu.
Vidjet ces da gdja Stout ima pjeskovitu zemlju (toga je vrlo malo u nasim krajevima) pa vjerojatno za nju i vrijedi u svakom slucaju to sto je napisala.
Za nase zemlje koje su uglavnom glinaste i teske to ne vrijedi, moras kopati (ali ne i prevrtati zemlju) da osiguras zracnost.
Tako da ni ovu knjigu ne treba uzimati zdravo za gotovo.
Ja sam se preporodila otkad stavljam malc pod kupine i drugo bobicasto voce jer se ne presusi zemlja i ne raste trava. To mi je vec veliki plus.
Iz knjige treba uzeti ono sto je prikladno za nase uvjete, a ostalo zanemariti. Ipak, puno puuuuno je lakse obradjivati zemlju na ovaj nacin. Sretno!
Kako shvatih iz knjige (koju sam u dahu procitala) da prozracivanje zemlje vrse gliste i ostali zivi svijet u zemlji,ako ih se pusti da rade svoj posao.
Vec samo nabrajam sta se sve moze stavljati kao malc,da se napravi pravo plodna zemlja.
Kod nas je zemlja sad bas tvrda,i uvijek se preore prije sjetve,ali sad znam razlog zasto je takva.Jer se ostavi gola preko zime,i zima ucini svoje.
Skinula sam i knjigu Bio vrt,ali malo cu se odmoriti,pa nastaviti sa citanjem.
Vjerujem da ce se od svega onog sto budemo stvaljali kao malc napraviti pravo plodna zemlja.
Za pocetak planiramo stajsko gnojivo da zemlju oporavimo.Pa sijanje,i malc na ljeto ako Bog da.
Istina je što kažeš: jedino što je bitno da je tlo zdravo i puno života - onda se održava samo. Ali gliste neće doći u zbijenu zemlju. Rekla bih da, ako je zemlja orana i sada je vjerojatno zbijena imaš dvije mogućnosti: 1. da preštihaš, usitniš, umiješaš neki tip hranjiva (gnoj, glistinac, kompost...) i zmalčiraš. S vremenom će se zemlja oporaviti i "oživjeti". Bitno je da po gredicama ne gaziš, da u njima konstantno nešto raste i da sadiš biljke koje imaju korjenje različite dubine. Druga opcija je da zemlju samo prozračiš dugim vilama i na nju staviš debeli sloj komposta i malčiraš ga (ako na njoj neš raste prvo moraš prekrivanjem..khm... ubiti te biljke). Tada sadiš izravno u kompost, a dok korjenje biljkica dosegne originalno tlo, već je dovoljno snažno da ga probije. Ovdje može biti problem gdje nabaviti toliko komposta. Možeš ga kupiti, miješati ono što imaš sa zemljom (ali onda moraš od nekud dotegliti zemlju) ili ga napraviti. Ja ću ove godine pokušati ovo: http://permaculture.org.au/2008/07/2...ce-of-science/ jer imam dosta slame i želi započeti gredice bez štihanja.
[LEFT]
Imamo nekog šašavog susjeda koji ima gnoj star 5-10 godina, najljepši gnoj koji sam ikada vidjela! Da ne povjeruješ da te nešto poput govana može tako oduševit
e to je super
ja baš zbog toga što nisam znala što bi mi tko uvalio (a ne kužim se baš u gnoj), nisam uzimala stajsko gnojivo nego sam kupila briketirano stajsko gnojivo, organsko i to zimus posula po bašči
na žalost, nisam stavila malč jer nisam nabavila slamu, no do proljeća i sijanja/sadnje planiram
hvala Bogu, kod nas je palo dosta snijega pa će zemlja dobiti vlage
nego, jeste jesenas što posijale/posadile?
ja sam posijala blitvu, špinat, feldsalatu, grašak, bob, mrkvu i peršin, a posadila bijeli i crveni luk i zelenu salatu (endiviju i putericu, valjda)
rutvica,vidjecemo prvo kakvo je tlo.
Oranje sigurno otpada,zauvijek.
Muz je odusevljen,sinoc smo gledali neki video,i on je najvise zagrijan za wood chips.
Mislili smo napraviti raznovrstan malc.Praviti kompost.
Donositi zemlju iz sume,stajsko gnojivo od mojih roditelja,nabacati travu koju budemo kosili,i lisce nanositi.
Ima mnogo nacina,i prema svima smo naklonjeni,s tim da cemo prvo vidjeti u kakvom je stanju zemlja.
Zemlja je sigurno izmucena,zadnjih godina redovno orana,i jako malo gnojena.
Sigurno joj treba oporavak.
Trave na selu ima u izobilju,i zamislite,svake godine je problem seljanima sta ce sa trave.Prije je bilo krava,pa su krave jele,a sad vecina pali na njivi.
Tako da ce nam super doci ta trava,pogotovo kad se osusi.
Sika Pika,jel se sije u jesen,pa plodovi budu na proljece?
Znam tako za luk i salatu,vidjela sam da se radi.
Jel to ide na nacin da se posadi,i prekrije malcom,pa prezimi,i onda na proljece potjera?
ma biti će vam super - vrt zna probujati bez ikakve logike - meni se čini čisto od naše želje <3 tak da nemaj brige...
neke sitnice: zemlja iz šume zna biti kisela, također lišće može zakiseljavati - ovisi od čega je. ali ako stavljaš svega pomalo ne bi trebalo biti problema jer se izjednači. lišće i travu prvo pusti da se osuši i pazi da ne staviš sijeno - dakle travu koja na sebi nosi sjeme! mislim, sve je to logično i vjerojatno znaš, ali takve sitnice ponekad smetnemo s uma, pa pišem...
Pa iskreno,nisam razmisljala da sijeno ima sjeme
Hvala na savjetu.
Mislili smo kombinirati svega pomalo i mislim da ce biti ok.
Trave ima u izobilju...
Ma sto kazes,od nase zelje ce da naraste
Silan, pretpostavljam da ste gledali Back to Eden.
Ja bi razmislila malo prije korištenja wood-chips, jer Kornelija Šoštarić je u par navrata rekla da crpe dušik i sporo se razgrađuju, te da su za vrtlare jako loša opcija.
Najbolja je slama, jer nema sjemena a brzo se razgrađuje.
Posljednje uređivanje od RozaGroza : 24.02.2012. at 07:47
ja te wood chips (kod nas je to ono što ostane na mjestu gdje cijepamo drva pa pograbljaš) volim za stazice u vrtu.
Ja nisam imala slame pa sam stavljala sijeno, pokošeno i ostajalo jedan dan da se malo prosuši. Mislim da je manja vjerojatnost da će se uhvatiti sjeme sa sijena nego onaj korov već u tlu. Redovito domalčiravanje i uklanjanje pokojih teško iskorjenjivih korova iz malča će riješiti stvar. Iskoristiš što imaš.
Wood chips u maloj količini kompostiram ili ih koristim kao malč oko cvijeća ili voćaka. Dobra mi je ideja za stazice u vrtu.
Mašenka super ideja!
Njetočka mi smo takav malč stavili u vočnjak, super se pokazalo.
Jesmo,muz se nakon toga nalozio.
Sad ga razuvjeravam.
Jel ima jos neki video slican tome Back to Eden?
Mada iskreno wood chipsa ionako nemamo,morali bi se posebno potruditi da do njega dodjemo.
Ovo ostalo sve imamo u izobilju.
ali u tom filmu (osebujni) lik baš naglašava kako ne treba woodchips stavljati na gredice već ga prvo iskompostirati, čak daju primjer nkog jadnika koji je to stavio na zamlju pa mu je pojelo dušik...
imaš puno filmova iz područja permakulture, npr. "Soils" od Lawtona govori isto o tlu (naći ćeš ga na netu)
Pratim vas ponekad, pa ne zamjerite ako "otkrivam toplu vodu", naišla sam na knjigu koju do sad nisam vidjela...
http://www.harsabooks.com/index.php/...=4325&vmcchk=1
Autoričina web stranica: http://www.yougrowgirl.com
Istina on ih usitnjava za vrt, koliko se sjećam u voćnjak ih stavlja cijele. Ali ajd ti nađi onakvu mašinu za usitnjavati wood chips, to je cijeli projekt koji se bez puno novaca (za transport i sve to skupa) ili kamiona, u nas u Hrvatskoj ćini nemoguć.
ma da, to nije ni moj prvi izbor...ali isplati se ako imaš svoju šumu koju čistiš i iskorištavaš taj materijal. a na razini neke obitelji dovoljna bi bila neka mala sjeckalica, ono je ipak megalomanski amer koji radi planine toga za distribuciju - sve mora biti VEEEELIKO :D kod nas ima za kupiti drvene sječke - to je jako sitno, ne kao ono što se prodaje u dućanima za prekrivanje stazica (ti je češće kora, veći su komadići i bolesno je precijenjeno). sječka se većinom izvozi u EU gdje su ljudi na to griju, ali može se kupiti za 100 kn kubik i kompostirati (s dodacima poput gnoja i sl.), pa onda koristiti. još će ispasti da ja reklamiram sječku
mojca - imam tu knjigu (teško odolim ičemu s lepim slikicama) i super je, ali malo više usmjerena na gradski uzgoj (mali prostori, balkoni).
ma sve ovo što sam ja posijala i posadila jesenas, možeš i sada u proljeće
odnosno, ako nije previše mokro, i sada možeš posijati grašak i bob
ja dosta pratim ovaj kalendar radova http://www.sjemenarna.hr/kalendar-radova-po-mjesecima pa vidi što možeš iskoristiti
ja jesenas nisam malčirala ništa, vidjet ću kako će biti vrijeme pa eventualno tada malčirati, ako bude naglo toplo i opet suša kao prošle godine, malčirat ću luk i salatu
mislim da grašak i bob neću jer oni navodno trebaju zraka, a kad nagrneš zemlju na njih, ona će čuvati vlagu
ono što budem u proljeće sijala i sadila, svakako ću mačirati (sadnice paradajza, paprike, kupusa...)
sretno!
Možeš li mi reći po kolikoj cijeni gospodin M.Veić prodaje sadnice jabuka?Prošlu nedjelju sam bio kod gosp. Mirka, uzeo sam za početak razne sorte jabuka za probu: http://www.zemljani.com/slike_forum3/Jabuke.jpg ; http://www.zemljani.com/slike_forum3...tare_sorte.jpg
Sutra idem kopati jame a sadnju planiram iduće jeseni
Koju bi sortu preporučio (od slađih, draže su mi nego kiselije)
mislim da ce mi ovo biti najdrazi topic na forumu
mi smo prava eko obitelj, koliko je to moguce biti u velikom gradu. recikliramo, sadimo, vozimo bicikl, ne volimo plastiku, a moja je curka pozeljela i drvene naocale za ljeto
imamo prekrasan vrt s dvije tresnje, sljivu, smokvu, posadili smo jagode, povrce, zacine i cvijece.
vidim da pricate o sadnicama jabuka. mi volimo one velike crvene (delisez ili tako nesto). jako su skupe, pa bi ih posadil. gdje se mogu naci sadnice? kako podnose zagrebacku zimu?
Sadnice jabuka možeš naći u svakom vrtnom centru. Sada ti već piše da li su starinske sorte ili novouzgojene. Po mome iskustvu treba bar 7-8 godina da nova jabuka rodi puno plodova. Rodit će i prije, ali to je plod-dva. Ove godine smo dočekali pune grane plodova, ako ih bura i suša ne unište.
Mislim da jabukama nikakva zima ne smeta, one uživaju u hladnom podneblju.
Da se pohvalim da smo prve trešnje već jeli. I jagode. Bit će brzo i drugo...
Pozdrav svima!
Imam jedno pitanje
Dakle, ovo proljeće planiram osnovati vlastiti organski vrt. Problem je u tome što su se neke stvari izjalovile pa sam tek sad uspjela dogovoriti korištenje jednoga komada zemlje. Zemlja je "djevičanska", odnosno na njoj već godinama nitko ništa nije radio (a prije više godina imali su ljudi na njoj mali vrt), samo je trava košena pa srećom nije sve potpuno podivljalo. Zanima me koji bi bio postupak pripreme takve zemlje. Budući da sam mnogo čitala o tome kako zemlju nije dobro prevrtati da se ne bi izgubili svi korisni organizmi, pitam se koji bi bio najbolji način za pripremu takve površine i skidanja trave. Motokultivator, pretpostavljam, zbog agresivnosti ne dolazi u obzir, mada su mi dosad svi tu opciju preporučili. Bi li onda najpametnije bilo ručno okopavanje pa ukopavanje komposta i eventualno dehidriranog stajskog gnojiva? Ne znam kako stvari stoje kad se sve ovo radi prije početka sezone sjetve, a ne na kraju. Brine me da svo to gnojivo i kompost neće imati vremena da se adekvatno razgradi i ugradi u tlo, pa da mi čitav pothvat ne propadne.
Molim pomoć! Svaki savjet je dobrodošao
ja sam imala prije par godina identičnu situaciju
mislim da smo preorali i stavili ovčji gnoj
i to sve u rano proljeće, znam da su me neki uvjeravali kako sam zakasnila, kao trebalo je u kasnu jesen
međutim, ta zemlja je bila toliko odmorena da je vrt nikao nevjerojatnom brzinom
a uz ne preveliki trud, jer sam ja to shvatila kao eksperimentalnu zabavu, budući veze nemam sa svim tim
eto, kod mene je ispalo bolje od očekivanog
ja se ne bih previše brinula, probaj kako možeš pa ćeš vidjeti, nešto će sigurno uspjeti
hm, ovdje bih ja pokosila, prozračila tlo onim vilama ili sličnim alatom za prozračivanje, stavila puuuno komposta pomiješanog sa organskim gnojivom, posadila i malčirala, malčirala, malčirala. Onda bih na jesen, kad se uberu svi plodovi i iščupaju stabljike velikih biljaka, opet stavila puno gnojiva i komposta i prekrila sve kartonom i ostavila do proljeća...sretno!
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom