 |
|||
pesticidi u voću i povrću
Počela bi dohranu ovih dana ali sa napravljenim kašicama, pa me zanima moramo li tražiti po tržnicama isključivo neprskano voće i povrće? Nije mi problem hodati već ja stvarno nemam pojma kakva je razlika na izgled tretiranog voća i onog "prirodnog".
e to je teska zadaca
jedino ako netkoga od proizvidjaca poznas osobno, ili ako netko ima certifikat, onda mozes vjerovati
a ovako na trzinici, gdje cesto proizvodaci nisu prodavaci, svatko ce ti reci, ma nije moje prskano
a na izgledu vanjskom to ne mozes znati
preporuka se svodi uvijek kupovati voce i povrce kojemu je sad sezona, to je vec prv korak da nije bilo u hladnjacama i ubrano zeleno te na ssilu dozrelo i neukusno...
Teško da takvo i postoji, jedino ako se baš netko bavi isključivo eko uzgojem (a takvih je malo).
Mi uzgajamo velike količine voća za prodaju i prskamo ga jer drugačije ne bi uspjelo. Bitno je da nakon što se poprska prođe određeno vrijeme tzv. karenca u kojoj se određeni plod ne smije konzumirati, a problem je što se neki toga ne pridržavaju nego danas poprskaju,a sutra beru. A ono što ne prskamo (blitva, špinat i sl.) prska susjed.
Što znači da se moram prilagoditi kupovnim kašicama jer zaista nemam nikoga ko proizvodi voće i povrće. Čisto sumnjam da su te kašice bez nekih umjetnih dodataka?! Nadam se da ima netko na forumu ko bi mi mogao potvrditi suprotno jer naći u ZG. domaće voće i povrće je
Tu na forumu spominju Severove pa malo pogledaj. Oni proizvode eko. Imaju i svoju internet stranicu.
Muci me sledece: moji roditelji su uzgajivaci voca, ali samo jabuke prskaju najmanje 19 puta godisnje (a cak izbegavaju neka otrovnija prskanja) pa me zanima da li se ovi kupovni sokici i kasice od voca prave iskljucivo od ekoloski uzgojenog voca i povrca? Ako ne onda mi je glupo da kupujem skupe kasice, a kuci imam isto toliko "otrovno"voce.
te jabuke bar nisu konzervirane
ja sam kupovala na placu sve, jabuke iz Tunguzije
domaća kašica je bolja od tih kupovnih , jer je svježa, jer nije trajna 2 god na 20°C, nije krcata stabilizatorima i konzervasnima (obrati pozornost na zvjezdicu pokraj natpisa: bez aditiva i konzervansa - postoji tablica dopuštenih konzervansa i aditiva, ta zvjezdica znači da su natrpali samo dopuštene aditive)
moja logika je bila jednostavna: beba je 9 mj primala pesticide i hebricide kroz trudnoću direkt iz moje krvi, pa kroz dojenje, i kad krene dohrana... idemo dalje, jesti će ih ostatak života
super je ako si u zg, pa si možeš naručiti EKO proizvod od Severa
al ja sam u Šibeniku, imala sam mali vrt, sad ga više nemam
sorta jabuka Zlatni delicius je najslabija najneotpornija i najrodonosnija sorta, treba jako puno prskanja
a da tvoji razmisle o ekološkom uzgoju? postoje knjige
i te jabuke se prskaju, samo sa čajevima i biljnim juhama (od češnjaka, luka, pelina, koptrive..
Mi slično ko MGrubi. Ako ima nešto od svekija neprskano uzmemo, to u sezoni. Ma uzmem od njih i prskano (grožđe npr.) bar znam kako su i koliko prskali.
Sad kupujemo na pijaci sve, za nas i za nju. Kod nas nema ni sertifikata, ni proverenog bio uzgoja.
Jedna prijateljica (koja radi u ministarstvu poljoprivrede) kaže da ona radije kupuje uvozno jer je prošlo kontrolu prskanja, a da naši seljaci prskaju bez ikakve kontrole. Ne znam koliko je to istina, valjda zavisi i odakle je uvezeno (mada ni to ne možeš nikako da proveriš).
