Ne znam za službu na RTL-u, čak se nadam da je nemaju...
Zbilja ne kužim kako je Tomislav Jelinčić godinama (možda još uvijek?) najavljivao Tatjanu Jurić kao da se dotična javlja s Crvenog trga, a ne iz susjednog (doduše crvenog) studija.
 |
|||
|
|
|||
Ne znam za službu na RTL-u, čak se nadam da je nemaju...
Zbilja ne kužim kako je Tomislav Jelinčić godinama (možda još uvijek?) najavljivao Tatjanu Jurić kao da se dotična javlja s Crvenog trga, a ne iz susjednog (doduše crvenog) studija.
Kad sam bila mala baka me je čuvala i stalno ispravljala uz njeno opštepoznato: ''Hoću da govoriš kao spikerka!''. Baka je bila nepismena, svoje ime nije znala poslovkati ali je zato na izgovor strašno pazila - mrzela je mumlanje, pričanje u bradu, brzanje...kod nje su reči morale reći kao potočić, ''da je čoveku milina da te sluša kad govoriš''
Zato sada kad čujem nekog nepismenog kako mi sriče vremensku prognozu ili raportira sa neke izložbe a sa gramatikom i izgovorom je na VI poludim. Najgore mi je kad krenu da akcentuju gde im padne, da izgovor bude još 'beogradskiji''.
Imaju. Na RTL-u je to Dunja Lakuš. Izvrsna je. Radi se s ljudima, naravno. No, puno je na njima samima, jer nitko te ne može natjerati da vježbaš ili ne. S druge strane, lako je raspravljati ovako na forumu o govoru drugih, njihovom poznavanju standarda (nekad se govorilo književnog jezika), a sasvim je drugo kad se nađeš u situaciji kad trebaš i sam pokušati govoriti pravilno. Uopće nije tako lako. Da jest, svi bi govorili pravilno.Kaae prvotno napisa
Za HRT znam da imaju (i koga), a za ostale mi je to novost, ako stvarno postoji. Iza izjave da su mi gotovo svi katastrofalni i dalje stojim. Zapravo mi je nespojiva cinjenica da imaju vjezbe tj. da netko radi s njima (ili oni sami sa sobom), a da u javnosti ispada ono sto ispada.nemoj se ljutiti ali ovo nije istina
Osim toga ne treba zaboraviti mnoge koji smo učili hrvatski jezik na nekoliko načina, od hrvatsko-srpskog do ex-yu hr, pa sve do danas kad je situacija u jeziku bitno drugačija.
Čini mi se kako bi bilo u duhu rasprave ukazati na konkretne primjere. Nije loše govoriti o tome jer tako i sami ponešto novo naučimo.
plivaDON, aspiRIN, jaRUN itd
Nisam znala za RTL, a priznajem da sam pretpostavila da nemaju nikoga jer su mi njihovi voditelji/spijkeri prestrasni. Na stranu porijeklo, a i ucenje razlicitog hrvatskog jezika (iako su vecinom svi dovoljno mladi da su ga ucili u istoj varijanti), prestrasni su mi.Imaju. Na RTL-u je to Dunja Lakuš. Izvrsna je. Radi se s ljudima, naravno. No, puno je na njima samima, jer nitko te ne može natjerati da vježbaš ili ne. S druge strane, lako je raspravljati ovako na forumu o govoru drugih, njihovom poznavanju standarda (nekad se govorilo književnog jezika), a sasvim je drugo kad se nađeš u situaciji kad trebaš i sam pokušati govoriti pravilno. Uopće nije tako lako. Da jest, svi bi govorili pravilno.Za HRT znam da imaju (i koga), a za ostale mi je to novost, ako stvarno postoji. Iza izjave da su mi gotovo svi katastrofalni i dalje stojim. Zapravo mi je nespojiva cinjenica da imaju vjezbe tj. da netko radi s njima (ili oni sami sa sobom), a da u javnosti ispada ono sto ispada.nemoj se ljutiti ali ovo nije istina
Osim toga ne treba zaboraviti mnoge koji smo učili hrvatski jezik na nekoliko načina, od hrvatsko-srpskog do ex-yu hr, pa sve do danas kad je situacija u jeziku bitno drugačija.
Čini mi se kako bi bilo u duhu rasprave ukazati na konkretne primjere. Nije loše govoriti o tome jer tako i sami ponešto novo naučimo.
Sto se tice situacije u kojoj treba govoriti pravilno, poznajem je pa znam o cemu i kako pricam. Novinar sam po struci, a polazila sam govorne vjezbe zbog posla (malo cudno, ali istinito, jer nije imalo nikakve veze s novinarstvom). Rodjena sam u Zagrebu i pricam izrazito kolokvijalnim narjecjem, ne toliko rijecima, ali svakako naglaskom. Uz malo treninga, uopce nije tesko prebacivati se s jednog na drugi, po potrebi.
Svakako se slazem s cinjenicom da je sve, uglavnom, na ljudima, a ne na predavacu. U slucaju, recimo, RTL-ovih spikera, problem je u poslodavcu. Nitko ne moze prisiliti ljude da rade na sebi, ali ti isti ljudi su svakako zamjenjivi. Da ne ispadne da imam nesto protiv RTL-a - ni o Novoj teve nemam nesto bolje misljenje.
Priznajem da nisam posve objektivna - kao sto rekoh, novinar sam po struci pa dobijem lagani popi*ditis kad vidim tko sve obavlja taj posao i kakve (ni)je skole za njega zavrsio.
moja frendica na Novoj vodi govorne vježbe. doduše, čim je dobila posao, ostala je trudna, pa onda opet
ne znam da li su joj našli zamjenu
Ne znam ali ću baš pitati.moja frendica na Novoj vodi govorne vježbe. doduše, čim je dobila posao, ostala je trudna, pa onda opet
ne znam da li su joj našli zamjenu
Kaae, daj neki primjer, molim te.
Evo meni nikako sad ne sjeda to sveobuhvatno omalovažavanje novinara i voditelja, osobito na RTL-u. Razumijem da nisu savršeni, uvijek izrazito točni, ai koliko su zapravo netočni? Jeste li vi u svom poslu zapravo savršeni? Ima li netko tko će za sebe ovdje napisati odnosno odgovorno ustvrditi kako svaki dan bez iznimke odrađuje svoj posao potpuno savršeno i bez greške.
I da, Kaae, kad bi za odličnog novinara ili voditelja bilo dovoljno završiti određene škole, to bi bilo super. Isto kao i za sve drugo. Jednostavno nije tako. Rad na sebi može zaista podignuti razinu na kojoj jesmo ali nikakva škola nas neće učiniti onim što nismo. To je moje mišljenje.
Još se malo vraćam na Tpmislava Jelinčića. Što vam konkretno smeta? Znam za njegovih nekoliko situacija u kojima je pogriješio pa me zanima radi li se o njima ili nečem drugom?
Tomislav Jelinčić prečesto griješi za onih nekoliko minuta vođenja koliko ima. Jednom-dvaput pogriješiti je simpatično, ali kad postane navika, iritantno je (meni osobno).
Tiwi jel znaš tko lektorira Doru (Dora istražuje)? e, u tom crtiću ima definitivno najviše pogrešaka, ne znam sada primjere al znam da me uho zaboli na neke stvari
Ne znam ali pitat ću, zanima i mene. Pocoyo također, crtić od kojeg mi se digne kosa na glavi
A s vikki se ne bih složila. Rekla bih kako je to subjektivan dojam, podsvjesno stečen, možda s previše odgledanih klipova na you tube-u.
Pokušaj zapisati greške, vidjet ćeš da zapravo uopće nije tako.
Al' nije pravilno reći tElefon, nego telefOn? A propos crtića Peppa praščić, upalo mi je u uho da je puno puta doslovna eng. konstrukcija iza - tipa "ja mogu piti brzo koliko želim" (as fast as I can)... Ili "kada ćeš biti velika" umjesto "kada budeš velika" itd. Doduše, vjerojatno je to sve i reg. obojeno jer se tako u ZG-u govori, kao i onaj specifičan vokativ, za čije se korištenje borila ona voditeljica Nanut koja vodi onaj trenutak istine - da neće kao govorit Petre, kad cijeli život u vokativu govori Petar jer joj je to - neprirodno (ne znam gdje drugdje još, meni iz ST-a to nije uobičajeno - mi sklanjamo Petre, bako, ne baka, Petar itd.). Za Pocoyja nisam shvatila koje su jez. greške. Ali, općenito, više sam na liniji nekog mekog stava prema jez. greškama i izgovorima, nego ovaj pogriješio ovo, onaj ono.... Ja bi onu neku srednju liniju, koju je zagovarao onaj mladi lingvist s FF-a, zaboravila kako se zove, onaj koji je organizirao onaj neki referendum, zaboravila opet protiv čega, ne za jezična pitanja nego nešto drugo. A opet, ne bih htjela da je sve dozvoljeno, nego da postoji nekakav set minimalno rigoroznih pravila, što bližih jeziku koji se stvarno govori.
Ja bih rekla telefOn, kad baš moram književni tElefon, ali bojim se da je ispravno telEfon. :/
I ja bih bila najsretnija da se ukine vokativ
Može biti, ja ih rijetko gledam, al kad god virnem, čini mi se da nešto zbrlja.
Kod nas naglasak ne može biti na zadnjem slogu (osim kod nekih posuđenica, npr. rokoKO i saKO), pa bi telefon imao na 1. ili 2. slogu naglasak.
Pa onda možemo ukinuti kompletnu deklinaciju jer je nekome valjda totalno neprirodno reći da voli Petra kad se čovjek Petar zove :?I ja bih bila najsretnija da se ukine vokativ
Ja si ne mogu pomoći, vokativ mi ne ide i gotovo. Ako ikad bude peticija za izbacivanje vokativa, odmah potpisujem
Ja i Zrina zovem: Zrine!
A Orku zoveš Orko?
Ne, neka imena ne podliježu deklinaciji.
Tako ću Anicu zvati - Anice!
A Snježanu - Snježana!
Majdu - Majdo!
Ali Sanju - Sanja!
Petre, Ivane, Zorane...
Znači, onda bi bilo pravilno to tElefon ili telEfon, a telefOn bi bilo krivo, tj. taj tElefon je onda pravilno?Kod nas naglasak ne može biti na zadnjem slogu (osim kod nekih posuđenica, npr. rokoKO i saKO), pa bi telefon imao na 1. ili 2. slogu naglasak.
Vidiš, mislim da bi moji Splićani Sanju nazvali "Sanjo", ne Sanja, tj. da je ZG-ovci zovu u vokativu "Sanja"...
Ima li neke dobre duše da napiše pravilo hrv. književnog jezika, bilo varijante neću ili ne ću, valjda se obje slažu oko vokativa, ako ne, onda je to fakat tragedija jer će od bitke ne ću ili neću ispast neču.
Tako je. Ili TElefon ili teLEfon, nisam sigurna. A što se tiče vokativa od Sanja, mislim da je Sanjo kolokvijalno, i ja u Šibeniku svoju Sanju zovem Sanjo, a ovu zagrebačku Sanja
Evo iz velike sive gramatike: može Katarina/Katarino, Barbara/Barbaro, Marija/Marijo, no imena na -ica, i muška i ženska (Ankica, Marica, Ivica...) ne mogu imati vokativ na -o, samo na -e.
Telefonu je naglasak na 2. slogu, dakle teLEfon.
Nemam nazalost primjera imenom i prezimenom jer ne pamtim takve stvari, a sad vec nekoliko mjeseci nisam pogledala nikakav hrvatski program. Radi se vecinom o informativnim emisijama, tj. o ljudima koji rade za njih.
Ovo sto se zavrsavanja skole za novinara tice - ocito je krivo shvaceno. Ne mislim da savrsen novinar nastaje zavrsavanjem odredjenih skola, sto vrijedi i za bilo sto drugo. Naravno da je bitan rad na sebi. Ono sto me smeta jest to da zavrsena skola takvog tipa uglavnom ne znaci nista. U isto vrijeme, ne mislim da nema dobrih novinara i voditelja BEZ zavrsenog novinarstva. Naprotiv. (Sto se voditelja tice, novinarstvo na FPZG-u nema nista s tim.)
Sto se deklinacije tice, Orka joj podlijeze prema istom principu kao i svaka imenica zenskog roda:
- N: Orka
- G: Orke
- D: Orki
- A: Orku
- V: Orko!
- L: Orki
- I: Orkom
Da ne podlijeze, igrala bi se sa Orka, ili bi kupila poklon Orka, voljela Orka (ok, ajd, mozes voljeti Orka, ako mu je ime Ork), sto vjerujem da ne cinis.
Od imenica zenskog roda, ne deklinira se, recimo, moje ime:
- N: Ines
- G: Ines
- D: Ines
- A: Ines
- V: Ines
- L: Ines
- I: Ines
Isto funkcioniraju, na primjer, i Maris i Doris pa uglavnom sve nadrapamo kad o nama govore djeca, ili netko u Dalmaciji (Kamo ides? Kod Ineske/Inesice/Inese.)
Iako izvedeni od ovih imena, posvojni pridjevi se najnormalnije dekliniraju (Inesin, Dorisinog, Marisinoj...).
Upravo tako. S tim da se ne rasteže ovaj e kao u naših susjeda ali naglasak je ipak taj.
Što se dijalekata tiče, oni su ljepota i punina našeg jezika, no u službenoj uporabi jest standard (nekad se to zvalo književni) i tu nema govora, pravila postoje i ne bi se smjelo od njih odstupati. Stoga, u redu je kad me u Splitu prijateljica pozove "Sanjo, dođi na kavu." ali u Vijestima će Tomislav biti obavezan reći "Kolegice Sanja, što ima nova na terenu?"
Spomenula sam crtić Pocoyo, u njemu ima grešaka, nisu česte ali se potkrade. Najviše se radi o krivim naglascima pa me to izluđuje, jer djeca tako krivo nauče. I izuzetno me smeta deranje, jer to nije prirodan govor (ne bi smio biti), tako se prebrzo troše glasnice, glas ne zvuči ni prirodno niti lijepo. I opet, djeca krivo uče. Srećom pa se poslije crtića igramo vježbi za dikciju i govornost
Englesle konstrukcije u našim prijevodima su također jako loša stvar, imaju direktan utjecaj na klince i njihovo učenje jezika koji ne zvuči tako. Nadam se promjenama na bolje. Super su mi ove primjedbe, neke sam zapisala i proslijedit ću ih na prava mjesta
Ja bih rekla da neke stvari u jeziku dolaze "iz želuca" (ne znam kako bih bolje objasnila).
Tako mi je normalno kazati - Majo ili Ružo, ali mi nije normalno kazati - Petro ili Sanjo; to bi mi bilo forsiranje jezika.
Sad sam potražila što kaže naš jezični savjetnik o vokativu i kaže ovako:
Koji je književni vokativ od "Ana" pls da znam pravilno?
moram se ubaciti u ovu staru temu, dijete mi je u vrtiću pokupilo zagrebački naglasak, strašno :/
pa mi to ustvari tretiramo kao dva razlicita imenaVidiš, mislim da bi moji Splićani Sanju nazvali "Sanjo", ne Sanja, tj. da je ZG-ovci zovu u vokativu "Sanja"...
jer splitska sanja je saaanja
a zgb je sanja, kratko
pa prvu zovem sanjo, a drugu sanja
isto je s jos nekim imenima, npr. sasa
i moj Marin je svojem didu i baki iz Solina i mmu Maaarin, a mojima iz Omiša i meni Marin.
inače, gore nisam htjela ponižavati dijalekt (zagrebački), ali ti strašni naglasci su mi bolna točka. Tako grozno i nepravilno izgovaranje me dira u srce
Najgore je zapravo to nekorištenje vokativa.
Petaaaaaaaaaaaaaar, Petaaaaaaaaaaaaaaaaaar, zove moj M frenda, a meni tlak na tristo.
Cek, jel to znaci da bi mi erika trebali zvati "Eriče!!!"?
da
i Patrika - Patriče
Znala sam si misliti o tome, ali Eriče mi je toliko neprirodno da nis od toga, bojim se...
i mene grozno nervira kad dalmatinci govore jarun i pantovčak pa šta da radiminače, gore nisam htjela ponižavati dijalekt (zagrebački), ali ti strašni naglasci su mi bolna točka. Tako grozno i nepravilno izgovaranje me dira u srce
o, pa, nismo djeca, govori nepravilno i to mi smeta, nema veze čiji je naglasak, nije ispravan i nervira me.
Jarun je ispravno tako kako si napisala. Nema veze s Dalmatincima. Nisam luda ni za rastezanjem.
Govorim o tome kako priča moje dijete, što meni smeta. A ne smeta mi ni kaj ni ništa slično, ni najmanje. Naprotiv, to je bogatstvo.
Ovaj nepravilni naglasak se raširio na TV i svuda i meni to smeta.
iz mojeg se posta vidi da mi smeta
stvarno mi nije bila namjera da me se shvati na taj način, ne želim da dijete ima problema npr. u školi, s nečim što meni dolazi "iz želuca"-kao što apri priča :/
pa jel nije ovo ispravno?i mene grozno nervira kad dalmatinci govore jarun i pantovčak pa šta da radiminače, gore nisam htjela ponižavati dijalekt (zagrebački), ali ti strašni naglasci su mi bolna točka. Tako grozno i nepravilno izgovaranje me dira u srce
je, ispravno je, al ženu smeta.
nije ispravno, ispravno je onako kako izgovaraju stanovnici tog grada/mjesta, a zagrepčani će reć jarun i pantovčak
znači hrvatsi književni jezik se ne smije upotrebljavati u zagrebu?!
smije, kako ne, problem je u tome sto se zagrepcanima stalno prigovara da ne smiju koristiti svoj dijalekt (dok ga vecina doseljenika u zagreb itekako zadrzi)
ali se prema knjizevnom pravilu imena gradova/mjesta/kvartova izgovaraju onako kako ih izgovaraju tamosnji stanovnici prema tome pravilno je u ovom slucaju onako kako to izgovaraju zagrepcani
Drago mi je da se na forumu diskutira o jeziku, pa bih napomenula nešto što se često javlja na forumu, a mene smeta jer je potpuno izvan duha hrvatskog jezika i osiromašuje ga: "teta čuvalica" umjesto dadilje, "teta čistilica" umjesto spremačice; jednom sam čak naišla i na "tetu peglalicu"
komentar moje prijateljice koja se godinama bori sa viškom kilograma: ako Darija Mikulandra može biti voditeljica na Radio Dubrovniku, zašto ja ne mogu biti manekenka? ( spomenuta voditeljica ne može izgovoriti r; zamislite kako zvuči: za Ladio Dublovnik Dalija Mikulandla)
čitati s razumijevanjem
ja prigovaram svojem djetetu
i npr. HRTu
ni slučajno ljudima koji govore svojim dijalektom
nevjerojatno mi je da odrasla osoba može bit osjetljiva na takve stvari.
inače-kako bi se onda trebalo izgovarati Komiža, Delnice, Međimurje, Sali?
kako bi izgovorili npr. Pučišća, Varaždin?
nisam stručna, ni blizu, a zanima me...koliko sam ja upućena toponimi se pišu izvorno, a izgovaraju ispravno standardnim jezikom, inače bi nastao pravi kuršlus izgovora?
u duhu foruma, ispričavam se ako sam nekog povrijedila.
prednost uvijek ima onaj etnik kojim se stanovnici nazivaju - premda bi tvorbeno i pravopisno trebalo biti Bjelovarac, građani sebe nazivaju Bjelovarčanin i Bjelovarčanka, stoga je to ispravno, jer prednost ima onaj način izražavanja samih stanovnika.
Isto je i za naglaske kod izgovaranja gradova - Ko'privnica ili Kopri'vnica, Va'raždin ili Vara'ždin, Vu'kovar ili Vuko'var - prednost ima način naglašavanja samih stanovnika (kod ovih primjera to je uvijek drugi navedeni). Premda u hrvatskom četveronaglasnom sustavu raspodjela naglasaka određuje da on ne smije stajati na posljednjemu slogu, ako sami stanovnici naglaak stavljaju na to mjesto, onda je to i ispravno, npr. Višnja'n, Grožnj'an (a ne Vi'šnjan, Gro'žnjan).
dakle, u tim slučajevima standard uvijek preuzima regionalni naglasak (pa i na HRT-u)
mene je zasmetao ton posta u kojem se žali na pokupljeni zagrebački naglasak u zagrebačkom vrtiću - zato sam napisala da se često prigovara korištenju kajkavskog u Zagrebu, dok se istodobno u Dalmaciji jednako tako često govori dijalektom pa se tome ne prigovara (ne govorim sad o odgajateljicama i učiteljicama koje moraju koristiti književni govor, a i to se često ne poštuje) nego o djeci koja koriste dijalekt mjesta u kojem žive
Slažem se s pujicom. Što se tiče dijalekata, oni su bogatstvo jezika. Volim govoriti svojim zagrebačkim dijalektom, a isto tako i svojim istarskim dijalektom. I djeca govore zagrebački, što je posve prirodno i u redu. Važno mi je samo da znaju razlike između dijalekta i standarda.
opet ponavljam da me uopće nisi dobro shvatila, smeta me kad dijete potpuno pogrešno koristi naglaske ili kad ne koristi vokativ :/ , zvuči mi neprirodno i strahujem da je to nešto što nije lako mijenjati i ne koristiti u školi, ili da će u školi imati dodatne muke s učenjem pravilnog naglaska...isto osjećam bez obzira na to otkud pogrešan naglasak potječe.
Volim Zagreb, nemam ništa protiv kaj i naravno da mi je dijete rođeno i živi u Zg i da će koristiti dijalekt grada u kojem živi
Što je negativno u tome da mene dira što mi dijete ne koristi vokativ?
Valjda to nije temelj za ovakve komentare, jer ja sigurno neću zabraniti djetetu da priča SVOJIM dijalektom.
Krumpirić, što to znači "ovakvi komentari"? Uopće nisam dala nikakav komentar ni na čije mišljenje, samo sam napisala svoje mišljenje o temi.
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom