 |
|||
Izracunavanje duga - hitno pomoc molim
Da li se dug obracunava tako da se godisnja kamata pribroji glavnici i onda se za sljedecu godinu kamata obracunava po toj uvecanoj glavnici?
Da li je kod ovrha to moguce?
Da li je opcenito moguce da glavnica sa svakom daljnjom godinom do otplate duga raste?
Hitno mi je pa ako itko zna odgovor molim da se javi
zar stvarno nitko nezna? :/
Mislis kamata na kamatu?
Mislim da to nije moguce. odnosno, ovis od kada datira tvoje dugovanje.
Šta imaš ugovoreno, komforni ili proporcionalni način obračuna? Razlika izmedju komforne i proporcionalne metode obračuna kamatne stope je u tome, što je komforna složeni kamatni račun, odnosno, »kamata na kamatu«, a proporcionalna je "obična" kamatna stopa.Hrvatski sabor na sjednici 30. travnja 2004., daje VJERODOSTOJNO TUMAČENJE ČLANKA 3. STAVKA 1. ZAKONA O ZATEZNIM KAMATAMA ("Narodne novine" 28/96.).
U dvojbi može li se konformni način uračunavanja zateznih kamata primjenjivati u slučaju kašnjenja s ispunjenjem dospjelih obveza za razdoblje dulje od godinu dana smatra se da to nije moguće već se za razdoblje dulje od godinu dana treba primjenjivati proporcionalni (prosti) način obračuna zateznih kamata.
Zapravo ovdje se radi o ovrsi koja datira iz 2001 godine.
Glavnica je 15880 kn, a mom suprugu su u racunovodstvu obracunali da je ukupan dug sada 93000 :shock:
Kada sam ih pitala kako su dosli do tog iznosa receno je da su oni racunali tako kako sam navela, dakle kamata za 2001 godinu pribrojana je glavnici.
Onda je kamata za 2002 godinu racunana po toj uveanoj glavnici i taj iznos je opet pripisan glavnici i tako dalje.
Sada mene zanima da li su to oni stvarno u pravu i da li se tako racuna kamata?
http://www.legalis.hr/modules/newbb/...10845&forum=34
Pogledaj ovdje, slično je pitanje.
Mislim da se ne smije računati kamata na kamatu.
smiju , ne znam na koju foru , ali smiju
znam da i banke tako rade
ne smiju, to je zabranjeno.
sigurna sam u tu informaciju, jer sam baš prije par dana pitala za jednu prijateljicu kod druge koja je odvjetnica.
zatezna kamata se računa po zakonskoj stopi koja je tada bila važeća pa do danas.
kamata se ne smije pripisivati glavnici.
Eh, banke!dalmatinka prvotno napisa
Pa i kod otplate kredita rade naopako, najprije ti uzimaju ratu s najvećim kamatama kako bi glavnica što dulje bila veća u slučaju da želiš prekinuti kredit prije vremena.
A to nije pošteno, zar ne?
Ako sam danas uzela kredit, onda bi za mjesec dana kamata trebala biti mala, za dva nešto veća itd... ali to im ne paše jer bi valjda previše glavnice otplatio i dobili bi premalo kamata ako želiš prijevremeno otplatiti kredit. Mah...
http://www.poslovniforum.hr/about/zatezna_kamata.asp
Na temelju članka 80. Ustava Republike Hrvatske i članka 122. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Hrvatski sabor na sjednici 30. travnja 2004., daje
VJERODOSTOJNO TUMAČENJE
ČLANKA 3. STAVKA 1. ZAKONA O ZATEZNIM KAMATAMA (»Narodne novine«, br. 28/96.)
U dvojbi može li se konformni način uračunavanja zateznih kamata primjenjivati u slučaju kašnjenja s ispunjenjem dospjelih obveza za razdoblje dulje od godinu dana smatra se da to nije moguće već se za razdoblje dulje od godinu dana treba primjenjivati proporcionalni (prosti) način obračuna zateznih kamata.
Obrazloženje:
Još od Justinijanovih Digesta, kamate se smatraju plodovima glavnice
(»Usura non natura pervenit, sed iure perciptur«)
no ne dolaze po samoj prirodi glavnice, već se stječu po nekom pravu kao fructus civiles.
Radi ograničenja slobodnog ugovaranja previsoke stope zatezne kamate davno se pristupilo njezinom propisivanju, uz zadržavanje temeljnih načela da zatezna kamata ima svoju kaznenu funkciju radi osiguranja ispunjenja dugovanih novčanih obveza i funkciju naknade štete za neostvarenu korist vjerovnika u razdoblju u kojem dužnik kasni s ispunjavanjem novčane obveze. Uvjetovana i monetarnom stabilnošću zatezna kamata je tako postala ograničavajući instrument prema kojem ona nema funkciju stjecanja materijalne koristi kroz kapital glavnice.
Na takvim načelima temelje se odredbe Zakona o obveznim odnosima (»Službeni list SFRJ«, br. 29/78., 39/85., 46/85. i 57/89., »Narodne novine« br. 53/91., 73/91., 3/94., 7/96. i 112/99.) zabrana i ograničenja plaćanja kamate na kamatu (članak 279.), utvrđivanje načina uračunavanja glavnice, kamata i troškova (članak 400.) kao i određenje najvišeg iznosa neplaćenih kamata (članak 401.).
Posebnim zakonom, Zakonom o zateznim kamatama (»Narodne novine«, br. 28/96.) u članku 3. stavku 1. propisan je način uračunavanja zateznih kamata i to primjenom konformnog načina obračuna za razdoblje kraće od godinu dana. Razvidno je i nedvojbeno da se za uračunavanje zateznih kamata za razdoblje dulje od godinu dana ne može primjenjivati konformni način obračuna, već se primjenjuje proporcionalni (prosti način obračuna).
Klasa: 021-12/04-05/15 Zagreb, 30. travnja 2004.
HRVATSKI SABOR
Objavljeno u NN 58/04
http://www.poslovniforum.hr/about/zatezna_kamata.asp
Na temelju članka 80. Ustava Republike Hrvatske i članka 122. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Hrvatski sabor na sjednici 30. travnja 2004., daje
VJERODOSTOJNO TUMAČENJE
ČLANKA 3. STAVKA 1. ZAKONA O ZATEZNIM KAMATAMA (»Narodne novine«, br. 28/96.)
U dvojbi može li se konformni način uračunavanja zateznih kamata primjenjivati u slučaju kašnjenja s ispunjenjem dospjelih obveza za razdoblje dulje od godinu dana smatra se da to nije moguće već se za razdoblje dulje od godinu dana treba primjenjivati proporcionalni (prosti) način obračuna zateznih kamata.
Obrazloženje:
Još od Justinijanovih Digesta, kamate se smatraju plodovima glavnice
(»Usura non natura pervenit, sed iure perciptur«)
no ne dolaze po samoj prirodi glavnice, već se stječu po nekom pravu kao fructus civiles.
Radi ograničenja slobodnog ugovaranja previsoke stope zatezne kamate davno se pristupilo njezinom propisivanju, uz zadržavanje temeljnih načela da zatezna kamata ima svoju kaznenu funkciju radi osiguranja ispunjenja dugovanih novčanih obveza i funkciju naknade štete za neostvarenu korist vjerovnika u razdoblju u kojem dužnik kasni s ispunjavanjem novčane obveze. Uvjetovana i monetarnom stabilnošću zatezna kamata je tako postala ograničavajući instrument prema kojem ona nema funkciju stjecanja materijalne koristi kroz kapital glavnice.
Na takvim načelima temelje se odredbe Zakona o obveznim odnosima (»Službeni list SFRJ«, br. 29/78., 39/85., 46/85. i 57/89., »Narodne novine« br. 53/91., 73/91., 3/94., 7/96. i 112/99.) zabrana i ograničenja plaćanja kamate na kamatu (članak 279.), utvrđivanje načina uračunavanja glavnice, kamata i troškova (članak 400.) kao i određenje najvišeg iznosa neplaćenih kamata (članak 401.).
Posebnim zakonom, Zakonom o zateznim kamatama (»Narodne novine«, br. 28/96.) u članku 3. stavku 1. propisan je način uračunavanja zateznih kamata i to primjenom konformnog načina obračuna za razdoblje kraće od godinu dana. Razvidno je i nedvojbeno da se za uračunavanje zateznih kamata za razdoblje dulje od godinu dana ne može primjenjivati konformni način obračuna, već se primjenjuje proporcionalni (prosti način obračuna).
Klasa: 021-12/04-05/15 Zagreb, 30. travnja 2004.
HRVATSKI SABOR
Objavljeno u NN 58/04
Kod ovrhe i obračuna duga te eventualne žalbe na izračun savjetujem da angažirate sudskog vještaka za financije. Njegov izračun je mjerodavan i uvažavajući na sudu.
Hvala vam puno puno puno
Dakle koliko sam shvatila, kamata na kamatu tj. konformni obracun vrijedi samo za prvu godinu (u nasem slucaju 2001-2002), a nakon toga moraju obracunavati po proporcionalnom obracunu tj. bez uvecavanja glavnice?
Super :D
Najvise nas je mucilo to da li imamo ikakve osnove za angaziranje odvjetnika, sada samo moram naci dobrog odvjetnika koji se bavi izvanparnicnim pravom.
Jos jednom, hvala vam puno
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom