 |
|||
Ocjena ustavnosti zakona o kriznom porezu
Danas na RTL je bio prilog o mogućnosti da svaki građanin podnese zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona pa tako i zakona o kriznom porezu.
Da li netko ima možda iskustva sa time?
Nisam sigurna kako točno sročiti zahtjev, nešto sam djelomično iskopala putem inteneta, ali nisam sigurna jel to to.
danas je navodno u jutarnjem bio neki formular. možda netko od cura ima, pa može skenirati? ja ga nisam uspjela vidjeti .
evo formulara
stavljen je kao slika, treba ga ispisati i prepisati
Ali što staviti u obrazloženje, zna li netko?
na linku je dan i prijedlog (prema Mesićevom obrazloženju)
Ah kad ne čitam fusnote
Gdje se to i kako predaje?
bravo - baš sam mislila otvoriti tu temu.
ajde ak neko zna ovo obrazloženje - pa da pišemo. Možda ima nade da nam vrate novac.
[quote="Maja"]Ah kad ne čitam fusnote
Gdje se to i kako predaje?[/quote
Predaje se osobno na Ustavni sud ili poštom.
Što se tiče obrazloženja, ja se lovim za povredu ustavnog načela jednakosti, znači trebalo je oporezivati po stopama odnosno svima do 3000 kn nulta stopa , od 3001 do 6000 po stopi od 2 % i zatim ova razlika od 6001 pa do kolika je plaća po stopi od 4 %.
Ali... to znači da će nakon rušenja ovog , samo izmjeniti zakon u tom smislu i opet nas opaliti po džepu, nešto manje, ali ipak nam uzeti ono što im ne pripada.
Više mi se sviđa ovo ograničavanje poduzetničkih sloboda je na tom temelju je dva put pao zakon o (ne)radu nedjeljom.
U svakom slučaju važno je kad zakon padne, da svatko za sebe zatraži naknadu štete koju mu je neustavna odredba prouzročila.
Re: Ocjena ustavnosti zakona o kriznom porezu
Ono još važnije: ukoliko sam dobro shvatila - ukoliko zakon "padne" pravo na povrat novaca imati će samo oni koji su podnijeli tužbu??mg1975 prvotno napisa
Zna li itko išta o tome?
ma gluposti
kak buju to evidentirali?
da tako je - barem su tako rekli - sigurna sam - rečeno je ako padne zakon - pravo na povrat imaju samo oni koju su tražili tu ocjenu - povrat jel.
Zato bih voljela da netko tko zna dobro s riječima da ovdje ostavi neki primjer pa da pišu svi. Mnogi ne znaju pa bi bilo dobro da se materijal širi da što više ljudi ipak (možda) dobiju novce natrag. Nažalost mnogi nemaju ni kompa no ipak.... nek se širi materijal kako god.
Re: Ocjena ustavnosti zakona o kriznom porezu
Već sam napisala, povrat će ostvariti oni koji podnesu zahtjev za naknadu štete zbog povrede ustavnog prava nakon što taj zakon odnosno njegove odredbe budu proglašene neustavnima.Ono još važnije: ukoliko sam dobro shvatila - ukoliko zakon "padne" pravo na povrat novaca imati će samo oni koji su podnijeli tužbu??
Zna li itko išta o tome?
Evo mog obrazloženja....pa ako nekom pomogne super
OBRAZLOŽENJE
1) Odredba članka 1. stavka 1. Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke nepoštuje načelo jednakosti i pravednosti koje Ustav propisuje kao princip sudjelovanja u podmirivanju javnih troškova.
2) Odredbom članka 3. Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke isplatiteljima plaća poduzetnicima oduzeto je pravo koje imaju prema mjerodavnom propisu, jer se plaće u trgovačkim društvima uređuju na način utvrđen pravilima toga društva te navedenom odredbom ne poštuju Ustavom zajamčena poduzetnička i tržišna sloboda.
3) Odredbom članka 4. stavka 1. Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke određuje se oporezivanja samo nekih kategorija dohodaka ne svih kategorija dohodaka, te samim time građanima ne jamči jednakost i pravednost jer se teret porezna opterećenja ne primjenjuje na sve jednako što je u suprotnosti sa Ustavom koji propisuje da se porezni sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti. Navedeni članak 4. stavak 1. je u suprotnosti sa člankom 1. stavkom 1., koji se poziva na sudjelovanje svih u podmirenju javnih troškova, jer isključuje dio građana iz sudjelovanja u podmirenju javnih troškova te samim time nepoštuje načelo jednakosti i pravednosti koje Ustav propisuje kao princip sudjelovanja u podmirivanju javnih troškova.
4) Odredbom članka 5. stavka 1. Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke određuju se porezne stope na način koji građanima ne jamči jednakost, jer se teret poreznog opterećenja ne utvrđuje razmjerno primanjima koje građani ostvaruju što je u suprotnosti sa Ustavom koji propisuje da se porezni sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti.
I jel se plaća postupak ??Ah kad ne čitam fusnote
Gdje se to i kako predaje?
http://www.24sata.hr/news/clanak/izb...e_id=main_page
Vladin krizni porez plaćaju svi zaposleni i umirovljenici, no ne i samostalne djelatnosti. Zakon o posebnom porezu propisuje obavezu plaćanja kriznog poreza samo na mirovine, plaće, honorare, dividende i udjele od dobiti. Greškom ili zbog najmernog zaboravljanja, harač na dohodak samostalne djelatnosti ne trebaju plaćati. Po procjenama u Hrvatskoj ima oko 100.000 ljudi koji obavljaju neku samostalnu djelatnost, piše Večernji. Zloglasni krizni porez tako su uspjeli izbjeći oni koji uglavnom zarađuju odlično, a to su odvjetnici, javni bilježnici, privatni liječnici i zubari. Zbog toga bi zakon o kriznom porezu mogao pasti na Ustavnom sudu. Izostavljanjem samostalnih djelatnosti iz tog zakona narušava se načelo jednakosti svih građana pred zakonom. Nakon što je predsjednica Ustavnog suda, Jasna Omejec, izjavila kako građani neće imati pravo na povrat poreza ako zakon padne, osim ako su predali žalbu, broj pristiglih žalbi naglo se povećao. Uz Mesićev zahtjev do utorka je na Ustavni sud došlo još 32 žalbe.
mislim pa kak je tak malo žalbi pristiglo? Ja upravo sastavljam i svima ću po firmi podjeliti primjer i savjetovat ih da i oni pošalju. Mnogi nemaju pojma - bar kod mene u firmi. Treba obavještavati ljude.
Ne razumijem. Na ovom formularu koji je ponuđen piše "Prijedlog za pokretanje ustavnosti", a ne "žalba". Je li to to?
Koje žalbe vi šaljete?
da- sad sam i ja zbunjena, ne bi li se trebalo žaliti, a gospodin predsjednik je pokrenuo i tužbu i ocjenu ustavnosti. Ili je to jedno te isto?????
Ja i mm smo poslali - svak u svoje ime.
I jel se plaća postupak ??Ah kad ne čitam fusnote
Gdje se to i kako predaje?
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Trg Svetog Marka 4
10000 Zagreb
-na tu adr. pošalješ preporučeno - cca 15,00 kn i to je to.
Na netu sam našla:Šta ako se prijedlog odbije, da li će podnositelji tužbe imati dodatne troškove?Ustavni sud može narediti da podnositelj tužbe koji nije uspio s tužbom, naknadi troškove postupka pred Ustavnim sudom, ako ih je prouzročio svojom krivnjom ...
je kak da ne, kakvu štetu sam ja sad napravila?"?!?!?!?!?!'''
Mislim da mi to odrede otišla bi gdje god treba al ne bi sigurno ni lp platila za štetu. Kakva šteta??????
Može biti samo i samo ovo:
1. da zakon padne - vrate mi novac
2. zakon ne padne i obavijeste me (ako i to) da mi je žalba odbijena jer je Zakon po Ustavu valjan. :shock:
Mislim da su to patkice od zna se čije strane tak da što manje ljudi šalje, baš kao što sam patkicu čula sa jednog radia koji je prohdzeov - nešto u stilu da se može slati ta ocjena ustavnosti ali bi ipak najbolje i najsigurnije bilo posavjetovat se sa odvjetnikom a to dođe cca 5.000,00 kn pa vi sad mislite jel se isplati.
Ne kažem da si ti to napisala kao prohdz nego čisto si nasjela na patkicu.
Niš ja ne bum platila - samo će oni meni vratiti MOJ novac koji su potpuno bespravno oteli.
Nisam nasjela na patkicu,a niti sam neki hdz-ovac.
Samo pitam one koje mozda bolje znaju od mene (dakle pravnike i odvjetnike), ne samo laike koji nagađaju, da li postoji opasnost da se od podnositelja tuzbe trazi naknada troskova.
Mislim da je glupo podleci nekoj masovnoj ideji, bez da se dobro informiras o svim + i - svog postupka.
pa sad glupo - il ne - i o tom bi se dalo filozofirati i u zakonskom smislu, možda bi da nisam upravo sad poslala - kasnije bilo prekasno - sa obzirom na to da oni taj zakon pod hitno mijenjaju - tko zna, u ovoj je zemlji sve moguće.... a sigurna sam da je ovima na vlasti u interesu da se što manje zahtjeva pošalje - tako da - što je njima u interesu meni je obavezno suprotno, gotovo uvijek. Javim vam ak ću zbog tužbe morat odležat par dana u zatvoru (jer plaćala ne budem ni 1 lp).
Trenutna adresa Ustavnog suda je
USTAVNI SUD RH
Varšavska 3
10000 Zagreb
super - kaj sad - ja sam slala na onu na Markovom Trgu???
malo sam se pogubila....
ako naša " žalba" ne prođr da li mi svi plaćamo onda neke sudske troškove kao stranka koja je izgubila???
Da, to i mene jako zanima...
Pa mene još više s obzirom da sam žalbu poslala...... vidjet ćemo. Ja se nadam da ne. Mada me niš ne iznenađuje u RH. Koliko god zakonski osnovani i neosnovani to bilo.
Poslala sam na tu adresu Trg Sv. Marka - zvala sam ih i rekli su da su zaprimali (proslijeđuju im poštu). Javim vam odgovor ako ga bude.
Evo s drugog foruma
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Trg svetog Marka 4
10 000 Zagreb
I Predlagatelji: ime i prezime, adresa
II Osporavani Zakon: Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke (N.N. 94/09).
PRIJEDLOG ZA POKRETANJE POSTUPKA ZA OCJENU USTAVNOSTI ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA PLAĆE, MIROVINE I DRUGE PRIMITKE
U V O D
Temeljem članka 38. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, podnosim prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke s Ustavom Republike Hrvatske.
Mišljenja sam kako slijedeći članci Zakona o porezu na plaće, mirovine i druge primitke (N.N. 94/09.) nisu u skladu s Ustavom Republike Hrvatske: članak 1. stavak 1., članak 3. i članak 5. stavak 1.
Smatram kako navedeni članci Zakona o porezu na plaće, mirovine i druge primitke nisu u skladu s slijedećim odredbama Ustava Republike Hrvatske: članak 5. stavak 1., članak 14. stavak 1. i 2., članak 50. stavak 2. i članak 51. stavak 2.
O B R A Z L O Ž E N J E
Odredba čl.1. st.1. Zakona ne poštuje načelo jednakosti i pravednosti koje Ustav propisuje kao načela sudjelovanja u podmirivanju javnih troškova.
Odredba čl.3. Zakona isplatiteljima plaća – poduzetnicima oduzima pravo koje imaju prema mjerodavnom propisu, jer se plaće u trgovačkom Društvu uređuju sukladno pravilima toga Društva ( Kolektivni ugovori, Pravilnici o plaćama, Ugovori o radu i drugi akti ), te se navedenom odredbom ne poštuju Ustavom zajamčena poduzetnička i tržišna sloboda. Za donošenje zakona kojim se umanjuju neotuđiva prava radnika i drugih potrebna je kvalificirana većina a ne obična kojom je donijet ovaj Zakon. Također Zakon koji oduzima temeljna prava iz rada ne može imati povratno djelovanje.
Članak 5. st.1. Zakona određuje porezne stope na način koji građanima ne jamči jednakost, jer se teret poreznog opterećenja ne utvrđuje razmjerno primanjima koje građani ostvaruju.
Prema odredbi članka 51. st.1. Ustava propisano je da se porezni sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti.
Na temelju izloženog predlagatelji predlažu da Ustavni sud RH donese slijedeću
O D L U K U
I Usvaja se prijedlog za ocjenu ustavnosti.
II Ukida se Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke.
U Zagrebu, 05.09.2009
Predlagatelj:
ime i prezime
________________
Umetnuo bih i ovaj dio od mg:
Odredbom članka 4. stavka 1. Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke određuje se oporezivanja samo nekih kategorija dohodaka ne svih kategorija dohodaka, te samim time građanima ne jamči jednakost i pravednost jer se teret porezna opterećenja ne primjenjuje na sve jednako što je u suprotnosti sa Ustavom koji propisuje da se porezni sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti. Navedeni članak 4. stavak 1. je u suprotnosti sa člankom 1. stavkom 1., koji se poziva na sudjelovanje svih u podmirenju javnih troškova, jer isključuje dio građana iz sudjelovanja u podmirenju javnih troškova te samim time nepoštuje načelo jednakosti i pravednosti koje Ustav propisuje kao princip sudjelovanja u podmirivanju javnih troškova.
Što sad znači zadnja rečenica u linku? Da će se nekih 1000 kuna tražiti u sudskom postupku koji košta 5 puta više? Dajte pomozite vi koji znate!
Bez panike.
Dakle, ako ustavni sud donese odluku da je Zakon o kriznom porezu neustavan, a Vlada neće samoinicijativno vraćati novac građanima, tada će svaki građanin koji je podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti (a ja smatram da i oni koji nisu podnijeli zahtjev, imaju to pravo, ali J. Omejec tumači drugačije), morati podnijeti tužbu za naknadu štete. U toj tužbi će tražiti povrat novca koji je uplaćen na ime kriznog poreza. O tom iznosu će ovisiti i iznos sudske pristojbe za tu tužbu. Znači, ako će netko tužbom tražiti da mu država vrati 1000 kn, onda će ga podnošenje tužbe koštati 100 kn, a isto toliko i sudska pristojba za presudu-dakle ukupno 200,00 kn.
Dakle sudska pristojba se plaća prema vrijednosti predmeta spora (a to je iznos koji će svaki pojedinac tražiti od države). Evo tarife sudskih pristojbi
Za tužbe do 3000 kn, sudska pristojba iznosi 100 kn.
Za tužbe do 6000 kn, sudska pristojba iznosi 200 kn.
Za tužbe do 9000 kn, sudska pristojba iznosi 300 kn itd.
Maksimalna sudska pristojba može iznositi 5000 kn.
Što se tiče prijedloga za ocjenu ustavnosti koji smo svi predali ustavnom sudu, nisam 100 % sigurna, mislim da je potreban biljeg od 20-ak kuna. Pretpostavljam da će sud svakome poslati nalog da to uplati, pa ćemo svi iz toga vidjeti iznos.
Ja se iskreno nadam da će taj Zakon "pasti" i da ćemo kad-tad, dobiti svoje novce. Računajte da je sud zatrpan tužbama, pa jedna tužba za naknadu štete traje godinama. Ali doći će i taj dan, a svakako treba tražiti i kamate
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Trg sv. Marka 4
Na temelju članka 36. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske
("Narodne novine", broj 99/99., 29/02., 49/02.-pročišćeni tekst) podnosim
PRIJEDLOG ZA POKRETANJE POSTUPKA ZA OCJENU SUGLASNOSTI S USTAVOM RH
članka 1. stavak 1., članka 4. i članka 5. stavak 1. Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke ("Narodne novine", br. 94/2009)
I. PODACI O PODNOSITELJU PRIJEDLOGA
1. Osobno ime __________________________________________________ _______
2. JMBG __________________________________________________ _____________
3. Državljanstvo __________________________________________________ _______
4. Prebivalište ili boravište _________________________________________________
II. PODACI O OSPORAVANIM ODREDBAMA
Odredbom članka 1. stavak 1. Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke ("Narodne novine", br. 94/2009) propisano je:
"Ovim se Zakonom, u uvjetima gospodarske krize u Republici Hrvatskoj, određuje poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke za razdoblje od dana stupanja na snagu ovoga Zakona do 31. prosinca 2010. na načelima pravednosti, jednakosti i razmjernosti na temelju kojih je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova razmjerno svojim mogućnostima."
Odredbom članka 4. Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke ("Narodne novine", br. 94/2009) propisano je:
" (1) Poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke rezidenata plaća se na:
1. primitke od nesamostalnog rada (plaću i mirovinu) prema Zakonu o porezu na dohodak,
2. primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak prema Zakonu o porezu na dohodak,
3. mirovine na koje se prema Zakonu o porezu na dohodak ne plaća porez na dohodak,
4. primitke koji se fizičkim i pravnim osobama isplaćuju po osnovi dividendi i udjela u dobiti.
(2) U smislu ovoga Zakona, primicima od kojih se obračunava i plaća poseban porez na plaće smatraju se primici iz stavka 1. točke 1. ovoga članka umanjeni za izdatke uplaćenih doprinosa iz primitka, uplaćene porezno priznate premije osiguranja, predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak.
(3) U smislu ovoga Zakona, primicima od kojih se obračunava i plaća poseban porez na mirovine smatraju se primici iz stavka 1. točke 1. ovoga članka umanjeni za izdatke uplaćenih doprinosa iz primitka, uplaćene porezno priznate premije osiguranja, predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak.
(4) U smislu ovoga Zakona, primicima od kojih se obračunava i plaća poseban porez na druge primitke smatraju se primici iz stavka 1. točke 2. ovoga članka umanjeni za izdatke uplaćenih doprinosa iz primitka, predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak.
(5) U smislu ovoga Zakona primicima od kojih se obračunava i plaća poseban porez na mirovine smatraju se i isplaćene mirovine iz stavka 1. točke 3. ovoga članka.
(6) Poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke obračunava se i plaća od primitaka iz stavka 2. do 5. ovoga članka prije obustava na plaću i na mirovinu.
(7) U smislu ovoga Zakona, primicima od kojih se obračunava i plaća poseban porez na druge primitke smatraju se i isplaćene dividende i udjeli u dobiti iz stavka 1. točke 4. ovoga članka."
Odredbom članka 5. stavak 1. Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke ("Narodne novine", br. 94/2009) utvrđeno je:
" Poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke plaća se:
1. po stopi od 2% na ukupni iznos plaće, mirovine i drugog primitka iz članka 4. stavka 2. do 7. ovoga Zakona ako je iznos veći od 3.000,00 kuna, a manji od 6.000,00 kuna ukupno u tijeku jednog mjeseca,
2. po stopi od 4% na ukupni iznos plaće, mirovine i drugog primitka iz članka 4. stavka 2. do 7. ovoga Zakona ako je iznos veći od 6.000,00 kuna ukupno u tijeku jednog mjeseca.
III. USTAVNO PRAVO KOJE SE SMATRA POVRIJEĐENIM
Ustavne odredbe mjerodavne za ocjenu članka 1. stavak 1., članka 4. i članka 5. stavak 1. Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke ("Narodne novine", br. 94/2009) jesu:
Članak 1. stavak 1.
Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
Članak 5. stavak 1.
U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom.
Članak 14.
Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.
Svi su pred zakonom jednaki.
Članak 51.
Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima.
Porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti.
IV. ČINJENICE I RAZLOZI NA KOJIMA SE TEMELJI PRIJEDLOG ZA POKRETANJE POSTUPKA OCJENE USTAVNOSTI
Postupak za ocjenu ustavnosti odredbi članka 1. stavak 1., članka 4. i članka 5. stavak 1. Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke ("Narodne novine", br. 94/2009) predlažem pokrenuti, jer navedene odredbe nisu u suglasnosti s odredbama članaka članka 1. stavak 1., članka 5. stavak 1., članka 14. i članka 51. Ustava Republike Hrvatske, i to iz sljedećih razloga:
- Temeljem članka 51. Ustava Republike Hrvatske svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima, pa slijedom toga Zakon, u određivanju adresata (obveznika plaćanja poreza) mora voditi računa o gospodarskim mogućnostima onih kojima se utvrđuje obveza plaćanja poreza. Spornim Zakonom narušeno je načelo razmjernosti u snošenju poreznog tereta.
Naime, Zakonom se utvrđuju porezi s obzirom na neto iznos primitka od nesamostalnog rada poreznog obveznika, a da se pri tome ne vodi računa o gospodarskim mogućnostima osobe kojoj se nameće obveza plaćanja poreza. Tako će, primjerice, po stopi od 2% biti obvezan plaćati poseban porez porezni obveznik koji prima plaću od 3.000,01 kunu, neovisno o činjenici broja uzdržavanih članova obitelji. Naime, dva porezna obveznika s istom bruto plaćom, od kojih će porezni obveznik, koji zbog poreznih olakšica (npr. po osnovi osobnog odbitka za djecu) ostvaruje veću neto plaću, biti obvezan plaćati poseban porez, dok istovremeno porezni obveznik (samac) koji, zbog činjenice da ima samo osnovni osobni odbitak ostvaruje manju neto plaću, koja ne ulazi u doseg oporezivanja (npr. 3.000,00 kuna) nije obveznik plaćanja posebnog poreza. Posljedica primjene navedenog Zakona jest da će porezni obveznik, koji je po sustavu poreza na dohodak, zbog uzdržavanih članova obitelji porezno rasterećen, primjenom spornog Zakona, biti doveden u nepovoljniji položaj od poreznog obveznika koji primjenom poreza na dohodak nije porezno rasterećen. Dakle, porezni obveznik koji je u lošijoj ekonomskoj situaciji, snosit će veće porezno opterećenje. Slijedom toga, smatramo da su Zakonom povrijeđena načela razmjernosti i pravednosti poreznog sustava, sukladno kojima porezni teret mora biti ravnomjerno raspoređen prema svim adresatima na koje se određeni porez odnosi, polazeći primarno od njihovih gospodarskih mogućnosti, odnosno u skladu s načelom porezne snage.
- Nadalje, sukladno odredbama Zakona, obveznici plaćanja poreza su svi adresati koji kod jednog poslodavca ostvaruju primanje iznad Zakonom propisanog minimuma, dok su istovremeno oslobođeni plaćanja posebnog poreza one osobe koje su od različitih poslodavaca ostvarile ukupno veće primanje od Zakonom propisanog minimuma, ali su kod različitih poslodavaca ostvarile primanje koje ne prelazi neoporezivi iznos. Dakle, primjena Zakona posljedično dovodi do činjenice da će se obveza plaćanja posebnog poreza odnositi na one radnike koji su ostvarili plaću kod jednog poslodavca od 3.000,01 kn, ali se obveza plaćanja posebnog poreza ne odnosi na one radnike koji su kod dva, ili više poslodavaca ostvarili ukupni primitak koji je veći od 3.000,01 kn, ali iznos koji isplaćuje jedan poslodavac ne prelazi neoporezivi iznos. Ako je primjerice, fizička osoba u tijeku jednog mjeseca ostvarila plaću od jednog isplatitelja u iznosu od 5.000,00 kuna neto i plaću od drugog isplatitelja 2.500,00 kn neto, tada svaki isplatitelj obračunava poseban porez na ukupni iznos primitaka (odnosno na poreznu osnovicu za obračun posebnog poreza) koji je po istoj osnovi isplatio pojedinom poreznom obvezniku. U tom će se slučaju na iznos od 5.000,00 kn obračunati poseban porez po stopi od 2%, dok se na iznos od 2.500,00 kn neće obračunati poseban porez, jer iznos primitka ne prelazi neoporezivi iznos od 3.000,00 kn. U tom slučaju, iako je porezna snaga takvog poreznog obveznika veća, navedeni porezni obveznik platit će manji iznos poreza od poreznog obveznika koji je kod jednog poslodavca ostvario primitak od 6.000,00 kn. Dakle, porezni obveznici koji samo zbog činjenice da ostvaruju primitak kod jednog isplatitelja, iako ostvaruju ukupno niži iznos primitka od poreznog obveznika koji ostvaruje primitak kod više isplatitelja, snose veće porezno opterećenje, iako su ostvarili niži iznos primitka.
- Jednako tako su u povoljniji položaj stavljene osobe koje, po dvije različite osnove (npr. po osnovi dividende i po osnovi autorskog honorara) ostvaruju veći primitak od osobe, koja po osnovi radnog odnosa ostvaruje kod istog poslodavca pravo na plaću i pravo na regres iznad neoporezivog iznosa. U slučajevima kada navedene dvije osobe ostvaruju primitke u jednakom iznosu, primjenjujući odredbe spornog Zakona, porezni obveznik koji je ostvario prihode po dvije različite osnove ukupno će platiti manji iznos poreza od npr. radnika kojemu je u jednom mjesecu isplaćena plaća i regres iznad neoporezivog iznosa. Dakle, primjena Zakona ima za posljedicu da dva porezna obveznika, koja su ostvarila jednaki iznos primitka, koji podliježu primjeni Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke, iako jednake ekonomske snage, plaćaju različite iznose poreza. Primjena ustavnog načela iz članka 51. stavka 2. Ustava RH o plaćanju poreza prema ekonomskoj snazi poreznih obveznika podrazumijeva da subjekti s većom ekonomskom snagom moraju platiti veći iznos poreza, dok subjekti jednake ekonomske snage moraju plaćati jednaki iznos poreza.
