Provjerit ću sutra kod nas na placu za Veronika maslac po 1 kg. Hvala!
Provjerit ću sutra kod nas na placu za Veronika maslac po 1 kg. Hvala!
evo za ljubitelje maslaca: maslac se moze odlicno zamrznuti!! ne gubi na kvaliteti, samo duze traje.provjereno.
Nisam našla maslac Veronika po 40 kn.
Sve mi se čini da ću ga napraviti sama od domaćeg vrhnja moje susjedice.
Posljednje uređivanje od rehab : 27.03.2011. at 12:29
jel može domaći kefir umjesto jogurta?
Dali sir treba odstajati? Dali odmah ide u frižider? itd.. itd... svi detaljčići?![]()
Svejedno je, ideje možeš pronaći po netu među indijskim receptima za chhena ili paneer sir. Bitna je sirutka koja je kisela i omogućuje odvajanje.
Nego, kad sam već ovdje, mala najava slijedeće velike pseudo-namirnice: posije, "cjelovite" džidže i ostale prehrambene katastrofe bogate fitinskom kiselinom.
Ozbiljni nutricionisti ih zovu anti-nutrijentima.
Da! Ajde, piši!
Baš MM i ja pričamo jučer o kruhu.
Nekada su crni i polubijeli kruh bili jeftiniji. Po čemu je ispadalo da su takvo brašno i način izrade jeftiniji.
E sad, zbog čega onda sada integralni kruhovi tako puno koštaju? Tim više što se zna da se u njih trpa boja ili te famozne posije koje su tu tek toliko da bi se mislilo da su od cjelovitog zrna.
Ne kažem da su svi takvi. Osim toga, malo toga znam.
Inače, pravim kruh od polubijelog brašna. Zapravo, više ni ne koristim bijelo brašno, polubijelo ide u sve uz dodatak bijelog oštrog - za paniranje, kod brašnjenja tepsije za kolače, izrade tijesta - da se ne zalijepi...
Sto je tocno ghee (jel to maslo?), za sto je dobar, kako se pravi?
Davore, a šta kažeš na to da je sva kuhana hrana koju jedemo praktički "mrtva", svi enzimi se uništavaju na 54°C? Ispada da bih sve trebali jesti praktički sirovo(voće i povrće). Baš sam se zamislila nad tom studijom koju sad čitam u jednoj knjizi.
@SikaPika, budem, samo malo strpljenja
@smedja, ghee=maslo i dobije se tako da se putar kuha na laganoj vatri dok ne iskuha voda, a mrvice koje u njemu ostanu dobiju "zlatnu" boju. Kritično je prekinuti vatru na vrijeme kako te mrvice ne bi zagorile. Kad se malo ohladi procijedi se kroz sito za čaj i to je to. Može jako dugo stajati izvan frižidera.
@ivancica, da, ako se hraniš isključivo kuhanom hranom onda trošiš vlastite zalihe enzima. Većina namirnica sadrži sve enzime potrebne za probavljanje upravo te namirnice, ali postoji i nekoliko relativno neugodnih iznenađenja. Na primjer tripsin inhibitor kod mahunarki i batata je odličan motiv za njihovo kuhanje. Toksičnost nekih drugih sirovih namirnica je nešto manje poznata, a zanimljivo je da veći broj tih toksina izaziva probleme na koži pod utjecajem sunca. Na primjer izdanci heljde (fagopyrin), celera, peršina (psoraleni)...
Neke namirnice postanu hrana tek kad se skuhaju i izbor je između kuhanja i izbjegavanja.
Naravno, idealno je koristiti što više sirove hrane.
Tnx Davore.
Pod celer i peršin misliš isto na izdanke? Ne na lišće i korijen pretpostavljam.
Koliko sam skužio radi se uglavnom o izdancima, ali i zelenim dijelovima biljke. U principu nije frka ako se time ne puniš redovito, poput recimo ekipe na zelenim sokovima.
Pa nije valjda da ekipa svaki dan pije zeleni sok od persina ili celera? Meni to fakat spada u pretjerivanje, to svakodnevno ponavljanje namirnica. Pa bar za te zelene sokove imas izbora na pretek.
Pa samo pogledaj na recepte za zelene sokove i sve će ti biti jasno.
Zdrava prehrana je puna zamki /)
hvala za ghee (sto onda s njim? kako ga se jede?)
koliko ti se razveselim, toliko me opterete te nove spoznaje...
@smedja, ghi je masnoća. Dakle nema neke posebne filozofije u korištenju. Jednostavno ga koristiš u toploj hrani umjesto drugih masnoća.
Recimo, možeš s ghijem lipofilirati začine i dodati u skuhanu rižu. (lipofilirati = u vruću masnoću dodati štogod, konkretno začine, na taj način čarolije iz začina postanu korisnije organizmu)
@marta, vjerojatno se neće tako skoro dogoditi da u modu uđe rotiranje namirnica. Tako jednostavno, a tako zdravo.
anchi, ja mislim da su marta i davor imali na umu nešto ovako:
ili ovakona kraju dana kad zbrojim koliko sam popila zelenog soka, ispadne oko 3 litre. meni koja prije godine dana na ovim temperaturama nisam popila niti 2 dcl, to je itekakav napredak.
Litru popijem u vremenu 7:30 - 8:30, a oko 10:00 pojedem 3 banane. Onda sam mislio da sa te 3 banane mogu napraviti jos bar litru ZKSoka, pa piti 2 litre dok sam na poslu
Mislio sam na uzastopno korištenje istih sastojaka iz dana u dan, a to je loše.
Pa recimo, makrobiotičari se s ovim ne slažu. Postoji više načina kuhanja namirnica, kraće, duže, kuhanje na pari... kuhanje nužno ne znači iskuhati dušu iz namirnica. Svježe salate u makrobiotičkoj prehrani se koriste u malim količinama, a žitarice (prvenstveno smeđa riža) su najzastupljenije. Naravno, kuhane.![]()
Svaki smjer u prehrani ako je dobro promišljen u svakom slučaju je bolji od modernog načina prehrane sa puno polugotovih/rafiniranih i ostalih proizvoda. I makorobitika također. Ali ja sam nekako mišljenja da makrobiotika nije idealna za svakoga,jednako kao što ni vegetarijanstvo nije za svakoga. Nismo svi jednaki, niti svi jedanko toleriramo puno žitarica u prehrani. Po meni to ne znači da je makrobiotika (ili bilo koji razuman smjer) loš sam po sebi, ali jednostavno individualni pristup bi bio puno idealniji.
Slažem se.
Nisam makrobiotičar, ni vegetarijanac. Navela sam primjer makrobiotike jer sam željela istaknuti da i smjerovi u prehrani koji imaju svrhu poboljšanja zdravlja i kvalitete življenja imaju oprečne stavove. Ja sam potpuno za individualan pristup, i nisam za isticanje nekakvih loših kemijskih supstanci u hrani, jer možemo u baš svakoj namirnici izdvojiti supstancu koja je loša za zdravlje, ma kako zdrava ta namirnica bila. Zato mi je suvišno pričati o fitinskim i drugim kiselinama - ako povremeno pojedemo komad kruha s posijama ili lanenim sjemenkama, ne razumijem kako to može loše utjecati na zdravlje? Ponavljam, mislim da ne možemo pogriješiti ako jedemo umjereno i raznoliko. Niti navaliti na sirovo, niti na zelene sokove, ni na (pre)kuhano, prženo...
Upravo zato što slika nije crno/bijela, ni priča o posijama ne bi bila potpuna bez znanja o fitazi, enzimu koji se brine da ovo što pišeš bude točno. Maaaali problemčić s fitazom je da, kao i svi ostali enzimi, strada u kuhanju i sasvim je svejedno jesu li posije kuhane na pari ili su umočene u vruću čokoladu. Bez fitaze radi se o mrtvoj prirodi bez ikakvih povoljnih učinaka. Postoje zato postupci kojima se postižu znatna poboljšanja. O tome više detalja malo kasnije.
Evo došlo je malo kasnije
Veza između gubitka minerala i cjelovitog zrnja i orašastih plodova je fitinska kiselina, odnosno fitati koji se nalaze većinom u vanjskoj ovojnici zrna http://en.wikipedia.org/wiki/Phytic_acid
Problem je što fitinska kiselina kelira minerale iz hrane i čini ih neupotrebljivima.
Fitate donekle neutralizira kalcij i fora je da baš SVE tradicionalne kuhinje koje se hrane zrnjem imaju izvor kalcija. U našim uvjetima to je mlijeko i mliječni proizvodi, a u istočnoj Aziji to je sezam (i u Kini svinjska rebarca).
Fitinska kiselina se smatra antinutrijentom i neutralizira ju enzim fitaza. Najbolji dio ove priče je da praktično sve namirnice u kojima se nalazi fitinska kiselina uglavnom sadrže i fitazu, enzim koji razvaljuje fitate - pod uvjetom da mu se dade prilika. SVI enzimi stradaju u potpunosti na temperaturama iznad 60°C. Fitaza ima najviše uspjeha na temperaturama klijanja (~35°C +/- 10°C) i u kiselom okolišu. Postoje studije utjecaja različitih laktobakterija (jogurta) na uspjeh ovog postupka, a jedna od njih pametno zaključuje da je sasvim svejedno o kojoj mliječnoj kulturi se radi i da je jedino bitna - mliječna kiselina.
Sve tradicionalne pripreme jela sa zrnjem podrazumijevaju neki od postupaka dodatne neutralizacije fitinske kiseline:
- uklanjanje ljuske na grahoricama u Indiji (dal)
- namakanje zrnja u nebrojenim primjerima svugdje po svijetu, npr. koljivo u našim i nešto istočnijim krajevima, kutia u Ukrajini, Bjelorusiji itd.
- "kiseli" kruh, a u mojem slučaju biga (za pravi kiseli kruh nije dovoljno samo staviti aditiv, nego treba stvarno proći dugu fermentaciju od nekoliko sati)
- fermentirano zrnje (razni primjeri od Afrike do Japana i šire)
...
Sumarum: cjelovite namirnice su OK ako se aktivira enzim fitaza i ako se takve namirnice kombiniraju s izvorom kalcija.
Napomene:
Posije su industrijski otpad koji ne bi smio imati nikakve veze sa zdravom hranom, a ipak...
Smeđa riža je posebno bogata fitinskom kiselinom i apsolutno je loša namirnica ako se samo skuha. Već namočena na GABA način (o tome sam već pisao) je neusporedivo bolja. Najbrža GABA riža se dobije za 4 sata na 40°C (u termosici).
U dućanu nikada ne kupujte tamne kruhove jer su u najboljem slučaju samo ofarbani bijeli. Jedini pravi kruh od tamnog brašna je "kiseli" ili na biga način (zapravo ista stvar).
Sojino i ostala "mlijeka" od zrnja su ... nastala pomoću nasilja korištenjem zrnja u izvornom i termički obrađenom stanju. Dakle odlična su za izbjegavanje.
U famoznim knusperima čokolada je zdravija namirnica od hrskavih džidža koje se unutra nalaze, a ne bi čovjek rekao ...
Ako djeci dajete cerealije za doručak (koje su teorecki strahovito zdrave), sjetite se večer prije natopiti ih u jogurt ili jogurt s vodom. Takve su stvarno zdrave. Bez zezanja. Kokičano zrnje ne spada ovdje nego u kategoriju koja slijedi. Nažalost.
Najgore od najgoreg: ekstrudirani proizvodi od cjelovitog zrnja. Sadrže svu fitinsku kiselinu i 0 fitaze. Tu nažalost spada i famozni "stiropor" od cjelovite riže - OK je za rekreativnu upotrebu, ali postaje problem ako je svaki dan na stolu.
Hm, a što je onda sa željezom koje se teže apsorbira ako se konzumira uz mliječne proizvode?
Komplicirano, sve u svemu.
MI žitarice jedemo uglavnom kuhane (žgance, ječam-griz, proso, kvinoju, rižu). I kokice, iz šerpe
Eh da, i zobeno mlijeko (homemade) s kojim hladim već napravljeni griz (grizom nazivamo sve žitarice).
Davore, a klice, one suhe, fine, slatke? Moje dijete umače prstiće i jede ih kao neke mrvice.
Meni bi bilo zanimljivo da Davor pocne pisati i na temi: Sto danas kuhate? Dobro, mozda ne kuha on, al kuha njegova zena.![]()
zapravo bi bilo ljepo da pise sto smo danas jeli, od dorucka, preko rucka do vecere, ne samo za rucak, i kako priprema hranu.
Samo ću reći da mi je drago da se ne opterećujem fitinskom kiselinom, fitazama i ostalim -inama i -azama. Ne znam kako se onda u cijelu priču uklapaju osobe s raznim intolerancijama na hranu, jer, ponavljam, svi smo različiti i odgovaraju nam različite stvari. I opet ću reći - u svakoj namirnici možemo izdvojiti štetnu tvar (samo što većinom ne znamo kako se te tvari zovu), tako da mislim da je umjerenost rješenje. Pa bila to smeđa riža kuhana na standardan način ili bilo što drugo. Sve ostalo mi je pretjerivanje, NHF.![]()
Je SikaPika, jos samo da se i Davoru dopadne nasa zelja heheh
Dakle Davore, novi topic samo za tebe ...Sto se danas jelo u mojoj obitelji
@SikaPika, nije uopće komplicirano ako se ne držiš jedne namirnice k'o pijan plota. To ljudi obično naprave kada im se kaže da je nekakva namirnica jako zdrava. n.grace ti lijepo veli - od malo fitinske kiseline nećeš krepat, ali se zabrini ako svaki dan potamaniš, recimo, šalicu cerealija za doručak. To je loše i to nije malo.
Što se željeza tiče, prvo se odluči jesi li vegetarijanac ili mesojed, jer je pitanje željeza većinom isforsirano i apsolutno izlišno za mesojede. Ako kao mesojed imaš pomanjkanje željeza onda to sigurno nije radi mlijeka nego radi nekakvog ozbiljnog zdravstvenog problema.
@Demi, shvaćam tvoju želju, ali uz topice s naslovima "što danas kuhate" ili "vegetarijanski tjedni jelovnici" i slično, nekakav moj prehrambeni topic bi bio sasvim dosadan. Naime, prehrana u mojoj obitelji je izrazito simplistička. Osnovna ideja je ne ponoviti namirnice dva dana za redom i ne previše različitih namirnica u jednom obroku. Kad osjetim otrebu podijeliti nekakav "recept" to ću napraviti na nekom od postojećih topica. Mislim da ćemo danas jesti salatu od tjestenine i povrća s feta sirom i dresingom - dašak ljeta na tanjuru. Eto, toliko jednostavno.
Ma kako ti to shvacas moju zelju? Kad bi ti pisao sto i kako, ja bi mogla muzu svaki dan dat naredbu sto da on nama priprema hahahha , al dobro i ja razumijem da nedas da ti virimo u tanjur...hvala sto si nam makar danas dopustio![]()
salatu od tjestenine i povrća s feta sirom i dresingom - dašak ljeta na tanjuru. Eto, toliko jednostavno.
Zvuci jednostavno, ali ima tu puno mogucnosti, npr koje tjestenine, koje povrce i koji dresing...kako skuhas povrce, na pari, brzo kuhanje ili ...itd
Salatno povrće ne kuham, a zaprepastila bi se što se sve ne treba kuhati
Dresing je puno zanimljiviji detalj od ostalih. Danas ... humus dresing.
Griz?
Mora biti pod istim nazivom kao posije...
Ne valja nista ili moze proci? Jel bolji bijeli ili "integralni" (alnatura npr)? Kako bi se trebao spravljati?
Kus kus npr se ne kuha nego tek stavi nabubriti, ali ako se nevaram prije je tretirano...
Ne nalazim topic sa savjetima za pripremu zitarica na GABA nacin...
Griz je najčešće tip 400, dakle vrlo bijeli => 0 posija
Kuskus tretiraj kao tjesteninu, a možeš ga isto smatrati vrlo bijelim.
GABA riža je bilo koja smeđa riža kod koje je započeo proces klijanja, a najbrža metoda je frknuti smeđu rižu (ne paraboiled!) u termosicu s vodom na oko 40°C u trajanju od 2-4 h ili u hladnu vodu preko noći. Takva riža se kuha bitno kraće, ukusnija je i po svemu zdravija.
Znaci GABA nacin je nacin pripreme samo za rizu ili i za neke druge zitarice (jecam, proso, quinoa...)?
Sto s paraboiled rizom? Ima li uopce usporedive kolicine hranjivih tvari u odnosu na smedju rizu?
Sto ti radis s psenicom? Izbjegavas da bude svaki dan na jelovniku ili?
txs
davore, imas li jos koje linkove ba fitazu i fitate?
malo bih se udubila.
Ma da, znam, nemam ja taj problem. Istina, ujutro uglavnom jedem kruh uz kavu jer za drugo nemam vremena (još da se već jednom odlučim napraviti kruh s bigom u pekaču po tvom receptu), a za ručak večeru uvijek različito.
A željezo me je počelo okupirati od kada imam dijete i kada nam je pedica dala onaj neki multivitamnski pripravak sa željezom koje smo odlučili NEdati djetetu. Budući da meso jedemo dva puta tjedno, gledam da kada jede proso ili što već s više željeza da ne ide uz mlijeko (zapravo, mlijeko ni ne pije nego jogurt).
@SikaPika, intuicija ti radi - multići, a osobito "oplemenjeni" sa željezom su koma. Kvalitetno smrdaju crijevne kulture. Slobodno se ne živciraj oko mliječnih proizvoda u kombinaciji s izvorima željeza. OK, mlijeko+meso≠košer, ali mi se ne čini da ti je to važno.
@smedja, GABA se primarno odnosi na rižu, ali princip jednako vrijedi i za ostale žitarice. Pšenicu je dosta teško izbjegavati u našem podneblju, ali je dobro obroke organizirati tako da se žitarice ne pojavljuju u baš svakom obroku. Paraboiled riža je prije ljuštenja i poliranja kuhana u ljusci s idejom da će se tako zadržati hranjive tvari iz ljuske, ali se po svemu radi o mrtvoj prirodi. Recimo da je OK za restorane.
@seni, mislim da ovdje ima već dovoljno mrvica za traženje. Probaj kombinacije phytic phytase sourdough antinutrient lactic E391 iron zync phosphorous
volim citat davorove postove, ali pomalo mi se manta u glavi....
ne valja bijelo brsno, ne valja ni crno; ne valjaju kuhane zitarice, a sirove se ne mogu jesti; volim kruh s kiselim tijestom (kupovni) ali ne mogu provjeriti dali je to onaj "pravi"; djeci ponekad dajem cornflakes, a znam da nije najbolje izbor, a nisu ni zobene pahuljice, ni kruh, niti ista...?!?! cini mi se najbolje da se drzim samo voca, povrca, jogurta i sezama.....*zbunjena*
a tko tako moze zivjeti? zaista se trudim ne previse se opterecivati sa svim tim, ali ne ide mi.....a stize uskrs, a svi ti kolaci i kuhano/peceno jelo....ajme.....
dakle, ako sam dobro razumijela, najbolji instant recept je: svaki dan pripremati razlicite namirnice na, ako je moguce, razlicit nacin i u razlicitim kombinacijama.
jednostavna teorija, ali praksa je itekako teska.
Davore, stalno te hocu pitati nesto, jer ne stignem po netu traziti...
Mene su naucili da mocim sve mahunarke i zitarice preko noci, a znala sam mociti i pahuljice, jer bi mi se tako ujutro brze skuhale, ili ih ne bih uopce kuhala. Ono sto me zanima, s obzirom da su pahuljice zapravo zgnjecena zrna, ima li to namakanje ikakvog efekta? Mislim, glede fitinske kiseline?
Ivana praksa uopce nije teska. Svodi se na par rijeci, ne jedi svaki dan isto.
Do neki dan sam baby pahuljice ( konkretno zobene) uzimala zdavo za gotovo i davala djetetu za dorucak, dok napokon nisam pazljivije pogledala sastav dodanih vitamina i minerala. Pise da 5 zlica pahuljica zadovoljava 100% dnevnu potrebu za zeljezom, medjutim , kako znamo da se zeljezo lakse apsorbira uz c vitamin, kojeg u tim pahuljicama nema, pitam se koliko je to lose bilo za probavu.
Davore, sta ces mi lijepog reci?
Davore, postoji li naziv za način prehrane koji se pridržavaš ili si nakon dugog proučavanja odlučio što je najbolje za tebe i tvoju obitelj?
Meni je nekada teško s MM. Mislim, on puno toga prihaća, ali kada vidim koliko voli jesti neke stvari (inače je mršavac, oduvijek lakši od mene), ne mogu mu to uskratiti (prženo, palačinke). Odnosno, neke stvari baš i ne voli (variva) pa ih ni ne praivm tako često (jednom do dva puta tjedno).
A pseudo hrana? Neki dan svekiji kupili MM zeleni čaj i pogledam ja deklaraciju, a u njemu kojekakvi sušeni ananasi, papaje dodatni šećeri... ma užas. Mislim, neće mu to naškoditi jer ne pije baš puno toga čaja, ali ne mogu vjerovati da i u to stavljaju tako nešto. Da se razumijemo, čaj je ulistićima, ne u vrećicama.
Danas smo jeli sladoled i kao, daj Maši, daj Maši. Dam joj malo čokolade (prelijev, tamna čokolada... sva sreća nije puno pojela), pogledam deklaraciju, okrene mi se želudac.
Davore, nisi mi odgovorio ništa za klice, one suhe, kao mrvice?