škicnula sam i jako zgodno crijevo za polijevanje
al to ću drugi put
 |
|||
|
|
|||
škicnula sam i jako zgodno crijevo za polijevanje
al to ću drugi put
budeš li je sadila...Mamita prvotno napisa
sad još samo nek mi neko napiše kako da je posadim? tips&triks, molim
... završit ćeš do Marisine udaje. i to na dva kvadrata.
trava se sije!
važno je da, kad baciš sjeme, doooobro utabaš.
e, sad... ili ćeš uposliti djecu, susjede i prijatelje da skupljenih nogu skakuću, ili ćeš nabaviti valjak ili postaviti daske/kartone/nešto pa po tome trčkarati pola dana.
Obavezno nešto za tjeranje vrabaca.
Jerbo će ti poklopati sjeme
sadi, sije who cares
normalno da neću zrno po zrno
s čim da potjeram vrabce? neke štapiće s mašnama?
tako da dobro utabaš da vrapci ne mogu do sjemena
Re: Vrt za neznalice :)
Ja sam onak, amater u vrtu - volim ceprkati, ali vise ne zivim redovito u toj kuci, pa ceprkam kojim vikendom i kad sam tamo na praznicima.
Ovo sto pisem sam sama naucila i malo je.
Sad ti je dobar trenutak za posijati travu. Ako ti je povrsina neravna i vec ima korova, mozes:
a) prekopati (mehanizacijom najlakse, ovisno o povrsini), nasuti zemlje i posijati travu
b) popuniti rupe djetelinom (navodno je ona s bijelim cvatom bolja od one s roza cvatom, ne pitaj me zasto).
Djetelina je izuzetno laka za odrzavanje, odlicno se kosi.
EDIT: tek sad vidjeh da si nabavila travu, zanemari ovo.
Kad sadis cvijece, ako imas puno gole povrsine, preporucujem ti da si prvo uzgojis cvijece u tegli, pa da ga presadis - puno su vece sanse za prezivljavanjem.
Takodjer, lukovice - na pocetku ih bude malo, no kasnije se razmnoze same od sebe (cula sam za savjet da se sezonske lukovice izvade preko ljeta iz zemlje, no ne slijedim ga - i upravo ocekujem dio vrta krcat bijelim tulipanima i narcisima).
Vinovu lozu imam, no nemam pojma o njoj, osim da svake zime porezem grane. Meni sluzi kao ograda, ne za hranu.
Ograda (osim vec navedene vinove loze
Moja mama savjetuje tuje.
Cijena? Koliko ih je potrebno da bi ograda bila GUSTA?
Od paradajz-sorti, preporucujem ti St. Pierre. Meni daje izvrsne rezultate. Posadim ga u casicu, pa presadjujem - od svog povrca, najzadovoljnija sam sa time i sa tikvicama. Prije nekih 8 godina, jednog ljeta su bile k'o torpeda, od jedne sam mogla napraviti 2 rucka.
Ja ove godine moram jedan veliki dio vrta prekopati, nasuti zemlje, posaditi djetelinu, posaditi neku zivu ogradu, dio odvojiti za povrtnjak, posaditi nesto povrca da imam kad dodjem vikendom, a i sadila bih nove lukovice koje ce cvasti na ljeto. I da, napravila bih si mali zacinski vrt.
To mi je nekakav okvirni plan i program.
kad vec pisemo o planovima i dostignucima (u duhu onog oglasa: ne trazim nista, samo se falim
ovog vikenda posadjene 4 smokve, jipijeee - jos imamo u planu kivi, vinovu lozu, tresnju (koja nas nikako nece) i nar. do sada smo posadili sljive, krusku, jabuke, orahe, breskvu i dunju. orezali smo vec vocke i okopali ih, iduci vikend je vrijeme za krec ako bude suho.
obnovio se ranunculus od prosle godine i vec procvao :shock:
u planu je jos lukovica u istom dijelu basce, na drugom kraju vec divno uspijevaju raznobojne gladiole i ruze penjacice. imam i mini vrtic sa zacinskim biljkama, uspjesno prezivljavaju i ruzmarin i lavanda - ona se rasirila u veliki zbun.
uz ogradu imamo neko ukrasno zbunje, no nije da se mozemo pohvaliti bujnoscu - zato je tu dodana wisteria pa s radoscu ocekujemo prvi cvijet. penjacice su mi inace posebna ljubav, imamo i 3 clematisa a svake godine dodajemo bar po jedan. klima je dobra i za passifloru, vec dvije rastu uspjesno. drzi se i hortenzija, ali prosle godine nije cvala - to smo primijetili i kod komsija.
na jesen smo pripremili foliju za jagode, sad je negdje i vrijeme da ih posadimo, dobro su prezimile u gajbicama na djubrivu.
inace, tlo je jos uvijek previse vlazno, pa nije vrijeme za oranje, ali bismo mogli razmisliti o mladom luku i spinatu.
trava vec brzo raste i vrijeme je za prvo kosenje.
Re: Vrt za neznalice :)
svakih pola metra jedno stabalce.Ograda (osim vec navedene vinove loze
Moja mama savjetuje tuje.
Cijena? Koliko ih je potrebno da bi ograda bila GUSTA?
ja ne bih kupovala one niže od jednoga metra.
aha, cijena...
cca 40 kn/kom, ovisi gdje ih kupuješ (a o tome ovisi i zgled/kvalitet)
Apri, hvala!
Vidjela sam kod susjeda kad je posijao travu da je popikao štapiće, cca 20-30 cm po cijeloj površini i između razapeo neku sjajnu traku ili špagu - ne sjećam se više :/sadi, sije who cares
normalno da neću zrno po zrno
s čim da potjeram vrabce? neke štapiće s mašnama?
Nekak koda mi je u sjećanju da se nakaj svjetlucalo
aha zgodno
wewa ovdašnje info mi kažu da je vrijeme za kreč na jesen, a sad na proljeće crveno ulje (bakar broziv nametnika). odoh pitati glavnu facu na forumu
javi sta saznas - nama breskvica uredno strada unatoc krecuwewa ovdašnje info mi kažu da je vrijeme za kreč na jesen, a sad na proljeće crveno ulje (bakar broziv nametnika). odoh pitati glavnu facu na forumu
javim
molim adminicu da editira naslov u:
Vrt i voćnjak za neznalice
wow, koja brzina! :D
Telepatija 8)
Pridružujem se sa pitanjima za neznalice!
Čula sam da se sa crvenim uljem treba špricati ili rano ujutro ili kasno navečer, kada nema vjetra, jer je dosta otrovno. I da onda dva dana ne bi trebalo boraviti na tom prostoru. Da li je to istina?
Mi trenutno obrezujemo voćke, kojih imamo 25. Slijedeći vikend ćemo posijati grašak.
U vrtu imamo matovilca, špinata i blitve od lani.
Za početak što sve imam za zadatak:
1. VOĆKE- premazuje ih se vapnom kako ne bi usljed temperaturnih razlika, koje znaju biti dosta velike između dana i noći, popucala kora. Obrezuje ih se pretežno prema sorti. Veoma je važno maknuti sve preguste i konkurentne grane, grane koje idu prema središti stabla i tako zaklanjaju svjetlost unutrašnjosti krošnje ( što može dovesti do truljenja). Ako je voćnjak dosta zapušten, preporučila bih ti drastično obrezivanje koje će se protegnuti na bar 3 godine. Prve godine ukloniti trule grane, one koje su preguste i najjače zapuštene grane. Druga godina je za oblikovanje krošnje i micanje unutarnjih pregustih grana, a zatim se u trećoj godini i kasnije sve dovodi na održavanje i prorijeđivanje, formiranje krošnje i sl.1. voćke - treba ih obrezati i premazati s onim bijelim
2. cvjeće neko ima magnolija čini mi se mogla bi bit
3. neravna travnata površina s mješavinom trave, zemlje i korova
4. vinova loza-što s njom učiniti da dobijem grožđe na jesen
5. ograda
6. moja oprema-gumene čizmice i neke rukavice - ovo sam jedino spospobna sama kupiti (možda? )
7. neku literaturu npr. vrt za neznalice ako takvo šta postoji
8. nešto bi posadila makar mrkvu i onaj paradajz s drugog topika
Od čega da krenem?
i da alat ooo alat što mi sve treba?
Usput odmah ako imate što povoljno za prodati ili pokloniti dajte javite mi se.
2. MAGNOLIJA- nikako ju nemoj porezivati sada, bez obzita kako trenutno izgledala. Njih se porezije u jesen neposredno nakon zadnje cvatnje ( dva-tri puta godišnje, ovisno o godini i vremenu) jer još tokom jeseni formira cvjetne pupove koji se bude u proljeće za prvu cvatnju, tako da ako ju sada porežeš, nećeš imati proljetni cvat.
3. TRAVNJAK- pokušaj poravnati koliko ide, radi lakšeg košenja. Ne mora bitri savršeno ravan kao nogometni stadion, samo da nema dubokih rupa i ispupčenja.
4. VINOVA LOZA - S njom već možeš krenuti u rezidbu. Reže se na dva pupa, ostavlja se najjači izboj na tom čvoru a sve ostale konkurentske grane se režu do kraja. Ne treba ostavljati previše grana kako ne bi prebujno tjerala i time se više umorila stvaranjem novih grana nego grozdova. Tokom godine se nove suvišne mladice također trgaju da ne kradu hranu plodovima, lišće se može također djelomično rijediti, kako bi grozdovi dobili sunca, ali treba biti oprezan radi čvoraka i ostalih napadaća kojima je to otvoreni poziv na gozbu.
5. OGRADA- prema željama i mogućnostima.
6. OPREMA- obuća za blato, motika, štihaća, škare za rezanje, grablje, sadilica ( izgleda kao poveća mrkva sa slovom T na vrhu), neki tupi nožić za sitnije pljevljenje korova.
7. LITERATURE - srećom ima na bacanje. Skokni do prve knjižnice i stani pred policu sa knjigama na tu temu, vjeruj da nećeš moći odlučiti odakle početi.
8. ŠTO SADITI- mrkva je jednostavna, samo sjeme pomješaj sa pijeskom jer je sitno pa da ne posadiš pregusto ( ne može se presađivati), sadnice paradajza, paprike, patliđana isl bolje prvih godinu dvije kupi gotove, a kasnije kreni sama u uzgoj. Salata zelena je jako zahvalna, sij ju na posebnu gredicu u malim količinama i s razmakom od kojih 3-4 tjedna tako da tokom cijele sezone imaš mladu salatu, a ne da sve krene u cvijet istovremeno. Blitva je zahvalna. Posij par sjemenki na razmak od kojih 15 cm i imaš je dosta za cijelo ljeto, samo bereš vanjske listove za jelo, a mlade ostavljaš za daljnji rast i sljedeći ručak
damn
sad znam zašto meni trava nikad nije uspjela
MGrubi, hvala na odgovoru
ovo kad nema vjetra je iz razloga..vjetra jer će se razletiti okolo.
a zaštitiš se nekom maskom
a bitno je da djeca ne čeprkaju po toj travi oko voćki par dana, mislim
hvala zibba podpitanja ću sutra
ako je crveno ulje toliko otrovno , zašto ne potražiti nešto bolje, biološkije?
protiv čega je taj otrov?
i koje su nuspojave predoziranja?
zgodan forum MGrubi 8)
zanimljivo je kako ljudi paze da je organski uzgoj
a večina ljudi ne pazi kako je uzgojena hrana koju jedu
Netko je u nekom topicu spominjao knjigu "Gospođa bez motike"...
Gdje se to može nabaviti?
Zove se "Vrt bez motike" autorice Ruth Stout. Ima jos jedna dobra "Filozofija jedne slamke" M. Fukuoka.
čitala sam "Vrt bez motike" već pred dosta vremena, zvuči inspirativno, premda se bojim da nije sve tako jednostavno kako se čini. Mislim da treba sigurno nekih 10-ak godina uhodavanja i za vrtlara i za vrt da dosegne tu razinu. Ali možda jednom pokušam, na opće veselje i zabavu susjeda.
bila sam u Biovrtu jedne forumašice, u mjestu pokraj Čakovca
vrt je "star" 3 godine
malčira sa pokošenom travom , ostacima biljaka .... sloj malča ovisi i o doba godine , kad mi je otkopala hren vidjela sam kišne gliste, njihove kanale ... vrt također ne ore
iam na cvijet.info. forumu priča o bio vrtlarstvu
vrt joj je krasna mješavima povrća, voća, začin i cvijeća
http://sirovahrana.com/forum/viewtopic.php?f=49&t=24
par knjiga o biovrtlarstvu
znate li da uholaže rade minimalnu štetu na povrču ali zato tamane puževa jaja i ostale manje kukce?
Od ove godine ću i ja u vrtlare. 8)
Sjećam se iz djetinjstva kako bi se to otprilike trebalo raditi, al sva sam si sad važna.
Nekako bih htjela bio vrt. Kad vidim kakavo smeće jedem s placa, zlo mi je. Dakle, ono što me zanima je da li nabavljate organsko sjeme - mcgrubi pročila sam cvijet forum, ali nisam skužila gdje da ga nabavim.
imama neke stare sorte paradajza, ali je problem ostalo.
jedino što sam našala je firma bejo zaden, zvala sam ih pa su rekli nešto o narudžbi, ići ću tamo danas ili sutra pa vas izvjestim.
A koji susjedi, kad svekriva vidi da sam vrt pošpricala koprivom
Ajme meni, bila sam.
Cijene su super :shock: , npr.10000 sjemenki poriluka oko 380kn, netretirano oko 300.
Iako, vidim na nekim stranicama da je cijena "običnog" u toj količini oko 220 kn.naravno, manje pakiranej nema.
Stvarno mi je to puno, možda u neka druga vremena
gle, ja se tim nisam opterečivala , jer nema u okolici nikakav dućan, reklama za bilje apoteke idu: umjetno gnjojivo, najnoviji pesticidi, hebricidi, ... užas
prvu godinu uzgajaj iz običnog sjemena za 5kn iz Konzuma
ja sam skupila sjeme brokule, malo mahuna, salatu ....
kad odabireš biljku za sjeme , tražiš najzdraviju i najveću , tako si sigurna da bar 50% sjemenovog DNK-a je ima dobre gene
slabije biljke će pojesti kukci - to ti je tako u organskom vrtu
Pa bome ću tako i napraviti, šta drugo mogu.
ali nema veze , jedva čekam paradajze!
Vidjela sam kod susjeda kad je posijao travu da je popikao štapiće, cca 20-30 cm po cijeloj površini i između razapeo neku sjajnu traku ili špagu - ne sjećam se više :/sadi, sije who cares
normalno da neću zrno po zrno
s čim da potjeram vrabce? neke štapiće s mašnama?
Nekak koda mi je u sjećanju da se nakaj svjetlucalo
Možda je bila traka iz audio kazete? To je metoda koju koristi moja svekrva.
Može biti.Vidjela sam kod susjeda kad je posijao travu da je popikao štapiće, cca 20-30 cm po cijeloj površini i između razapeo neku sjajnu traku ili špagu - ne sjećam se više :/sadi, sije who cares
normalno da neću zrno po zrno
s čim da potjeram vrabce? neke štapiće s mašnama?
Nekak koda mi je u sjećanju da se nakaj svjetlucalo
Možda je bila traka iz audio kazete? To je metoda koju koristi moja svekrva.
Pitat ću ga ako se sjetim
mim gdje si kupila ono što liči na vile, a rahli zemlju bez štihanja???
Ja ili sam ćorava ili toga nema ni u Pevecu ni u Bauhausu,a ni u Baumaxu.
U Bauhausumim gdje si kupila ono što liči na vile, a rahli zemlju bez štihanja???
Ja ili sam ćorava ili toga nema ni u Pevecu ni u Bauhausu,a ni u Baumaxu.
Isti alat možeš koristiti kad vadiš ciklu iz zemlje npr. Lagano zapikneš i polako dižeš. Ja sijem ciklu cilindru pa ona raste u dubinu tako da ju je teže izvaditi neoštećenu rukom.
Preuzeto sa: http://www.domaci.de/viewtopic.php?p=817652PRIPREMA I PLANIRANJE TERENA
Za lijep travnjak potrebno je pripremiti teren prije sjetve na taj način da se zemljište na kojem će se obaviti sjetva prekopa i dobro usitni da bi se stvorio fini površinski mrvičasti sloj debljine desetak centimetara. Potrebno je očistiti površinu od svih biljaka (korova ili nekog drugog bilja) mehanički - čupanjem korova ili kemijski - primjenom herbicida.
Teren za travnjak mora se isplanirati i izmjeriti jer će nam dobivena kvadratura biti temelj za izračunavanje količine sjemena, gnojiva, plodne zemlje, pijeska i vremena potrebnog za izvedbu i održavanje travnjaka. Pri planiranju zemljišta teren ne smije biti potpuno ravan već mora imati pad od najmanje 0,5 % radi nesmetanog otjecanja atmosferskih voda. Sve neravnine uklanjamo nasipavanjem ili rastiranjem zemljišta.
Zemljište se prekopava ručno ili kultivatorom, na dubinu od 10 cm za plodna humusna tla, 10-20 cm za teška, zbijena, glinasta tla. Sastav tla može se i popraviti. Tako se u pjeskovita tla dodaje treset, u glinena tla pijesak, a na vrlo tvrda i zbijena tla humusni sloj debljine 5 cm. Usitnjena zemlja se kasnije valja valjcima. Nakon valjanja površinski sloj zemlje se prorahli grabljama i ostavi da se slegne nekoliko dana.
GNOJIDBA TLA
Tjedan dana prije sjetve tlo je potrebno pognojiti mineralnim ili organskim gnojivima. Jedna od najčešćih pogrešaka koja uzrokuje loš izgled travnjaka je običaj da se zemlja gnoji neposredno prije sjetve trave i to stajskim gnojem koji nije dozreo. Naime, takav nedozreli gnoj sadrži vitalne sjemenke korova koje će u vrlo kratkom vremenu zakoroviti vaš travnjak. Da bi izbjegli takvu kontaminaciju zemljišta sjemenom korova nikako ne valja gnojiti zemljište jednogodišnjim, već odležalim višegodišnjim stajnjakom. Zemljište je potrebno prihraniti posebnim gnojivom za travnjake 2-3 puta godišnje sa 10-20 g gnojiva na četvorni metar. Preporučuje se upotreba mineralnog NPK gnojiva u formulacijama 8:16:8 ili 10:10:10.
SJETVA TRAVNJAKA
Najpogodnije vrijeme za sjetvu trave je sredina proljeća, dakle vrijeme prije početka jakih vrućina ili rana jesen, kad su vrućine prošle a još ne prijeti opasnost od naglih zahlađenja i oštrih mrazeva. Kilogram sjemena dovoljan je za zasijavanje od 30-40 četvornih metara travnjaka, pri čemu posebnu pozornost treba obratiti na ravnomjerno raspoređivanje sjemena prilikom sjetve. Da bi to postigli potrebna količina sjemena dijeli se na dva dijela. Prvu polovicu sijemo u smjeru sjever-jug, a drugu u smjeru istok-zapad. Sjeme trave je vrlo lagano, pa za sjetvu odaberite suh i miran dan bez vjetra. Ruku kojom sijete držite nisko pri tlu i razbacujte sjeme što je moguće ravnomjernije, tako će te gubitak sjemena smanjiti na najmanju moguću mjeru. Sjeme nakon sjetve lagano zagrabljajte ili prijeđite šupljim valjkom (da se sjeme bolje priljubi uz tlo i da se osigura potrebna vlaga za nicanje). Nakon 10-20 dana pojaviti će se prve vlati.
Jedan od najefikasnijih načina obrane od ptica nakon sjetve je prekriti zasijane površine tamnom prozračnom tkaninom. To možete učiniti tako da oko budućeg travnjaka zabite kratke kolce i na njih razapnete tkaninu tako da ona ne leži izravno na zemlji.
ZALIJEVANJE TRAVNJAKA
Travnjak je najbolje zalijevati u ranim jutarnjim satima ili kasnim poslijepodnevnim satima, kada sunce više nije toliko jako. Mladu travu zalijevajte raspršivačem koji je postavljen u najfiniji položaj, tako da ispušta samo vodenu maglicu. Mlada trava zahtijeva svaki dan oko 4 l vode na četvorni metar, no kad naraste i dobro razvije korijenje, ta će se količina osjetno smanjiti.
KOŠENJE TRAVNJAKA
Izgled i kvaliteta travnjaka izravno ovisi i o redovitoj i pravodobnoj košnji. Najčešće se travnjak kosi kada trava dosegne visinu od oko 10 cm. Iznimka od toga je mlada trava koju kosite prvi put. Nju treba pokositi kada naraste otprilike 5-7 cm. Tada je preporučljivo koristiti strižnu ili ručnu kosu , jer rotacijska može počupati mlade busene trave zbog slabijeg korijena. Obavezno pokosite travu prije nego što padne snijeg, jer će zimi pod snježnim pokrivačem trava početi truliti, pa će vaš travnjak u proljeće izgledati vrlo ružno.
IZBOR SJEMENA
Izbor sjemena, odnosno sjemenske mješavine ovisi o tipu tla, o tome dali je travnjak sunčan ili u sjeni, te o namjeni travnjaka. Kućni vrt objedinjuje više tipova travnjaka po namjeni kao što su: uporabni travnjak, travnjak za igru i ukrasni travnjak. Takvi tipovi travnjaka imaju srednje zahtjeve u pogledu njege. Tipovi uporabnog travnjaka i travnjaka za igru imaju dobru sposobnost opterećivanja i otpornosti na sušu, dok se ukrasni travnjak odlikuje gustom tratinom.
U sjemenskim mješavinama nalazi se 3,4-5 vrsta sjemena trava, u kojima je jedna vrsta nosilac bitnih svojstava, a ostale ju prate u manjem volumnom postotku. Travnjaci zasijani smjesom sjemena lakše su prilagodljivi klimi i terenu od onih zasijanih samo jednom vrstom. Mješavine sjemena obično se nalaze u pakiranju od 1 kg i dovoljne su za zasijavanje površine od 40 četvornih metara, a postotak klijavosti im se kreće od 65-70 %.
Za travnjake na sjenovitim terenima najčešće se koristi ova mješavina sjemena:
40 % Festuca rubra rubra (Vlasulja crvena)
30 % Poa trivalis (Obična vlasulja)
20 % Poa memoralis (Šumska vlasulja)
10 % Agrostis tenuis (Rosulja)
Za travnjake na vlažnim terenima:
40 % Festuca rubra commutata (Vlasulja crvena)
40 % Festuca rubra rubra (Vlasulja crvena)
10 % Agrostis tenuis (Rosulja)
10 % Phleum pratense (Mačji repak)
Najčešće mješavine sjemena koje se nalaze u prodaji pripremljene za sjetvu na okućnicama su u ovim omjerima:
50 % Lolium perenne (Engleski ljulj)
25 % Festuca pratensis (Livadna vlasulja)
25 % Festuca rubra (Vlasulja crvena)
50 % Lolium perenne (Engleski ljulj)
40 % Festuca pratensis (Livadna vlasulja)
10 % Festuca rubra (Vlasulja crvena)
U Bauhausumim gdje si kupila ono što liči na vile, a rahli zemlju bez štihanja???
Ja ili sam ćorava ili toga nema ni u Pevecu ni u Bauhausu,a ni u Baumaxu.
Isti alat možeš koristiti kad vadiš ciklu iz zemlje npr. Lagano zapikneš i polako dižeš. Ja sijem ciklu cilindru pa ona raste u dubinu tako da ju je teže izvaditi neoštećenu rukom.
Onda sam stvarno ćorava....
Vidjela sam taj alat na slici u knjizi Bio-vrt, ali sve što sam kod nas našla tog tipa su bile obične vile. :/
Nemoj gledati među vilama nego među štihačama i lopatama.Onda sam stvarno ćorava....U Bauhausumim gdje si kupila ono što liči na vile, a rahli zemlju bez štihanja???
Ja ili sam ćorava ili toga nema ni u Pevecu ni u Bauhausu,a ni u Baumaxu.
Isti alat možeš koristiti kad vadiš ciklu iz zemlje npr. Lagano zapikneš i polako dižeš. Ja sijem ciklu cilindru pa ona raste u dubinu tako da ju je teže izvaditi neoštećenu rukom.
Vidjela sam taj alat na slici u knjizi Bio-vrt, ali sve što sam kod nas našla tog tipa su bile obične vile. :/
Kod obrade vrtova treba paziti na plodored. Ne smije svake godine biti ista vrsta bilja na istom mjestu. Mjenjanjem mjesta sadnje smanjuju se boleštine. Ako se na googl ukuca plodored, ima puno korisnih savjeta.
Mamita ne mora prve godine o tome brinuti, ali druge bi već morala.
Ja sam lane sadila red luka pa sijala red mrkve, luk mi je opet imao onu mušicu, iako sam u bašči imala posvuda nevena i
Ove godine krećem u proizvodnju sjemena luka, a nagodinu lušca pa ćemo vidjeti oće li domaće sorte biti otpornije.
Mamita - dobro došla među nas seljake
Prije sam bježala od motike
Prosli vikend smo obrezali grane smokvi, tresanja i sljiva. Drugi vikend planiram mazati vapnom - je li vec prekasno za to?
Jucer sam kupila sjeme, drugi vikend ga sijem u casice. :D
Mislim da nije kasno za krečenje voćki, ja namjeravam to napraviti sutra, ako je i kasno nije štetno.
Ja sam juče pikirala paradajz u čaše, još ovih dana trebam papriku. Ove godine sam ranije sijala, jer namjeravam saditi u plastenik.
sadi, sije who cares
normalno da neću zrno po zrno
s čim da potjeram vrabce? neke štapiće s mašnama?
Moj susjed ( a vidim i svi ostali okolo) svake god. razapnu one trake iz adio kaseta, a bome i video
adio=audioadio pameti hahahahahahahah
Kako se riješiti korova, posebice pirike, na zemlji koja nije nikad obrađivana, a da ne moram orati i da ne koristim herbicide i ostale -cide???
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom