Štetna oksalna kiselina
Špinat ima i štetna svojstva. Naime, oksalne kiseline najviše ima u peteljkama i rebrima listova, pa ih prilikom pripremanja treba odstraniti. Štetno djelovanje oksalne kiseline na organizam može se ublažiti tako da se špinat priprema s mlijekom, jogurtom, kiselim mlijekom i sirom.
Oksalna kiselina veže kalcij iz mlijeka i stvara nerastvorivi spoj kalcijev oksalat koji organizam izlučuje. Nitrati podliježu brzoj oksidaciji (nastaju štetni oksidirajući nitrati - nitrozamini koji su karcinogeni) te je potrebno špinat uvijek uzimati svježe ubran i pripremljen.
Stoga špinat ne smiju konzumirati bubrežni bolesnici jer se kristalićima oksalne kiseline mogu začepiti bubrežni kanali. Kontraindiciran je i kod bolesti gihta, artritisa i reume, jer sadrži dosta mokraćne i purinske kiseline, a ne smiju ga uzimati ni osobe koje imaju kamence u žuči ili bubregu, tj. mjehuru. Međutim, ni zdravim osobama se ne preporuča konzumiranje većih količina špinata, osobito kad je riječ o dojenčadi. Nitrati u kuhanom špinatu mogu se fermentacijom, čak i u hladnjaku, pretvoriti u opasne nitrate pa su poznata trovanja s odstajalim špinatom. Drugim riječima špinat se priprema samo u onim količinama koje će se odmah potrošiti.