i ja mislim da djecu ne treba pustiti da plaču ali dok čitam što pišeš( apricot) baš sam iznenađena. zar stvarno nikad nisu plakala? odnosi li se to samo na spavanje ili i na sve ostalo?
moji su dobro spavali. u mom riječniku to znači da sam se za njih troje ponekad u noći digla 20 puta a ponekad jednom, dvaput.dojili su oko godinu i pol svako, nosili smo ih na četvrti kat, muž dvoje odjednom, a ja jedno.. bilo je teško, mala je razlika među njima, istovremeno su bili mali.
ali u nekom trenutku smo morali stati.i uspavljivati i nosiiti i donositi sto čaša vode u krevet i dizati se po noći i brisati guzu i sto drugih usluga. uvijek je bilo nekog protesta kod toga. ako smo bili nesigurni u odluci sve se vrtilo u krug. ako smo bili sigurni plač je vrlo brzo prošao
možda sam izvukla rečenicu iz konteksta kojeg zapravo ne poznam ali ljubav nije isto što i usluga (ne pišem o malim bebama )