Meni je sve to bolje nego kupovne kašice.
imas ponesto iz bio uzgoja i kod nasvissnja prvotno napisa
haha sad vidim da je mator post
Posljednje uređivanje od frost : 29.04.2010. at 20:32
Nisam zagovornik gotovih kašica, no jesi li ti sigurna da dobro tumačiš zvjezdicu o kojoj pričaš? Stvarno me to zanima.
Ustvari, da preformuliram pitanje. Zar nisu svi proizvođači obavezni napisati svaki sastojak koji utrpaju u kašicu? Kao i kod svih drugih proizovda, tako i kod dječje hrane :?
Aditivi koji su van zakona su van zakona i ne smije ih biti nigdje. Oni koji su dopušteni moraju biti deklarirani u sastavu proizvoda.
Ili sam ja u krivu?
A to što su neki dopušteni ustvari štetni je drugi par rukava. Zato postoje deklaracije, da se čitaju.
Pups
pogledaj H***** naljepnicu na teglici
ima zvjezdicu i sitna slova: u skladu sa zakonom
a onda guglaj "dopušteni aditivi u dječjoj hrani"
http://www.****.hr/stock/proizvodi-f...0828656857.pdf
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/340249.html čl. 50, na kraju
frida editirala ime proizvođača koji krši Međunarodni pravilnik o marketingu nadomjestaka za majčino mlijeko.
da, ali ne sve, mislim da su vezani % ili sl.
jer ako napišu sve, napisati će svoj recept, koji nije za javnost zbog zaštite od kopiranja proizvoda
potpis na MGrubi.
ja sam cisto iz znatizelje gledala staklenku sinoc u ducanu i ono sto je mene potpuno "zgrozilo" je da na stklenci izmedju ostalog pise da se moze jesti unutra 3 dana
ja ima vrt ali mi zalihe polako isticu i lomim se sto dalje pogotovo za voce jer jedemo jabuke i jabuke i jabuke...i nesto suhog voca iz eko uzgoja
Sta je tu tako cudno?ja sam cisto iz znatizelje gledala staklenku sinoc u ducanu i ono sto je mene potpuno "zgrozilo" je da na stklenci izmedju ostalog pise da se moze jesti unutra 3 dana
Kad skuhas juhu mos je isto 3 dana jesti.
Nisu vezani uz %. Moraju deklarirati sve sastojke bez obzira na njihovu količinu. No, kvaka je na drugom mjestu.da, ali ne sve, mislim da su vezani % ili sl.
jer ako napišu sve, napisati će svoj recept, koji nije za javnost zbog zaštite od kopiranja proizvoda
Iz Pravilnika o općem deklariranju i označavanju hrane:
Sastojci hrane
Članak 17.
Sastojak hrane je svaka tvar, uključujući aditive, koja je upotrijebljena pri proizvodnji ili pripremi hrane i koja je još prisutna u gotovom proizvodu, čak i u promijenjenom obliku.
U slučaju da je sastojak hrane sam po sebi proizvod od nekoliko sastojaka, oni se smatraju sastojcima hrane o kojoj se radi.
Sastojcima iz stavka 1. ovoga članka se ne smatraju:
1. komponente sastojka koje su u proizvodnom procesu privremeno izdvojene, a nakon toga ponovo vraćene u prijašnjem omjeru;
2. aditivi prisutni u hrani koji joj nisu neposredno dodani, već su uneseni u hranu s jednim ili više sastojaka koji sadrže te aditive, pod uvjetom da u hrani nemaju nikakav tehnološki učinak;
3. aditivi koji se upotrebljavaju kao pomoćne tvari u procesu proizvodnje;
4. tvari koje se upotrebljavaju, samo u potrebnim količinama, kao otapala, razrjeđivači ili nosači za aditive i arome.
Vissnja, imas ove http://www.organskasrbija.org.yu/ a kad narucujes maxi online npr. pa uzimas voce, pise da li je iz uvoza, i odakle
Od ovih proizvodjaca smo kupovali na Kalenicu, i u hema keyi..
HvalaVissnja, imas ove http://www.organskasrbija.org.yu/ a kad narucujes maxi online npr. pa uzimas voce, pise da li je iz uvoza, i odakle
Od ovih proizvodjaca smo kupovali na Kalenicu, i u hema keyi..
Kupujem ja njihove bio žitarice u Biošpajzu, ima i nekih u Merkatoru.
MM radi na Kaleniću, ja sam svaki dan tamo a ovu tezgu nikad nisam videla
Podižem topik jer me muči dilema: dati svojoj 9-mjesčnoj bebi brokulu iz trgovine ili ne. Naime, ovih dana čitam knjigu Istina o hrani gdje se govori o svim blagodatima brokule, no kako je teško uzgojiti brokulu, a ona iz trgovine je kao nacrtana, rado bih joj ju dala.
U svom sam malom vrtu ispred zgrade posijala mahune, grašak, mrkvu, peršin, blitvu, tikvice, a još ću ciklu, rajčice i papriku, a neko ću povrće moći nabaviti iz eko proizvodnje (zapravo, bez certifikata, ali recimo da vjerujem proizvođačima kada kažu da ne špricaju). No, neko povrće niti oni neće imati, a ja bih voljela da ga M. jede. E sada, treba li uopće djeci davati ono što nije sezonsko (brokula se sada tek sadi)?
MGrubi, vidiš, nisam razmišljala kako dijete dobiva pesticide preko mlijeka. Molim te, na nekom ste topiku raspravljali o prirodnim gnojivima i organskom uzgoju, ako se ne varam, pa te molim ako mi možeš izbaciti link. Tnx
Ne znam da li na tržnici imate mladih izdanaka brokule, u Zg ih ima. Ono što sam ja čitala brokula spada među najmanje kontaminirano povrće što se tiče pesticida i sl. ,ali uvijek je bolje ako se može izbjeći dugotrajno stajanje u hlađnjačama (nažalost to je gotovo nemoguće sa povrćem i voćem u velikim centrima).
Osobno se ne opterećujem certifikatima , organski uzgojeno kupujem povremeno , ali ne isključivo.
Može li netko provjeriti, obzirom da se bavim nekim drugim temama ovih mjeseci:
da li je istina da brzorastuće povrće ima najmanje dodane "kemije" obzirom da je brže od ciklusa rasta štetnika.
Npr salata navodno.
Što mi baš nije uvjerljivo...Za brokulu sam dobila oprečne info. Brokula je najmanje kontaminirana prema nekoj američkoj listi. Ali tko zna što ovdje rade.
Znači, treba mi naša lista, prema navikama naših kumica za "špricanjem" povrća. Ovo je izvan dohrane djece ali ipak da spomenem - kineski češnjak navodno jako dobro uspijeva u poljima blizu industrijskih zona. Uvijek je fino zblajhan na bijelo. Valjda ga provjeravaju kod uvoza, zar ne?
Logično bi bilo da vrste koje su meta štetnika trebaju najviše špricanja. Zna li tko koje su to vrste povrća i voća?
Posljednje uređivanje od Nuktemeron : 21.04.2010. at 13:57
Laički ti mogu reći da moj stomak apsolutno ne podnosi kineski beli luk, a domaći najnormalnije jedem, tako da...
Što se tiče brzorastućeg povrća, teoretski je tačno da ga manje prskaju, ALI to zavisi od godine do godine-ako je godina vlažna kao ova veća je mogućnost gljivičnih oboljenja pa nekad nemilosrdno raspale fungicidima-obično kad je već kasno za zaštitu a treba već da se nosi na pijacu. Mladi crni luk se isto često nekritički prska u pogrešno vreme insekticidom protiv lukove muve, paradajz fungicidima, krastavac isto...
Od voća, najviše se prskaju breskve, nektarine i grožđe, između 7-12 puta godišnje, uglavnom isto fungicidima i nešto insekticidima.
Višnje i trešnje se najmanje prskaju ako je onaj koji gazduje njima dovoljno obrazovan o zaštiti voća.
Za ostalo voće, a i za povrće, sve zavisi-ako uzgajivač zna svoj posao, poštuje rokove prskanja, propisanu količinu i karencu, ne bi trebalo da bude mnogo prskano niti da ima ostataka pesticida, jer se uglavnom prska odmah posle cvetanja i pesticidi se razlože do sazrevanja ploda.
Nažalost, to je jako individualno, uvek ima neodgovornih i neobrazovanih koji će prskati bilo šta bilo čime i u bilo koje vreme-živim na selu pa znam. Komšija upravo prska voćke u cvetu-uništiće nečije pčele a posle će da priča kako je eto prskao a loše rodilo-a potrovao je sve oprašivače...
Može se prskati u cvatnji, ali se treba paziti s čime. Postoje sredstva koja nisu opasna za pčele. A od najviše prskanih si zaboravila spomenuti jabuke-one u intenzivnim voćnjacima. Oko 12 prskanja godišnje.
Imam iste brige i pitanja kao i vi...sad čekam da rodi mamino voće i povrće, ona ne šprica ni sa čim...
sirius, što su mladi izdanci brokule? Misliš sadnice koje mogu presaditi ili? Vjerujem da i ovdje toga ima, ali se bojim da mi neće uspjeti, a u trgovinama ima krasne brokule koju kupujem nama (iako se pokušavamo hraniti sezonskim povrćem i voćem...) Naravno, mogu probati, no baka koja mi je ustupila malo zemlje je rekla kako to kod nas jako teško uspijeva pa mislim da mi je bolje posaditi/posijati nešto drugo za što znam da bi moglo uspjeti.
Što se tiče brzorastućeg povrća, slabo o tome nešto znam.
No, neki dan mi je žena kod koje sam kupila jabuke za koje sam mislila da nisu špricane rekla kako svi koji kažu da ne špricaju voće poput jabuka, breskvi... lažu jer inače ne bi uspjelo. Kaže kako paze na karencu i špricaju valjda prije i poslije cvata, nemojte me držati za riječ. Isto tako, kaže kako ljudi (ozbiljniji proizvođači) paze na špricanje jer su pesticidi vrlo skupi, navodno 180 kuna decilitar pesticida. Istina, radi se o koncentratu, no ipak tko ima više voća...
Mladi izdanci su jako mladi cvijetovi brokule, na malim stabljikama. Imaš više stabljike i lista nego cvijeta. Nije to ona brokula koja je za sadanju.
Vjerujem da su sve jabuke koje se sad prodaju sigurno špricane ne samo dok su bile na stablu nego i u hladnjači dok su čuvane od berbe. Mislim da sad baš i nije trenutak uvoditi ih u dohranu , ima puno svježijih stvari , a mlade jabuke i tako stižu u 6 mj.
Netko je pitao za brokulu - može se doma uzgojiti bez problema, jedino obično ne dobiješ velike glave brokule, nego ovako kako sirius opisuje mlade izdanke - što je sasvim dovoljno za obrok za dijete.
Mi voćke ne špricamo i sve uspjeva najnormalnije.
što se tiče jabuka, na selu gdje imamo vikendicu jabuke ne špricaju (zapravo tamo već nekoliko godina nema nikoga tko bi ih špricao). rodne su i jako fine,a ako se pospreme na suho, hladno i tamno mjesto izdrže nekoliko mjeseci. Istina je da su stajanjem ostale bez dijela vitamina, ali nisu špricane.
Ali osim špricanja koječime, problem je i u zemlji. odnosno čime je ona tretirana,a i gdje se nalazi. jer badava što ćemo zasaditi vrt ako je u blizini prometnice ili kakve kanalizacije, industrije i inih zagađivača
Djeca su osjetljiva na bakterije koje se mogu stvoriti u takvim otvorenim i ostavljenim kašicama. Ja jedem juhu 3 dana, ali nikada ne bih dala djetetu navečer nešto što sam skuhala u podne. BArem ne dok je tako malo.
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom