Citiraj cvijeta73 prvotno napisa Vidi poruku
mene je zanimalo ovo za mlijeko.
sestra ima bebu 14 mjeseci, još doji, al joj tu i tamo za večeru radi griz. i tu nema pregovora - tako želi. po preporuci pedijatra kupuje adaptirano i radi ga na adaptiranom. a po mojoj preporuci - rekla sam joj da bezveze troši novce.
Po svemu novome što sam čitala (dijelom i ponukana ovom raspravom, a još više pripremom za izlaganje na manifestaciji Pazi što jedeš u Puli (Puležanke, dođite nam)), ja bih rekla da ne treba kupovati adaptirano. Ali paziti koje kupovno uzima.
Obrana, malomasna mlijeka ne dolaze u obzir, a punomasno je bolje svježe nego trajno, a još bolje samo pasterizirano, malih lokalnih proizvođača.
Mi doma koristimo sirovo mlijeko (ni pasterizirano ni homogenizirano). Iz mljekomata domaćeg eko proizvođača.

I mlijeko ne treba biti baza prehrane, kako se nekad mislilo (kad su nam na sistematskim pregledima lupali recke pijemo li pola litre dnevno).

a apri, to su rodine smjernice i ne vidim razloga zašto ne bi ostale ovakve kakve jesu. .
Rodine su smjernice nastale na temelju edukacije i tada vrijedećih saznanja i zaključaka brojnih istraživanja.
Ako smo svjesne da je ovo područje otišlo naprijed, naravno da ćemo preispitati stavove i preporuke.
Možda smo se malo uspavale, svakako je do toga da mi nemamo prilike sudjelovati na stručnim skupovima ovog tipa, a nismo se sjetile pitati naše stručne suradnike i partnere, ima li novosti.
Sad smo pitale i vidjele da su se smjernice promijenile u smjeru pojednostavljivanja cijele priče oko dohrane i uvođenja namirnica, dio je ostao isti, dio ćemo izvagati i preispitati i potražiti daljnja istraživanja i navedene reference, konzultirati liječnike s kojima surađujemo.

Uglavnom, otvorila se jedna jako zanimljiva i opsežna tema za cijelu jednu Rodinu mliječnu konferenciju. Što vi mislite? Bi li vam bila zanimljiva takva tema konferencije?
Ovo je zaista odlična tema koja spaja sve majke, bez obzira doje li ili ne i svima nam je jednako važna.

I na kraju.. (moje osobno mišljenje, iz trbuha)

Preporuke treba ipak gledati i u kontekstu podneblja i uvjeta u kojima živimo. Mi koji živimo u relativnom obilju možemo i trebamo imati nekakv red uvođenja namirnica, da ne bombardiramo djecu prevelikim brojem namirnica, prečesto, ili gotovim kupovnim proizvodima ili namirnicama koje opterećuju probavu, a imaju prehrambeno jednako vrijednu zamjenu, koja možda manje opterećuje probavu.
Takav luksuz nema većina mama kojima se WHO prvenstveno bavi i naravno da im nitko neće savjetovati da vrlo ograničeno dostupan izbor hrane još suze i tablicom uvođenja one tri namirnice po sezoni do kojih mogu doći. Tako da mi je jasna WHO-ova preporuka.
Sad te novije preporuke treba lijepo složiti da budu primjenjive za naše podneblje, da ne odemo u drugu krajnost i ponudimo djeci sve što je našim obiteljima dostupno (od hrane).

Uglavnom, da ne duljim dalje, pozdravljam svako istraživanje koje potvrđuje da malo ležernosti i opuštenosti i usklađenje djetetovih navika s onima cijele obitelji, ne škodi djetetovom zdravlju i ne ugrožava ga. Kakvo olakšanje! Kad se sjetim kako je mene s prvom bilo strah koliko ću joj naštetiti ako uranim s nekim grupama namirnica ili ako nešto (potencijalno alergeno) proba prije preporučene dobi... ovo mi se čini sjanim!