Pokazuje rezultate 1 do 6 od 6

Tema: patlidžani

  1. #1
    Tashunica avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2007
    Lokacija
    tamo, tamo daleko
    Postovi
    5,770

    Početno patlidžani

    ima netko da uzgaja patlidžane (balancine) da mi objasni neke stvari.
    naime imamo ih posađene, stabljika izgleda prekrasno, plod isto ali izdaleka, kad ga primiš skroz je mekan, kao da uzmeš gumeni bombon i stisneš, neće se slomiti ali ga možeš lijepo stisnuti :/
    da li je to zbog toga jer je plod još mali, hoće li se kako raste mijenjati, ili je do toga što se zalijeva samo jednom tjedno ili postoji nešto što trebamo raditi a ne znamo?!

  2. #2
    Anemona avatar
    Datum pristupanja
    Sep 2007
    Lokacija
    sjeverozapadna
    Postovi
    11,053

    Početno

    Mislim da je premalo zalijevanja.

  3. #3
    Peterlin avatar
    Datum pristupanja
    Sep 2008
    Lokacija
    Zg
    Postovi
    33,005

    Početno

    Citiraj Anemona prvotno napisa
    Mislim da je premalo zalijevanja.
    I ja.

    Ako ne stigneš zalijevati nego jednom tjedno, zagrni iz (malčiraj) slamom, sijenom, lišćem ... bilo kakvim materijalom koji će spriječiti isušivanje zemlje.

  4. #4
    Tashunica avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2007
    Lokacija
    tamo, tamo daleko
    Postovi
    5,770

    Početno

    hm da, nemamo mogućnosti češće zalijevati, jer nije grunt baš blizu. pokušat ću s tvojim prijedlogom peterlin.

  5. #5
    Peterlin avatar
    Datum pristupanja
    Sep 2008
    Lokacija
    Zg
    Postovi
    33,005

    Početno

    Probaj!

    Nije to moja pamet, kolegica s posla ima vrt na gruntu do kojeg je nekih 45 km. To je njeno iskustvo s paprikama, paradajzima i naravno patlidžanima. Isto nije imala stelju od prvog dana nego kad je biljkama zasmetala suša. Odlično joj je uspjelo lani, vrt je uredno preživio i razdoblje dulje od tjedan dana dok su bili na moru.

    Evo skidam još malo info s neke web stranice:


    Nastiranje

    Prednosti nastiranja tla su vrlo velike. Površina tla ne smije ostati gola, na njoj uvijek treba biti sloj stelje ili malč (mulch). Stelja se sastoji od neke tvari biljnog porijekla - to može biti slama, sijeno, svježe pokošena trava, lišće, isjeckana kukuruzovina. Iskustva pokazuju da se najbolji rezultati postižu svježom travom i sijenom. Stelja se stavlja na površinu tla u sloju debelom od 5 do 10 cm. Cijela površina tla treba biti pokrivena, iz nje samo proviruju biljke koje uzgajamo. Kako stelja polako trune, tako se vilama stalno dodaje novi sloj stelje. Truljenjem organske tvari stvara se fini kompost - najbolje prirodno biljno gnojivo. A nastaje samo, bez prethodnog kompostiranja i kasnijeg dodavanja tlu. Ovdje se kompost stvara na mjestu gdje je potreban, štedeći naše vrijeme i snagu.

    Nastiranjem se u tlu zadržava vlaga i gotovo ga uopće nije potrebno zalijevati, Čak ni ljeti u sušno vrijeme. Ovo posebno vrijedi ako kao stelju koristimo svježe pokošenu travu, koja sadrži puno vode. Na površini tla ne stvara se pokorica, pa nije potrebno prorahljivanje, niti plitko okopavanje. Tlo nije podložno eroziji, čak ako se povrtnjak nalazi na obronku. Tlo je ispod stelje prozračno, ima u njemu dovoljno kisika za potrebe biljaka. Temperatura tla ispod stelje je ujednačena, nema ni jakog hlađenja u hladnom razdoblju, niti pregrijavanja tijekom ljeta. To pogoduje mikrobiološkoj aktivnosti u tlu. Tlo dobiva dobru strukturu, bogato je hranjivima, jer se nagomilavaju truljenjem stelje. Takva su tla plodna i daju obilje krupnih plodova, što je bezbroj puta dokazano u praksi. Na dobru strukturu tla djeluju i gujavice, najbolji prerađivači tla, koji u njima ima obilje. Na nastrtom tlu ne nastaju korovi. Ako se koja korovska biljka i pojavi, lako ju je iščupati iz rahlog tla, ili se prekrije novim slojem stelje i na taj način ugine. U ovakvom vrtu nema mukotrpnog plijevljenja i obrade tla. U ovakav se vrt dolazi samo s vilama za razastiranje stelje ili po obilni urod. Tu nema ni blata, pa su gredice uvijek uredne i dostupne.

    Važno je još naglasiti da se u vrtu sa steljom brzo uspostavi prirodna ravnoteža i nema biljnih bolesti i štetnika, ili se javljaju samo u neznatnom broju. To je dokazano u velikom broju primjera; no, znanstvenici još uvijek nemaju pouzdan odgovor na to. O tome svjedoče i knjige, uglavnom iz USA, jer je kod njih ovakav uzgoj najrašireniji. Osim toga imaju veliko iskustvo u prošla tri desetljeća. Kod nas takva iskustva tek započinju.
    Evo i izvora informacija: http://www.avia.croadria.com/aug/Eko_vrtlarstvo.htm

    MGrubi zna više o tome, a ja samo skupljam informacije jer se spremam iduće godine krenuti s vrtom.

  6. #6
    Tashunica avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2007
    Lokacija
    tamo, tamo daleko
    Postovi
    5,770

    Početno

    o pa ovo je super, mi imamo već gotovog komposta, a imamo i travu pokošenu prije 10-ak dana, još je nismo ni skupili.

    čudno je to što sve drugo bez problema izdržava i paradaj i paprika, krastavci, mahune... samo taj patlidžan je sav jadan.

Pravila pisanja postova

  • Ne možete otvoriti novu temu
  • Ne možete ostaviti odgovor
  • Ne možete stavljati privitke
  • Ne možete uređivati svoje postove
  •