Citiraj tamaris prvotno napisa

i sad pitanje za one koje znaju,s obzirom da mi je mrkva jako rodna,kako je sacuvati preko zime? probala u pijesak-pognjilila mi
probala u gajbu pa ovak na suho-osusila se
u skrinju je ne bih stavljala,nekak mi je nikakva poslije
molim savjete
Ovako je čuvala moja baka:
Trapovi
Da bi se pojedino povrće moglo sačuvati svjećim za korištenje zimi moće se stavljati u trapove.
U trapovima se najbolje čuva korijenasto povrće. Vađenje treba obaviti za suha vremena, kako bi na korijenju koje se sprema u trapove ostalo što manje zemlje i vlage. Suhi i čisti plodovi se manje kvare. Pri izboru mjesta za izradu trapa treba odabrati suhu i ocjeditu površinu. Trap može biti površinski ili ukopan. Bez obzira na to koji se trap želi napraviti, važno je da se u njima obvezno osigura ventilacija. Korijenasti plodovi su živi dijelovi biljke koji dišu i pri tome oslobađaju ugljični dioksid i toplinu, a koriste kisik za sagorijevanje šećera i škroba, čime održavaju život, pa zbog toga treba osigurati strujanje zraka.
Ukopani trap je kanal iskopan 50 - 100 cm širine i 35 - 100 cm dubine, a dužina je po volji do 10 metara. U njega se slaže povrće. Ako se slaže mrkva, onda između svakog sloja korijena treba staviti sloj umjereno vlažnog pijeska da bi se spriječilo isparavanje vode, širenje bolesti i preveliko zagrijavanje u trapu. Ovako složen trap se pokriva slamom. Kad temperatura u trapu padne na 0° C, pokriva se s više slojeva slame i zemlje, što ovisi o jačini zime.
Površinski trap je u stvari nadzemna hrpa čija širina može biti 150 - 200 cm, visina 75 - 120 cm, a dužina 10 - 20 m. Složeno korijenje pokriva se slojem slame i zemlje. Površinski trap je podložniji variranju vanjskih temperatura i trajnost povrća u njemu je manja. U oba trapa postavlja se ventilacija na isti način. Na dno trapa se stavi vodoravna ventilacijska cijev, a na svaka dva metra postavlja se okomita ventilacijska cijev. Za cijevi se mogu koristiti različiti materijali, npr. suncokretova stabljika, stabljika kukuruza, daske i dr. Kad temperatura u trapu naraste na +5° C, trap se otvara i povrće se upotrebljava. Povrće se u trapu može čuvati do kraja ožujka.
U trap je stavljala sve korjenasto povrće i kad ga je vadila bilo je svježe i sočno. Problem je i adekvatna prostorija. Nekad su ljudi podrume radili namjenski, sa zemljanim podom, baš zbog trapa.

A jesi razmišljala o konzerviranju u običnoj salamuri? Ja domaću mrkvu kombiniram s ostalim korijenastim povrćem: sve naribam, posipam solju, pomiješam i spremim u sterilizirane staklenke. To koristim umjesto vegete i dobro se može čuvati mjesecima na hladnom.