Pitanje za odgajatelje i one koji se tako osjećaju
Ok. narode. Kako u grupi pristupiti djetetu koje ima 3,5 g. neće se samo oblačiti, neće samo jesti, stalno trči skupa s drugim klincima, na satu tjelesnog stalno eskivira, ukratko neće slušati.
Neke od metoda koje su se primjenile. Drugi kllinci su ga hranili, mama je sjedila na predstavi, kazna tipa sjedenja na stolici ne funkcionira jer zbriše čim mu se okrenu leđa. Uzima klincima autiće jer je lud za njima iako klinci ne bi smjeli nostiti autiće u vrtić, to izaziva stalni problem u odnosu s klincima.....Mislim da je prilično jasna slika.
hm, pa situacija je jasna i nije? ima puno podpitanja?
Da li mu je to prva godina u vrtiću? tko ga je do sad čuvao?ponaša li se oduvijek tako? Kakvo ponašanje u je doma i na drugi mjestima ( npr. u parku s djecom kad ide s roditeljim) tj. da li takvo ponašanje je samo u vrtiću?
je li razvoj u skladu s dobi? postoji li mogućnost da je hiperaktivno dijete?
da li ga išta smiruje i odvači pozornost?
a sad metode...hmm....
možda na njegove postupke ne bi trebao obraćati potpunu pažnju ( tj. puno obraćat ali ne ga stalno korit) jer je poznato da kad dijete primijeti da nekim činom skreće pozornost na sebe će to činiti još više.
možda kad takvo nešto uradi samo ga preusmjerit u stilu, ne korit ga pretjerano nego mu zaokupit pažnju nečim drugim. u vrtiću ima mnogo aktivnosti vjerujem da njemu poneka odgovara?
naprimjer nešto radit i u nekom trenutku kad ometa drugu djecu u nečemu pozvat ga : npr. " Leo, dođi malo vjerujem da mi ti možeš pomoć u ovome? da se osjeti važan ili koristan. znači zaokupit ga nečim, prozvat ga da bude vođa neke aktivnosti na tjelesnom i drugim aktivnostim.
npr. dovest u grupu jednu biljku za koju će se svaki tjedan netko drugi brinuti i prvi tjedan izabrati njega, da povremeno pogleda i zalije biljku ne bi li uvenula. prije toga je svi zajedno presadite i čitajte o njoj.
a što se tiče ručka hmm :? ...možda da mu jednostavno par dana stavite ručak pred njega i kad ostali završe pokupit iako nije pojeo ( uz naravno dogovor s mamom, da ipak dijete ne bude gladno), možda nakon par dana kad vidi da ostali ne dižu buku oko toga jednostavno počne jest?
kakvog je inače teka? jede li doma normalno? ometa li drugu djecu pri jelu? jede li normalno kada ga se hrani?
a da mu jednog dana jednostavno prepustite sve autiće da vidite hoće li se zadržat na njima ili će tu igru napustiti i opet krenut ometat djecu?
Ako je moguće, a ako niste to već učinili možda bi trebalo pozvat vrtićkog psihologa da promatra njegovo ponašanje te da se s njim popriča. dijete od 3,5 godine već prilično može izraziti neke osjećaje, kako se osjeća, zašto to radi, ima li želje nešto drugo raditi?
vjerujem da ste već sve pokušali te da je teško pored ostale djece samo o njemu se brinut. ali eto ovo je sad jedino što mi pada napamet.
Sve u svemu mislim da treba otkrit uzrok, pozadinu njegovog ponašanja koji očito postoji?
Kao i Točkalici uopće mi nije jasna slika ispričana u tri rečenice i slažem se da tu ima jako puno otvorenih pitanja.
Uz sve poznate metode, ona univerzalna je približiti se djetetu, posvetiti se djetetu, razgovarati s njim, da stekne povjerenje i da shvati da je tebi stalo do njega i da mu želiš pomoći. Prvo ljubav, emocionalna sigurnost i povjerenje, a onda pravila.
Vjerujem da si to sve učinila i da si naišla na zid, zato i tražiš savjet. NItko ti ne može dati savjet osim truditi se, truditi i truditi oko svakog djeteta jer svako dijete to zaslužuje. I svaki trud je nagrađen. Od takvog djeteta ako mu pomogneš na kraju dobiješ najveću mazu i najboljeg prijatelja koji te gleda očima punim ljubavi . Isplati se, vjeruj mi
Hvala vam curke puno ste mi pomogli. Evo još nekih tipova.
Što se tiče ponašanja u parku, uglavnom je ok. ima užasno puno energije i trebamu da se ispuca u trčanju. Prije nije slušao kada bi ga zvali no sada sluša. Dosta je često bolestan pa i puno izostaje. Tako nrp. mjesec i pol dana bude u vrtiću, a zatim se razboli pa ga mjesec dana nema. Nažalost to nisu bolesti tipa viroza od tri dana. Uglavnom imunitet mu je u komi pokupi sve što se pokupiti da. Svaki put kada se vrati u vrtić nakon bolesti kao da je malo zreliji. Samo prihvaćanje vrtića je išlo užasno teško. Prva godina s godinu dana - jedva je izdržao mjesec dana, počeo poboljevati, a o tome da se gušio o plača da ne pričam. Druga godina slična situacija. Ove godine je malo bolje. Klinac zapravo nije agresivan, ali nevoli da ga se zeza. Ako mu netko od klinaca uleti da je mala beba ili nešto toga tipa, odreagirat će s "makni se" ili ga gurnuti. Evo to su još neke situacije koje bi mogle eventualno pojasniti sliku. Pa ako imate što za dodati samo naprijed.