S obzirom da primjena Zakona za posljedicu narušavanje načela razmjernosti u snošenju poreznog tereta, odnosno načela horizontalne i vertikalne jednakosti u poreznom sustavu, mišljenja smo da je navedeni Zakon protivan načelu razmjernosti i pravednosti poreznog sustava.
- Nadalje, teret poreznog opterećenja mora biti razmjerno i pravedno raspoređen sukladno primanjima koje porezni obveznik ostvaruje. Naime, sukladno članku 5. stavak 1. Zakona, porezni obveznik koji ostvaruje plaću (mirovinu) od 3.000, 01 kn obvezan je plaćati poseban porez u apsolutnom iznosu od 60,00 kn, dok porezni obveznik s plaćom (mirovinom) od 2.999,99 kn nije obveznik plaćanja posebnog poreza. Načelo razmjernosti poreznog opterećenja bilo bi zadovoljeno ukoliko bi porezni obveznici, do određenog iznosa plaće (mirovine), bili oslobođeni plaćanja posebnog poreza (npr. do 3.000,00 kn), dok bi obveza plaćanja posebnog poreza postojala samo na iznos koji premašuje iznos oslobođen plaćanja posebnog poreza. S obzirom da porezni obveznici koji ostvaruju primitak iz članka 5. stavak 1. do 3.000,00 kuna nisu obveznici plaćanja posebnog poreza, odnosno ne snose porezno opterećenje, dok istovremeno porezni obveznici koji ostvaruju primitak od 3.000,01 kn su obvezni plaćati poseban porez, i to na cjelokupni iznos primitka, držimo da je Zakonom narušeno načelo jednakosti i razmjernosti poreznog sustava. Jednako tako primjenom Zakona porezni obveznici nisu stavljeni u jednaki položaj, odnosno dok se jednoj skupini poreznih obveznika (s primitkom do 3.000,00 kuna) ne oporezuje navedeni primitak, istovremeno su porezni obveznici, kojima primitak prelazi iznos od 3.000,00 kn, pa makar i za 0,1 kn, istovremeno dužni plaćati poseban porez koji se utvrđuje i u odnosu na iznos primitka koji je za određenu skupinu građana neoporeziv.
- Primjenom spornog Zakona jednako tako je narušeno načelo pravednosti poreznog sustava, jer radnici s većom bruto plaćom, u konačnici primaju manji neto iznos plaće. S obzirom da će na neto plaću od 3.001,00 kune obveznik plaćanja posebnog poreza platiti 60 kuna, radniku koji je dosad imao neto plaću 3.001,00 kunu plaća će iznositi 2.941,00 kunu. Iako svaki porezni sustav ima u sebi ugrađenu ulogu redistribucije dohotka i bogatstva u zemlji, iz čega proizlaze i na čemu se komplementarno načelo oporezivanja prema ekonomskoj moći građana, primjena poreznih propisa ne smije automatski rerangirati dohotke, odnosno stvarati nove dohodovne odnose među bruto plaćama. Takav porezni instrument ne ispunjava svoje porezne zadaće zacrtane u članku 51. Ustava Republike Hrvatske. Obzirom da je Zakonom utvrđena obveza primjene samo dvije stope poreza i to na dohotke u cijelom iznosu u defniranim poreznim razredima; dva i četiri posto na dva porezna razreda (primjena stope od 2 % na sve dohotke koji su predmet Zakona ukoliko su viši od 3.000,00 kuna neto te stope od 4 % na sve dohotke koji su predmet Zakona i viši su od 6.000,00 kuna) takav model je rezultirao činjenicom da se kod određenih graničnih dohodaka događa situacija da će porezni obveznik, koji je imao veći bruto dohodak nakon oporezivanja temeljem Zakona, u konačnici imati niži neto iznos primitka.
- Nadalje, neustavnost Zakona ujedno proizlazi iz činjenice da za obavljanje istog posla, osobi koja je zaposlena i prima dohodak od nesamostalnog rada i osobi, koja isti posao obavlja u samostalnoj djelatnosti neće biti naplaćen isti porez. Dakle, isključenjem određene grupe poreznih obveznika (onih koji obavljaju samostalnu djelatnost) narušeno je načelo iz članka 51. stavak 1. Ustava RH, sukladno kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova. Stoga, držimo protuustavnim privilegirati pojedine skupine građana na način da ih se zakonom izuzima od obveze plaćanja posebnog poreza.
- Ujedno ističemo da se u članku 1. stavak 1. Ustava RH Republika Hrvatska deklarirala kao socijalna država. Socijalna država je ona država koja je u najvećoj mogućoj mjeri usmjerena prema ostvarenju socijalne pravednosti i socijalne sigurnosti. Pri tome je država dužna brinuti se o ublažavanju društvenih nejednakosti. Stoga svi propisi socijalne države, bez obzira na koje se područje njezina djelovanja odnose, moraju biti usmjereni na ublažavanje socijalnih nejednakosti i na osiguranje ljudskog dostojanstva, tj. minimalnog socijalnog standarda. Primjena Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke pojedincima slabog imovnog stanja ugrožava egzistenciju, jer im se, narušavanjem načela razmjernosti poreznog sustava oduzima egzistencijalni minimum za podmirenje osnovnih potreba, čime je država zanemarila obvezu jamčenja socijalnog blagostanja, pravednosti i sigurnosti građana.
Primjena Zakona pogađa značajan broj građana Republike Hrvatske, koji su, pored utjecaja posljedica svjetske gospodarske krize, dodatno osiromašeni obvezom plaćanja kriznog poreza. S obzirom da bi izvršenjem (primjenom) spornog Zakona mogle nastupiti teške i nepopravljive posljedice za građane RH, predlažemo da Ustavni sud Republike Hrvatske, sukladno članku 43. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, do donošenja konačne odluke o ustavnosti Zakona privremeno obustavi izvršenje ubiranja posebnog poreza, koje se poduzima na osnovi Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke.
V. Na temelju svega navedenoga
P r e d l a ž e m
1. Da Ustavni sud Republike Hrvatske pokrene postupak za ocjenu ustavnosti odredbi članka 1. stavak 1., članka 4. i članka 5. stavak 1. Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke ("Narodne novine", br. 94/2009), i nakon provedenog postupka, temeljem članka 54. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ukine sljedeće odredbe Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke:
- članak 1. stavak 1.,
- članak 4.,
- članak 5. stavak 1.
2. Da Ustavni sud Republike Hrvatske sukladno članku 43. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, do donošenja konačne odluke o ustavnosti Zakona privremeno obustavi izvršenje ubiranja posebnog poreza, koje se poduzima na osnovi Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke.
Prilog: Zakon o porezu na plaće, mirovine i druge primitke (NN 94/09)
U Zagrebu, ____________2009.
Predlagateljica:
Ime i prezime
llella -
jel se smije prepisivati?
llella sam da se zna - ja sam, sjedi 1, prepisala od riječi do riječi
nego, jel tko zna do kada se to može poslati??
Dok sudac ne uzme predmet u rješavanje, tada više neće primati nove zahtjeve.
Zakonskog roka nema, pa tko pošalje prije nego sudac počne rješavanje, poslao je na vrijeme.
J. Omejec je rekla da će ovi zahtjevi doći na red za cca. 6 mjeseci (sada je to već cca 5 mj)
Andi hvala
Da li treba poslati i neke biljege ??
Na stranicama Hrvatske stranke umirovljenika (ne nisam član
ima link i na Antena Zagreb
http://www.antenazagreb.hr/article.php?articleId=15519
a tamo sam upravo čula da je Ustavni sud zaprimio čak 7.000 žalbi!!
samo vi prepišite, nije to moje autorsko djelo, nema copywrighta, dobila na mail, pa evo da podijelim
daklem, samo da dodam 7.000 + 2
Stavila sam na rapid share word dokument, pa tko treba može slobodno skinuti kao free user, ispuniti svoje podatke i poslati
http://rapidshare.com/files/28177570...i_porez_1_.doc
wooow nia super
ali otkud sada ta adresa u varšavskoj??
vidim:
Obavještavamo vas da radi rekonstrukcije i adaptacije palača na Trgu sv. Marka 3 i 4 Ustavni sud Republike Hrvatske od 2. veljače 2009. privremeno djeluje na novoj adresi:
Zagreb, Varšavska 3.
Planirano vrijeme djelovanja na navedenoj privremenoj adresi je dvije i pol godine, nakon čega se Ustavni sud vraća u prostore na adresi svog sjedišta, o čemu ćete biti pravovremeno obaviješteni
Ova brojka je sada vjerojatno premašila 10,000 - tako se provlačila info u medijima, a najnovije nebuloze su da se uglavnom umirovljenicima povećavala neznatno mirovina pa im je zbog kriznog poreza u stvarnosti umanjena- ne puno no njima svaka kuna zlata vrijedi
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom