a najbolje su crne čokolade
kakao ima dobra svojstva, a u tim čokoladama ga ima preko 70%
pogledaj koliko obična čoksa ima kakaa, npr. čoksa za kuhanje ima jedva 40% kakaa
kinderi su pre pre pre slatki i preagresivni
 |
|||
|
|
|||
a najbolje su crne čokolade
kakao ima dobra svojstva, a u tim čokoladama ga ima preko 70%
pogledaj koliko obična čoksa ima kakaa, npr. čoksa za kuhanje ima jedva 40% kakaa
kinderi su pre pre pre slatki i preagresivni
Reklama za nutelu, najnovija - onaj dečkić i pesek koji se naganjaju.
Jedino što kažu za sastav je da se sastoji od lješnjaka i čokolade. Šećera čini se da nema
A to je nešto najslađe što sam u životu stavila u usta!
da - obična čoksa za kuhanje - najbolji slatkiš, nema toliko ni šećera a nema ni s.... od kemikalija i konzervansa i čak bi rekla hormona i antibiotika (mlijeko) kao ostala slatkiš s....
ima u Bio&Bio prava bio čokolada - crna, bez mlijeka - samo je skupa, ja kupujem iz recesivnih razloga običnu dućansku Dorina za kuhanje pa kad zagusti - drapamo to, ali rijetko zagusti....
i to je sve što od slatkiša kupujem, da je do mene mnoge bi tvornice propale, ali bi i mnoga seoska domaćinstva proradila.
Ne znam spada li i to pod pseudo-hranu, ali Davor će svakako znati 8) .
Naime, zanima me zbog čega se (i ovdje na forumu) vodi hajka na sirupe za razrjeđivanje, a "obični" tetrapak sokovi su kao OK. Gledam danas u dućanu sastav napr. Amarena sirupa (Maraska) - koncentr. sok višnje, voda, šećer, limunska kiselina. Što je tu lošije od Happy day-a ili Fructala od višnje? Od čega se oni prave? Valjda od tog istog samo u manjoj koncentraciji s više vode. :/
Nemam komentara - deklaracija kaže sve.
Ma dobro, ali mene zanima da li se tetrapak sokovi rade od nekih "zdravijih" sastojaka nego ovi koncentrirani?
Meni nije najjasnije sto ti tocno pitas. Svi sokovi u tetrapaku se rade od vocnog koncentrata. Samo je u nekima dodan secer a u nekima nije (odnosno, tako pise, al pise i na tarabi, jelte....).
A sokovi na razrjedjivanje se rade od koncentrata sa secerom. Dakle sporan je jedino secer.
Većinom se rade od koncentrata i vode, a ako je utrpano još nešto onda to i piše. Možeš komotno zaboraviti da u takvim sokovima ima enzima i ako hoćeš pravi sok koristi sokovnikTo su ipak konzerve.
Uz dovoljan unos prave hrane i ovi sokovi su OK - za gušt.
OK, pitala sam samo zato jer mnogi preokreću očima na sirup, a s guštom piju tetrapak. Dakle isto s.
Otprilike, jedino što su sirupi češće "oplemenjeni" makarsvakakvim dodacima uključujući bojila. Sokovi kakve su radile naše bake su bili krcati konzervansima i kiselinama, ali u kroničnom nedostatku svježe hrane po zimi u tim vremenima su bili zapravo sasvim OK. Danas možemo birati.
Mene zanima štetnost soja lecitina i ostalih emulgatora kojih ima u skoro pa svemu?
Ja već par godina ne koristim ni kocke ni Vegetu, ništa - samo povrće i malo mesa. Juha ima nevjerojatno dobar okus.DiLala prvotno napisa
Nego, Davore, lijepo te molim, zgadi mi gumene bombone.
zgadim ti ih ja - u Njemačkoj sam često prolazila pored tvornice gumenih.
Širi se nadaleko nesnosan smrad lešina, mesnice im dovoze otpad - sve što ne mogu iskoristiti u mesnoj industriji (mada me to čudi jer kolko znam sav otpad ide u kobase, ali valjda su za novac dio davali i tvornici gumenjaka - da baš ne ode sve u kobase) i od toga prave gumene, dodaju mirise, boje, malo brojevaE - aditiva i to je to. djeca vesela a i odrasli - tak im i reklama ide - Haribo macht kinder froh, und erwachsene ebenso....
u reklami nema pogled na pogon te tvornice. 8)
Davor - znaš li nešto više o gumenjačama? - sad bu rekel da se delaju od starih gumenih čizama!
ja sam voljela jako gumene prije....
DiLala me pretekla. Razlika između materijala za kobasice i materijala za želatinu je nekoliko tjedana stajanja na otvorenom.
Ako su napravljeni s agar-agar algom umjesto želatine onda su vjerojatno OK (pod uvjetom da su i ostali sastojci unutra OK)
A što su gumenjače :?
mislima sam na gumene čizme koje se koriste za razgrinjanje (jel se tak kaže) stajskog gnoja po njivi. Naravno ne bi se prale nego direkt u preradu za gumene bombone.
ja i gumene bombone zovem - gumenjače
čizme
gumene, crne, do koljena
vani poznatije kao wellington boots, kod nas kao gumenjače
ni ja, al' pitao si, pa reko da odgovorim
Ok, DiLala i Davor, puno vam hvala.
Mission accomplished. 8)
za mene je to isti junk
jedini pravi sok kojeg ja priznajem je onaj iz sokovnika od svježeg voća
Sok popijem jednom u nekoliko godina (nemam naviku pijenja sokova),ali što će mi sok ako nije sladak? Što će mi čokolada ako nije slatka? Pa, valjda je svrha slatkišima da budu slatki, a stvar je samo u tome kakve tko ima navike. Osobno nebi mi palo napamet davati djetetu sokove i čokoladu kao osnovnu namirnicu. Nisam joj niti davala sokove. Zna se što je hrana, a što su gluposti koje nemaju nikakvu svrhu osim da ti naprave štetu.
Ovdje ste spomenuli kinder pingui, kao reklamira se da je toliko dobar da se drugo ne isplati jesti. E,pa sad, ako je netko i.... onda će si tako postaviti stvari,ali svaki roditelj zdrav u glavi znat će da je kinder pingui nešto što se ne daje kao obrok i da će kalcij i sve ostale vrijedne sastojke drugačije priskrbiti svom djetetu. Pratim ovu temu, zanimljivo mi je što piše Davor, ali istovremeno....niš.
Poanta posta je da svatko normalan zna što je hrana,a što su gluposti. Postavimo stvari ovako, pa tko bi djetetu za ručak dao čips??? A sve što se kupuje u dućanu ima koješta u sebi, a koliko je neka voćka ili neko povrće od kumice na placu baš totalno organski uzgojeno...dalo bi se raspravit. Okruženi smo raznim pojačivačima samo što ih treba svesti na najmanju moguću mjeru.Pokušati.
Nema opcija edit... npr. nemam vremena raditi sve doma, mislim na zimnicu. Znači neke stvari kupujem. Evo, džemove. Nisam jednostavno stigla raditi i nakuhavati pekmeze i džemove doma. Kupujem ih. Znam da osim nekog postotka voća imaju još svašta,ali fini su mi i volim ih. Sve što se kupi gotovo ima pojačivač okusa. Ima. Za bio i bio dućan ne znam,ali za ove "obične" znam, jer čitam deklaracije. I kaj sad? Onda najbolje ništa ne jesti ako sam doma ne pripremiš.
marmelada ili đem nije nešto posebno prerađeno
to je šečer i voće
ja ih imam u friđu, izbjegavam one full jeftine i čitam % voća unutra
pa samo idiot bi djetetu za ručak dao čips, ali ja se pitam zašto ikada djetetu davati čips i slatkiše - da ne spominjem kinder???
Ima zdravije varijante jednog i drugog.
U tome je bit.
A ak ti obična crna čokolada nije dovoljna slatka - ne znam, meni je recimo Milka tak odvratno slatka da ju ja nemrem pojest, ni kockicu. Kao i ostale slatkiš-čokolade. Valjda sam si organizam navikla na smanjen unos šećera. A i djeci.
mi doma nismo nikad jeli čips. tak da se ja niti ne sjetim u dućanu bonbona i čipsa, ali na rođendanima ih ne možeš izbjeć. dječji rođendani su puni takvih grickalica. trenutno se borim s mm, on stalno nosi doma takve budalaštine. sad sam se sjetila, evo, npr, jaslice. imam dijete u jaslicama. papaju paštete (oni pišu na jelovniku namaz od...), napolitanke, piše i putar i nadam se da je zaista putar...dakle i tamo im se poslužuje sve i svašta. teško se može u potpunosti izbjeć ta pseudo hrana. doma nemoraš imati, ali čim izađeš van...dijete ko' dijete, sigurno će jesti. meni kao djetetu nisu bili fini čipsi,ali davno sam bila dijete pa smo imali samo obične.
Slijedeća stanica: soja.
Oh boy, tu ima svašta. Ukratko: ništa ne valja.
Pretpostavljam da je OK pojesti soju u obroku do najviše jednom tjedno, a sve preko toga je nepotreban rizik. Najgori dio je - najčešće se po pojmom "soja" podrazumijeva industrijski otpad od proizvodnje ulja u vidu ljuskica, "odrezaka" i sličnih prerađevina. Udio GMO soje raste.
Zašto je soja štetna pseudo-hrana?
Prije svega zato što ju marketing "zdrave hrane" fura kao zdravu namirnicu. Taj kriterij ne može promašiti. Stvarnost je naravno potpuno suprotna a slijedi samo par aspekata:
1. najčešće se nudi kao industrijski otpad nakon proizvodnje ulja; električna izolacija je vjerojatno bolja "hrana" od te piljevine
2. žene motiviraju jesti soju radi "blagotvornog" učinka na pomlađivanje zbog fito estrogena, a pri tome se "zaboravlja" mehanizam recirkulacije estrogena koji je sličan onome kod vitamina B12. Fitoestrogeni se ne recirkuliraju i posljedica uzimanja soje su loši zglobovi, koža, grudi, ciklus... i ubrzo konzumentice postanu smežurane bakice. Toliko o pomlađivanju. Za štrebere, fito estrogeni su "slabi" estrogeni i hoće istisnuti normalan "jaki" estrogen ( http://jn.nutrition.org/cgi/content/abstract/125/3/437 ). Pijenje sojinog mlijeka u samo tri mjeseca može umanjiti razinu estradiola za 27%. ( http://jnci.oxfordjournals.org/cgi/c...act/90/23/1830 ). To sigurno ne može biti dobro.
3. hormonalno smrdava malu djecu i odrasle muškarce čini neplodnima: http://www.informaworld.com/smpp/con...47270500030266
4. fitinska kiselina umanjuje apsorpciju minerala, osobito cinka
5. tempeh, jedan od "šampiona" vegie prehrane radi zamisli da sadrži B12 zapravo reducira razinu B12 u organizmu jer se radi većinom o analozima
Zapravo, jedini oblici soje koji su OK za konzumaciju susoja umak (šoju, tamari, ketjap medja/manis i sl.) i miso. Naravno, u razumnim količinama.
Ukratko. Od soje se rađaju muška djeca s hipospadijom, muškarci su neplodni i biološki stariji, žene su biološki puno starije, hormonalno smrdane i loših zglobova i kostiju. Toliko o soji kao "zdravoj hrani". Uzgred, istočnjaci soju jedu u puno manjim količinama nego što marketing "zdrave hrane" sugerira - nije ni čudo da nemaju sve gore spomenute zdravstvene probleme.
e pa onda izvrsno što je meni soja bila preodvratna za jesti i piti (sojino mlijeko) kad sam mislila preći na nju. strašno!
cvjetkica - je, teško je izbjeći opasnosti ali nastojati djeci usaditi zdrave prehrambene navike je dio te borbe, s vremenom će sami tražiti zdravo.
ja sam preponosna što moja kčer ne bi ni u ludili jela kobase, hrenovke, paštete, čips, smoki.... zaista NE voli to jesti mada u školi 95% djece šeće sa čipsima i salamasendvićima u rukama. A da ne govorim da pojede dnevno bar 3 jabuke i još voća.
a ovo za soju - mislim kaj sad da jedan običan čovjek misli???? Zašto toliko sugeriraju soju, ispadne da to rade da bi ajmo reći smanjili populaciju - tak i tak nas je puno.
Ja sam još i prije negdje čula da to što istočnjaci jedu - soju - razlika je ogromna od soje koja se ovdje nudi. I njima to dođe ko začin a ne glavno jelo i napitak i pudnig i štatijaznamšta....
- ja sam primijetila da u svemu ima sastojak soja - u nekom obliku....ima ga gotovo u svakom kruhu, pecivu, valjda i tjestenini, prašak za puding, .... da ne govorim i u hrani koju ne jedem - paštete, salame, grickalice.
Pa... financijski bolje prođu kad industrijski otpad prodaju pod "hranu" nego da plate spaljivanje ili odlaganje. Slično ti je bilo s mazutom do prije ~25 godina - rafinerije su plaćale ljudima da ga odvezu, a potom se uspostavilo tržište.
Mazut nisu uspjeli podvaliti kao ekološko gorivo, ali su zato soju podvalili kao zdravu hranu. Valjda zato što je era mazuta počela prije pojave "ekoloških" goriva
Davore??Mene zanima štetnost soja lecitina i ostalih emulgatora kojih ima u skoro pa svemu?
Nemam pojma. Znam samo da lecitina ima u različitim izvorima i sigurno je da ti neće faliti. Obično se ističe GMO porijeklo i pesticidi koji se "dobivaju" zajedno s lecitinom, obzirom na proizvodnju pomoću otapala, dakle nije neko cvijeće, ali zapravo fakat ne znam je li štetan.
GMO je štetan sam po sebi
ili ima ugrađen otrov druge vrste za obranu od kukaca ili podnosi visoke doze totalnih hebricida pa i sam sadrži više doze hebricida nego klasični
pokušali su plasirati GMO rižu koja je trebala spriječiti deficit vitamina A
(ugradili su ga)
i desilo se ništa, jer izoliran vitamin A nije se mogao apsorbirati u dovoljnik količina
za razliku kad dolazi u prirodnom pakovanju: npr. mrkvi
šta nije lakše reči narodu: pa nasjeckajte mrkvu u taj rižot!
aha.... kak da ne, lakše im je primit veliku lovu u đep da proguraju GMO
joj
A što je sa organski uzgojenom sojom (u zrnu)? Ja od nje radim tofu.
Ista stvar. Kod GMO organizama je povrh uobičajenih rizika prisutan i rizik od modifikacija. Razumna količina soje ti ne bi trebala naškoditi, a to bi bilo cca 1 obrok tjedno. Ako ti se sviđa, zašto ne!
Hvala Davore, vrijedna informacija!
Kasna ura, a ja s neba pa u rebra: Herbalife proizvodi!
Što kažete?
Šta je ono gori pisalo, ne vjeruj ničemu što se treba reklamirat...a oni ulažu kompletne osobe koje takoreć "zakupe" da ih reklamiraju. Ja bih prvo rekla bljak na to. Inače, tu promociju treba i platit pa su prepreskupi. Stoga, pravac tržnica i pribavljanje svježeg voća, povrća, domaćeg ljekovitog bilja, meda...a može i knjižnica za poduku kada i što izmiješati za što bolji učinaki
makita slažem se sa svime osim što je meni to fino, jedno sam vrijeme pila onu njihovu Formulu i super fina i super skupa. Učinci? Na mene nikakvi, ja sam to pila zbog zdravlja..... a zdrava sam - i bedasta!
Da super tema - što ima uopće u tom Herbalifeu?
Cure i dečki, da čekamo Davora, kad ulovi malo vremena i volje
Pretpostavljam da zna sve što se saznati dade o tim proizvodima!
dali uopce i zasto je homogenizirano mlijeko lose? koliko znam pri homogenizaciji se samo rasprse velike kuglice masnoce u kravljem mlijeku, da se na povrsini ne stvara kajmak. dali netko zna?
svjeze - trajno - nikakvo?
O herbalajfu ne znam ništa osim da rade sve moguće vrste suplemenata.
O homogeniziranom mlijeku sam već pisao, a radi se uglavnom o dezinformaciji. U sirovom mlijeku se nalaze enzimi koji kad bi došli u krvotok mogli bi uzrokovati oštećenja krvožilnog sustava, ali do toga ne dolazi jer ih probavni sustav ne propušta, a ionako koristimo pasterizirano ili skuhano mlijeko pa je to apsolutno nemoguće. Homogenizacijom se usitnjavaju kapljice masnoće u mlijeku pa se poboljšava apsorpcija, ali unatoč boljoj apsorpciji nema dokaza da spomenuti enzim prolazi kroz probavni sustav, a to je znanstveno potvrđeno.
Uostalom, potpuno sirovo, nepasterizirano, a ipak homogenizirano mlijeko - niti ne postoji u dućanu. Dakle, nema nikakvog straha.
hvala ti davore!
http://www.slobodnadalmacija.hr/Link...6/Default.aspx
Jedite da biste smršavjeli
Piše: Nađa Irena Fišić
Montignac tvrdi da su pravilan odabir namirnica, tradicionalan način pripreme jela i zajedničko blagovanje najbolja obrana od pretilosti i najčešćih bolesti naše civilizacije.
Proljeće i sunce koje je granulo nakon gotovo pola godine zime i mraka mnoge bi nagnali da se dobro pogledaju u ogledalo i razmisle o raznoraznim dijetama kako bi smršavjeli i mogli se uvući u odjeću koja će ih razgolititi. Prva pogreška.
- Ne idite ni slučajno ni na kakve dijete. To je zatvoreni krug i jednom kad u njega uđete, zauvijek ste izgubljeni. Želite li smršavjeti, počnite pravilno jesti i kilogrami i problemi će nestati - poručuje Michel Montignac, jedan od najpoznatijih tvoraca ideje o zdravoj prehrani, čije su se knjige diljem svijeta prodale u 18 milijuna primjeraka (dostupne su i na hrvatskom tržištu u nakladi Zadro), a tisuće ljudi uspjele su smršavjeti i ozdraviti samo zahvaljujući promjeni načina prehrane.
Hm, jesti da bi se smršavjelo? Montignac kaže da je upravo to načelo vrlo jednostavno i logično, jer čim preskočimo jedan obrok, tijelo pali alarm i javlja mozgu da sprema sve zalihe u salo umjesto da ih pretvara u energiju.
- Ako preskočite obrok, tijelo će pohraniti više u onom sljedećem. Ako svom psu redovito dajete obroke, on će ih sve pojesti. Ali ako ga izgladnite i ne nahranite cijeli dan, on će dio hrane koju mu potom date zakopati iako umire od gladi. To se događa i kod dijeta - ističe Montignac.
Jo-jo efekt
Pogrešno je brojati kalorije na tanjuru, jer zdjela voća je daleko zdravija od zdjele mlijeka i prerađenih žitarica, koja ima manje kalorija. U čemu onda griješimo i kako se snaći u moru svakojakih savjeta i "čudotvornih" dijeta?
Montignac kao prvo zabranjuje svaku dijetu, jer iako će kilogrami otići, oni će se isto tako vratiti, te se ništa neće dugoročno riješiti, nego će samo doći do jo-jo efekta: izgubit ćete možda pet kilograma, ali ćete ih vratiti sedam i tako unedogled. Drugo - poručuje da je vrlo bitno jesti tri obroka na dan, ali pravilno kombinirana i nikako ih ne preskakati.
On svoju teoriju prehrane temelji na glikemičkom indeksu, odnosno podjeli namirnica na one zbog kojih nam raste šećer i na one koje šećer održavaju u normali. Pivo, glukoza, pečeni krumpiri, cornflakes i zašećereni gazirani sokovi spadaju u kategoriju koju naše tijelo teško prerađuje zbog velikih količina šećera koje sadrže.
U onu drugu skupinu "dobrih" namirnica spadaju kruh od cjelovitog zrnja, divlja riža, leća, povrće i integralna tjestenina. Montignac stoga preporučuje kombiniranje tih dviju skupina namirnica. Tako se, na primjer, može pojesti pečeni odrezak, ali uz leću, povrće ili integralnu tjesteninu, a nikako uz pečene krumpire i bijeli kruh.
- Ključna pogreška je u tome što smo malo pomalo promijenili svoje prehrambene navike. Promijenilo se ono što jedemo. Količina šećera koju prosječan čovjek konzumira stotinu je puta veća od one prije 150 godina. Početkom 19. stoljeća potrošnja šećera bila je manja od jednog kilograma po osobi godišnje.
Razlog je bio taj što je šećer bio skup i mogli su si ga priuštiti samo bogati, pa su zbog njega i bili debeli. Današnji podaci govore da se konzumira 50 kilograma šećera na godinu po osobi, a u SAD-u čak 86 kilograma - kaže Francuz koji je zdravu prehranu pretvorio u svoj životni poziv.
Krumpir je za svinje
Za činjenicu da je šećer danas iznimno jeftin "kriv" je Napoleon, koji je prema Montignacovim riječima odlučio bogato nagraditi onoga tko pronađe zamjenu za šećer čiju su distribuciju zaustavili Englezi. To se i dogodilo 1812. godine kad je jedan znanstvenik otkrio da se šećer ne mora dobivati samo od šećerne trske, nego i od repe.
Šećer je zato rapidno pojeftinio, pa je već 1900. godine potrošnja porasla na 17 kilograma po osobi na godinu. Montignac ga smatra glavnim krivcem za epidemiju pretilosti koja je zahvatila naš planet, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), na Zemlji ima milijardu i pol pretilih ljudi.
- Šećer je visokoglikemičan i malo pomalo uništava organizam. Mogućnost štitnjače da proizvede inzulin sve je manja jer se ona umara i počinje se stvarati višak inzulina. Ako je unos visokoglikemičnih tvari stalan, dolazi do hiperinzulizma, te se ugljikohidrati umjesto u energiju pretvaraju u salo i počinjemo se debljati. Imamo višak inzulina na kraju obroka koji tijelo pohranjuje umjesto da ga sagori - kaže Montignac.
Žestoki je protivnik krumpira, a za popularni pomfrit kaže da je nešto najgore što nam se moglo dogoditi.
- Katastrofa je da u svakom restoranu kao prilog obavezno nude pržene krumpiriće, dok o povrću nema ni govora. Krumpir je jednostavno hrana za svinje. Ljudi ga moraju termički obraditi kako bi ga mogli jesti, a škrob iz njega tada dobiva visok glikemički indeks. Ljudi su ga jeli u 19. stoljeću jer je bio jeftin, ali se nisu debljali jer su ga jeli s povrćem - kaže Montignac dok jede ribu s povrćem i pijucka bijelo vino u svom omiljenom restoranu kraj Ženevskog jezera.
U meniju inače riba dolazi u kompletu s prženim krumpirom, ali ga je on zamijenio mahunama s češnjakom i maslinovim uljem. Iako je rekao da slobodno naručim pomfrit koji sam željno gledala, ipak sam odlučila pojesti isto što i on. Malo mi se činilo "praznim", ali sam zato za desert dobila creme brulee, što je cjelokupni dojam o Montignacovu načinu prehrane podiglo na sasvim drugu razinu.
Moderna hrana
- Pojeli smo filete ribe koja je, doduše, bila pržena, ali u kombinaciji s povrćem i salatom. Štitnjača zato nije bila preopterećna, pa je desert bio sasvim normalna stvar. Stvarno nema potrebe za gladovanjem - protumačio je. No, moderna hrana koju danas jedemo jako se razlikuje od one prije nekoliko stotina godina i u većini slučajeva ima visok glikemički indeks, stoga je vrlo bitno i kakva je hrana koju jedemo.
- Kad sam u bio u Bombaju, pitali su me zašto Indijci postaju sve deblji i deblji, a prema statistikama ne jedu puno više nego prije 30 godina. Pitao sam ih koliko je ljudi Indija imala 1940. godine? Odgovoril su mi 350 milijuna. A danas? Milijardu. Pohvalili su se da usprkos tome ima hrane za sve. Zamolili su, naime, američke agronome da im daju biljke koje su hiperproduktivne. Tako su umjesto tri tone riže po hektaru mogli s novim američkim genetički modificiranim usjevima proizvoditi pet puta više.
Sarme i ćevapi
Tu se ujedno krio odgovor - kvaliteta hrane potpuno se izmijenila i pokvarila, pa ima visok glikemički indeks od kojeg se ljudi debljaju - objasnio je Montignac. Promijenio je mišljenje o dodacima uz prehranu, te danas smatra da bismo trebali uzimati multivitaminske tablete, ali samo provjerenih proizvođača, jer oni jeftini "Made in China" obično nemaju ništa u sebi.
Kad je čuo da Hrvati najradije konzumiraju jela poput sarme, ćevapa i punjenih paprika, rekao je da je to sasvim u redu, ali da uz to treba jesti salate ili kiseli kupus, a ne pire krumpir koji podiže razinu šećera u krvi. Osvrnuo se i na industriju ljepote koja nalaže da svi moramo izgledati poput mršavica s naslovnica.
- Sreo sam manekenke koje doslovce jedu jabuku i jedan jogurt dnevno iz straha da se ne udebljaju. Zbog toga pate, živčane su i imaju zdravstvenih problema, a izgledale bi potpuno isto i da jedu tri normalna, pravilno kombinirana obroka dnevno.
To je paradoksalno, jer zapravo prakticiraju nešto o čemu ništa ne znaju i igraju se sa svojim zdravljem - kaže Montignac. Zato nemojte više zloupotrebljavati svoje tijelo, a ako ste već probali sve moguće dijete, probajte s nečim logičnim - počnite jesti, i to na pravi način. Recepte i način prehrane ili ono što jednostavno nazivamo joie de vivre možete pronaći na www.montignac.com .
Mlijeko je otrov
Iako nije doktor, nego je kao politolog radio za farmaceutske kompanije u Sjedinjenim Državama, upravo ga je sve što je tamo vidio nagnalo da se posveti proučavanju prehrane i znanstvenih radova iz tih područja. Prestravilo ga je to što je naišao na brojne znanstvene dokaze da su mlijeko i mliječni proizvodi čisti otrov za ljudski organizam.
No ono se i danas reklamira kao izvor kalcija i zdravlja za sve dobne skupine, iako pouzdano izaziva osteoporozu i probleme s dišnim putovima. Kad je zagrebao ispod površine, vidio je da većinu istraživanja financiraju upravo velike kompanije koje proizvode prerađenu hranu, pa se ništa protiv njih i ne smije objaviti.
No Montignac je odlučio stati tome na kraj i nedavno je objavio listu kompanija koje prodaju proizvode štetne za ljudsko zdravlje. Najveća među njima je francuska kompanija Danone koja prodaje mliječne prerađevine, slijede švicarski (kršitelj koda), Kellog's, koji proizvodi prerađene žitarice, zatim Procter & Gamble i Coca-Cola. Montignac navodi i dokaze koji pokazuju da Danone ima vlastiti institut koji se bavi dijetetikom i nutricionizmom iz kojih izlaze rezultati samo o korisnosti njhovih proizvoda.
- Upliv prehrambenih kompanija na potrošačko društvo je toliko snažan, a njihovo bogatstvo tako veliko da se nitko ne usudi govoriti protiv njih. Jednom su me čak izrezali iz jedne TV emisije na francuskom kanalu jedan jer sam rekao da se od aspartama deblja, a njihov najveći oglašivač bio je proizvođač gaziranih sokova - rekao je Montignac.
Kylie Minogue najbolja mušterija
Michele Montignac otvorio je dućane sa svojim proizvodima diljem Europe, ali jedan od najpoznatijih je onaj na ekskluzivnoj lokaciji na Old Brompton Roadu u Lodonu. Uz proizvode poput pekmeza bez šećera i tamne čokolade sa 70 posto kakaa tamo se mogu jesti obroci pripremljeni a la Montignac.
Dućan je malen, ali svaki dan neki od najbogatijih Londonaca dolazi tamo objedovati. Kylie Minogue najbolja je mušterija koja tamo jede svaki dan kad je u Londonu, a Montignaca posjećuje i Elizabeth Hurley, koja je običavala dolaziti i s Hughom Grantom dok su još bili zajedno. Zanimljivo je i da se u engleskom jeziku pojavio glagol "to Montignac", što znači jesti po Montignac ishrani, te neki od celebrityja redovito pitaju "Did you Montignac today?" što znači: "Jeste li jeli po Montignacu danas?"
GLIKEMIJSKI
INDEKS
( namirnice ispod 50 su prihvatljive i zdrave )
Namirnice s visokim glikemijskim indeksom
pivo 110
glukoza 100
pečeni krumpiri 95
bijelo brašno 95
pire krumpir 90
cornflakes 85
Namirnice s niskim glikemijskim indeksom
kruh od integralnog
brašna 50
integralna
tjestenina 40
sušene marelice 35
divlja riža 35
leća 22
tamna čokolada (70 posto kakaa) 22
Jutarnji list (www.jutarnji.hr)14 stu 2009 22:26:44
War on Humanity - Rat protiv čovjeka
A P E L građana RH
Mi, građani Republike Hrvatske, svjesni smo svih opasnosti koje nam prijete upotrebom genetički modificiranih organizama u hrani, stoga od Vas, kao legitimnih predstavnika koje smo izabrali, tražimo da poduzmete sve što je u vašoj moći da zaustavite upotrebu i prodaju genetski modificiranih proizvoda, kako sjemena u poljoprivredi i ostalih genetski modificiranih sredstava za poljoprivredu, tako i artikala u trgovinama koji su i u najmanjem postotku genetički modificirani. Tražimo da sabor donese jasnu zakonsku regulativu koja će zabranjivati upotrebu GMO-a u bilo kojem obliku i agregatnom stanju. Tražimo da se hitno donese zakon koji bi nalagao označavanje sve hrane i proizvoda koji sadrže i najmanje količine GMO-a!
Istraživanja GMO-a koja su napravljena, a koja pokazuju štetnosti takve hrane za životinje čuvaju se daleko od očiju javnosti. Nažalost, ta istraživanja pokazuju veliku pogubnost i štetnost GMO hrane. Do danas nije napravljeno niti jedno relevantno, stručno i nezavisno ispitivanje genetski modificirane hrane i njene štetnosti za čovjeka. Nitko ne zna kakve će posljedice za zdravlje biti nakon 20 ili 30 godina konzumiranja takve hrane! Znanstvenici koji su krenuli u istraživanja grubo su prekinuti u svojim nastojanjima, a nerijetko su bez pravih argumenata javno ismijavani i stavljani na stup srama.
Iznimno nas straši izjava čelnika Mediteranskoga instituta u Splitu da je GMO budućnost, izrečene prilikom njegova posjeta Podravki. Još nas više zabrinjava najava čelnog čovjeka Podravke da će vrlo brzo tehnologija proizvodnje GMO-a dosegnuti zadovoljavajuću razinu za upotrebu u Podravki. Stoga tražimo od Vas, da glasno izgovorite naše stavove u saboru, jer najveći dioničari Podravke upravo su državni fondovi.
Nadalje, korporacija Monsanto, koja već ima podružnicu u RH najveći je svjetski proizvođač i ditributer genetički modificiranog sjemena. Afere i kontroverze koje prate ovu korporaciju dovoljne su za našu zabrinutost i tražimo od Vas da temeljito preispitate i pratite postupke ove korporacije u RH, jer postoje indicije da tvrtka želi poljoprivrednicima distribuirati genetički modificirano sjeme.
Tražimo prenamjenu novoosnovanoga Mediteranskog instituta za proučavanje života u Splitu u Institut za unapređivanje života bez GMO-a! Nažalost, još uvijek nitko ne zna čime će se točno Mediteranski institut baviti. Dovoljne su izjave čelnog čovjeka Instituta: «priroda nema mozga pa je treba dotjerati.» Tko se to igra Boga?
Zadnji događaji vezani uz nedozvoljenu GMO rižu u Europi samo su dodatan razlog da se i Vi, kao ljudi koji ste dobili povjerenje građana, odlučno na svim razinama vlasti suprotstavite pritiscima prljave industrije i kapitala čiji su interesi u suprotnosti s našim interesima, a nadamo se i Vašim.
Naša polja još uvijek nisu zagađena GMO-om, neka takva i ostanu. Hrvatski građani još uvijek imaju šansu jesti domaću, GMO nezagađenu hranu. Jednom kada se uhvatimo u koštac s patentiranim sjemenom više nema povratka. Samo nakon jedne sjetve zemlja ostaje kontaminirana godinama. Stoga tražimo da se založite i maksimalno pomognete hrvatskom seljaku i poljoprivredniku da okrupni uzgoj što zdravije NE GMO hrane, uz što manju upotrebu pesticida i herbicida.
Hrvatska, kao zemlja koja još uvijek ima čisto more i obalu, najljepše otoke na svijetu, zelene gore, pitku vodu i stotine tisuća neobrađene kvalitetne poljoprivredne površine, ne zaslužuje ovo što joj spremaju. To nasljedstvo koje smo dobili od naših starih nikako ne smijemo uništiti zbog pohlepe za novcem, sponzorstvima i provizijama!
Interesi GMO industrije i kapitala koji idu uz nju, a koji sve više dolaze do izražaja i u Hrvatskoj, nisu naši interesi i jedino Vi, naši zajednički predstavnici u saboru i ljudi koji ste dobili naše povjerenje, možete to zaustaviti!
Cilj molekularbiotehnoloških korporacija je stvaranje trajne ovisnosti o njihovom patentiranom sjemenu. Hrvatska ima dovoljno kvalitetnog nekontaminiranog sjemena i ne postoje nikakvi razlozi da bi se prelazilo na novo, GMO patentirano i zaštićeno sjeme. Tko može imati autorska prava na život? Čak štoviše, zemlje koje su uvele proizvodnju iz GMO sjemena suočavaju se s lošim prinosima, zagađenjem zemlje i nekvalitetnim proizvodom, ali za njih je prekasno! Njihovi poljoprivrednici trajno su vezani s proizvođačima GMO sjemena, a njihova polja su zatrovana. Ne dozvolite da se to dogodi i nama!
Ne dozvolimo da kraj zdrave pameti i čistog okoliša postanemo robovi molekularbiotehnoloških korporacija!
Za Hrvatsku Bez GMO-a! Za Hrvatsku Bez genetički modificirane hrane!
Prijedlozi e-mail adresa za slanje Apela Bez GMO! nalaze se na ovoj adresi:
http://radicalelement.info/bez-gmo/emai ... sa-bez-gmo
http://radicalelement.info/bez-gmo/
http://www.svjesnost.com/forum/viewtopic.php?f=10&t=271
Aspartam i glutamat djeluju kao neurotransmiteri u mozgu omogućavajući prijenos informacija od jedne živčane stanice do druge. Ukoliko se u mozgu nalazi prevelika količina ovih supstanci, to dovodi do smrti određenih živčanih stanica uslijed stvaranja uvjeta za ulazak povećanih količina kalcija u te stanice. Ulaskom kalcija u stanice, u njima dolazi do oslobađanja većih količina slobodnih radikala koji onda uzrokuju smrt stanice. Oštećenja živčanih stanica mogu biti izazvana od strane suvišnog aspartata ili glutamata i zbog toga se ove supstance nazivaju – “ekscitoksinima”. Oni “nadražuju” ili stimuliraju živčanu stanicu sve dok ona ne umre.
Aspartična kiselina je jedna od amino kiselina. U svojoj slobodnoj formi (kada nije vezana za proteine) ona uzrokuje značajno povećanje razine aspartata i glutamata u krvnoj plazmi. Suvišna količina aspartata i glutamata u krvi, kratko nakon unosa aspartama ili glutamične kiseline (prekursora glutamata) dovodi do visoke koncentracije ovih neurotransmitera u određenim dijelovima mozga.
Ljudi posvuda u svijetu svakog jutra ustaju, i više-manje, prva navika koju su stekli od malih nogu je ta da se umiju i operu zube (oni koji znaju što je četkica)! Naravno, zube peru isključivo pastom za zube i to ni više ni manje nego onom koja sadrži fluor. Fluor je, kažu nam znanstvenici i liječnici, vrlo koristan za sprečavanje karijesa, paradentoze i općenito održavanje zdravlja zubiju.
1. Fluoridi ometaju sintezu kolagena što dovodi do njegovog razlaganja u kostima, tetivama, mišićima, koži, hrskavičnom tkivu, plućima, bubrezima i traheji.
2. Fluoridi stimuliraju stvaranje granula i potrošnju kisika u bijelim krvnim stanicama, ali sprečavaju taj proces kada je bijela krvna stanica izložena djelovanju neke strane supstance u krvi.
3. Fluoridi smanjuju energetske rezerve i sposobnost bijelih krvnih zrnaca da uništavaju strane tvari procesom fagocitoze. Čak i nezamjetne količine fluorida, ispod 1ppm (1-og dijela na miljun dijelova) mogu ozbiljno suzbiti sposobnost bijelih krvnih zrnaca da uništavaju patogene mikro-organizme.
http://www.blog.hr/print/id/16230442...vanje-inc.html
25. Svibnja 2000. Republika Hrvatska postala je potpisnik NATO-ovog sporazuma pod naazivom 'partnerstvo za mir' među ostalim ovim sporazumom RH otvara svoj zračni prostor za slobodan prelet NATO-ovih zrakoplova, od ovog dana chemtrails su primjećene i na našem nebu. Tko i zašto zaprašuje naše nebo nepoznatim i otrovnim tvarima još nije utvrđeno.
http://www.cro-chemtrails.info/
tip: zajednički interesi
osnivač: kundalini
privatnost: otvorena
URL: trosjed.net.hr/war_on_humanity___rat_protiv_covjeka
podižem staru temu, jer sam nedavno kupila zamjenu za vrhnje za kuhanje. sastav: hidrogenizirana biljna mast, slatka mlaćenica u prahu, modificirani kukuruzni škrob, maltrodekstrin, emulgator soja leticin.
za usporedbu, evo sastava vrhnja za kuhanje: vrhnje, modificirani škrob, zgušnjavači: E415, karagenan, emulgator: E472e, regulator kiselosti E339.
koje od ova dva zla je manje? ili ima nešto treće, zdravije?
Imaš baš slatko vrhnje (ne vrhnje za kuhanje) od mljekarni "veronika" (imaju štandove na tržnicama) ili ono starinsko slatko vrhnje u čašici od 2 dcl iz Lidla"Mildbona". Nemaju dodataka unutra.
šta se može jesti? možda je to jednostavnije pitanje.
ili - da netko napravi kratki sažetak zaključaka do sada - što je ok.
i ta vrhnja se mogu koristiti za umake, kao i vrhnje za kuhanje? veroniku mogu samo pohvaliti za maslac, sjajan je.
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom