nasa petrica je upala u trojezicnu sredinu, skroz slucajno, i uopce ne nasim izborom... zapravo nismo imali izbora.
doma naravno govrimo hrvatski, u jaslicama je na nizozemskom i to poc ijele dane, a sitterica joj prica.
nemam pojma koliko je to dobro. Da se mene pita radije bi da sve bude na hrvatskom, pa kad svlada materinji da prede na strane...
ali mi smo mozda u drukcijoj situaciji jer smo i moj muz i ja hrvati, pa nemam neke ambiviji perfektnog bilinguzma, trilinguizma itd.,.. jednostavno se dogodilo :/