ajde bar mi je lakše da nisam sama

Ma regade su tu iz više razloga, beba grize pred kraj dojenja, zna biti jako nemiran dok doji, bradavice katastrofa ravne, smeta mi i bura. Položaj je ispravan on jadničak zine koliko god može. Mlijeko mi i non stop curi pa moram nositi umetke tako da preko noći bude uvijek gore.
Kada sam bila u rodilištu čak mi je prvi i drugi dan sestra rekla da neću uopće moći dojiti (zamislite kako sam se bila razočarala stvarno znaju biti gadure) zbog veličine i ravnoće bradavice pa sam u početku koristila šeširiće, nekih 20 dana.
Da barem nemam regade bilo bi mi puno lakše.

A i zbog puta bi mi bilo lakše da ima barem jedan obrok jer ipak je to putovanje od 20 sati. U gostima ćemo biti mjesec dana, ne bi bilo lijepo izvaditi dojku i landarat s njom pred drugim ljudima
Jučer sam ludila od bola nakon podoja, evo i jutros je opet krvavo

Sada razmišljam da sam ranije trebala uvesti dohranu jer je on sada veliki i dobro kuži što voli što ne. Kada je imao 5 mjeseci 5 dana sam ga hranila kašicom i baš je volio, a onda me pekla savjest i prestala sam i sada mučim muku.
Kuham mu svaki dan, rendam, gnječim, probam sa sokićem, probam sa kašicom, ali on neće. Kada mu stavim jedan zalogaj fino ga izmljacka vidim da mu je fino, ali neće ponovo da otvori usta pa neće.