povećanje satnice likovne kulture

[upornamama]

*Trenutno su u procesu nastajanja dva bitna dokumenta koja će odrediti kvalitetu i smjer vizualnog obrazovanja u hrvatskom školskom sustavu. To su Nacionalni obrazovni kurikulum i Zakon o udžbenicima. Važno je da u sadržaju tih dokumenata vizualna kultura dobije prostor i značaj koji joj pripada s obzirom na njenu važnost u suvremenom društvu.*
*Vizualna kultura zastupljena je u svim područjima ljudske djelatnosti: ona je univerzalno sredstvo komuniciranja našeg vremena. Vizualna pismenost i temeljno obrazovanje s područja vizualne kulture treba biti dostupno svima i ono počinje u osnovnoj školi.

*Jedan sat likovne kulture tjedno nije dovoljan da bi se kvalitetno upoznali svi sadržaji koje likovna tj. vizualna kultura obuhvaća. Ukidanjem udžbenika iz likovne kulture ukida se dostupnost i jednakost prava na kvalitetno obrazovanje.
Stoga Vas pozivamo da nas svojim potpisom poduprete u peticiji kojom tražimo:

1. Povećanje satnice likovne/vizualne kulture na najmanje dva sata tjedno.
2. Zadržavanje obveznih udžbenika na nastavi likovne/vizualne kulture.
3. Promjenu naziva nastavnog predmeta likovna kultura u vizualna kultura.*
peticiju možete potpisati ovdje:

http://www.opa.hr/index.php?/aktivnosti/peticija/

[marta]

potpisala.

[Forka]

potpisah i ja!

upornamama, postoji li ovako nešto i za glazbenu kulturu?
i to bih potpisala da postoji, jer je situacija vrlo slična...

[YosephK]

Slažem se sa napisanim, međutim ima nekoliko nepoznanica na koje autor(i) peticije nisu mislili. Kao na primjer - a od kojeg će se predmeta otkinuti taj 1 sat?

Također bih istaknuo činjenicu koja je prenesena polovično:

Naši susjedi imaju uglavnom 2 h/tjedno (Slovenija, Češka, Slovačka), a zemlje zapadne i sjeverne Europe od 3 h/tjedno sve do 12 h/tjedno u Norveškoj.

Naime: istina jest da u Sloveniji imaju 2h/tjedno likovni, ali nigdje nisu napisali da zato mali slovenci u školi nemaju vjeronauk, što je jako bitna informacija - oni su imali gdje staviti taj 1 sat više.

Nemojte ovo krivo shvatiti. Slažem se sa zahtjevima, ali ne može se tek tako staviti još jedan sat u satnicu. (Niti će itko sada u vrijeme recesije pristati na taj potez jer on automatski znači povećavanje broja nastavnika likovne kulture = povećanje izdataka za plaće)

[maria71]

a što će se onda izbaciti ?

tjelesni, fizika , hrvatski....

ne pada mio na pamet potpisivati jer kako god nekom povećaju satnicu, meni je mogu smanjiti

[YosephK]

Ma može se i to rješiti na način da se ukupno tjedno opterećenje poveća za taj jedan sat. Ali se bojim da se onda roditelji ne dignu na noge jer su djeca "preopterećena".

Ja sam potpisao prije nego sam malo bolje razmislio o tome. :/

Sve u svemu - slažem se sa incijativom, ali samo ako će se ići u smjeru povećanja ukupnog tjednog opterećenja za 1 sat.

[marta]

Maria, udruga u kojoj sam organizira tjedne likovne radionice izvanskolske za djecu svih uzrasta. Dobar odaziv meni je dovoljan pokazatelj da u skoli likovnog nema dovoljno.

[upornamama]

YosephK, slažem se sa tobom da vjerovatno neće odobriti zbog sredstava, ali od nekud treba početi.
Kad sam ja išla u OŠ imali smo po 2 sata likovnog, glazbenog, tehničkog i domaćinstvo.
Gdje je to tada stalo?

[maria71]

tad nije bilo bjeronauka i informatike i drugog stranog jezika

[maria71]

nije problem u dodatnoj stanici likovnog, nego u tome da ako to prođe , nešto će se rezati, a svi mi jako dobro znamo koji predmet je sveta krava i u koji se ne smije dirati.znači udri po ostalima.

pa se čisto, sebično, egzistencijalno brinem za svoju guzicu.

čisto sumnjama da ćemi itko od vas pomoći kad završim na cesti zbog neplaćanaj kredita.

[fegusti]

upornamama, baš sam na tebe jutros pomislila (i na kolegicu ti) kada sam dobila mail s peticijom.
zasad sam suzdržana iz razloga koji navode yosephk i maria71.

ja bih vrlo rado taj sat likovnog umjesto vjeronauka - odmah bih to potpisala.

ili možda da se uvede neki premet pod nazivom- kultura - koji bi objedinio i glazbenu i likovnu kulturu, vizualne i audio komunikacije.
... samo... tko bi to predavao?

[fegusti]

sad sam se sjetila - imala sam ja u srednjoj predmet PTO (proizvodno-tehničko obrazovanje) koji se sastojao od 3 različita predmeta.
bila je to informatika, promet i još nešto, očito jako važno kada sam zaboravila

[YosephK]

Ima svetih krava, ali se ne bih kladio da su to glavna tri predmeta. Svi smo jednako na udaru za smanjenje. Matematika, hrvatski i strani jezik čak i više od ostalih predmeta jer mi imao najveću satnicu. Radije će nama smanjiti na 3, nego neki drugi predmet na 1. Što je u redu. Uostalom, sjetimo se da je prije nekoliko godina u razrednoj nastavi kresana matematika za 1 sat.

[YosephK]

ili možda da se uvede neki premet pod nazivom- kultura - koji bi objedinio i glazbenu i likovnu kulturu, vizualne i audio komunikacije.
... samo... tko bi to predavao?

Ovo je opet pomalo problematično. U školi ima više "kultura", ne samo likovna glazbena....tu su i tehnička kultura i tjelesna i zdravstvena kultura.

I dobro si primjetila - tko bi to predavao... Kako bi se to predavalo? Možda 2 nastavnika u suradnji? But again....kako bi se to predavalo - naizmjence? Ako je naizmjence, onda je to opet kao što je sada, ali je onda jedna ocjena umjesto dvije...

As I said before - previše varijabli, a ona peticija nije pokušala dati odgovor ni na jednu. Traže, ali ne predlažu rješenje.

[maria71]

Ima svetih krava, ali se ne bih kladio da su to glavna tri predmeta. Svi smo jednako na udaru za smanjenje. Matematika, hrvatski i strani jezik čak i više od ostalih predmeta jer mi imao najveću satnicu. Radije će nama smanjiti na 3, nego neki drugi predmet na 1. Što je u redu. Uostalom, sjetimo se da je prije nekoliko godina u razrednoj nastavi kresana matematika za 1 sat.

nisam ni mislila na hrv ili matematiku, zna se što se ne smije dirati, jel da ?

[Zdenka2]

Ne bih potpisala - mislim da je vizualna kultura dominantna u obrazovanju naše djece i u njihovom svakodnevnom životu i radije bih dala svoj glas za neke druge forme kulture.

Ne znam za više razrede, ali kupovina udžbenika iz likovnog za moju djecu bila je bačen novac - nikada ih nisu koristili.

OT, Marija, mislila sam da misliš na hrvatski, a sad mi nije jasno koji je to nedodirljivi predmet.

[Bubica]

vjeronauk, pretpostavljam

[maria71]

fiziku je LJilja Vokić već htjela smanjiti 97, sad će netko poduzetan optuhnuti prašinu s tih dokumenta i sve će biti savršeno

35 sati fizike 35 sati kemije i eto prostora za 2 sata likovnog i glazbenog, a i geografiju ni mogli skratit na 35 , i matematiku na 3 sata tjedno, i materinji jezik, pa će djeca biti čila i neopterećena

[fegusti]

Ne znam za više razrede, ali kupovina udžbenika iz likovnog za moju djecu bila je bačen novac - nikada ih nisu koristili.

kod nas se ni u višim razredima ne koriste udžbenikom iako smo ga uredno kupili.

[Peterlin]

Pa da li je moj sin (mlađi) jedini koji koristi udžbenik iz LK i zna gdje u njemu što ima??? :/

Btw. htjela sam se uključiti u raspravu, ali zapravo, to je batina s dva kraja. Kod nas u školi ima dosta vannastavnih aktivnosti (lutkari + izrada lutaka, keramika - ako je konačno krenula, nisam sigurna... standardna likovna grupa, ima još toga) koje zainteresiranoj djeci omogućuju da se ispucaju.

Svojevremeno je na netu bilo o Huzjakovim likovnim radionicama koje se održavaju za vrijeme praznika. E, po mom mišljenju TO je prava promocija vizualne kulture. Jedan sat LK je malo, dva su isto malo za neki pošteni projekt, pa bi ovako nešto organizirano u vrijeme zimskih ili proljetnih praznika bio pun pogodak.

A dilema nije nova - u "moje vrijeme" prije >>30 godina svaki drugi sat LK iskorišten je za matematiku, svaki treći sat TK smo možda održali itd. Za glazbeni nemam pojma, ali to mi je dobro kompenzirala glazbena škola. Na vjeronauk se išlo u crkvenu dvoranu, strani jezik učilo se privatno kao i puno drugih stvari. ALI manje se gledala televizija, manje se visilo na internetu i igricama (ide ovo i mene, bez brige) tak da jednostavno nisam pametna, pa do daljnjega kao fegusti ostajem suzdržana od potpisivanja... A deficit LK svojim klincima nadoknađujem doma (sad već to mlađi uredno radi sam, a stariji bi s guštom potpisao peticiju za smanjenje satnice LK na pola, u korist informatike i robotike... )

[Matilda]

YosephK, slažem se sa tobom da vjerovatno neće odobriti zbog sredstava, ali od nekud treba početi.
Kad sam ja išla u OŠ imali smo po 2 sata likovnog, glazbenog, tehničkog i domaćinstvo.
Gdje je to tada stalo?

I ja se uopće ne sjećam da sam bila preopterećena.
I još sam išla na vannastavne/školske aktivnosti.

Ne bih potpisala, iako sam za povećanje satnice (na uštrb izborne nastave, jer, moje je mišljenje da neki predmeti trebaju ići van škole, jelte, ko u deželi).
Dvije stvari koje me sprječavaju su udžbenik i naziv vizualna kultura. Pa gdje je nestao hrvatski jezik?!

[tanja_b]

Ne bih potpisala, iako sam za povećanje satnice (na uštrb izborne nastave, jer, moje je mišljenje da neki predmeti trebaju ići van škole, jelte, ko u deželi).
Dvije stvari koje me sprječavaju su udžbenik i naziv vizualna kultura. Pa gdje je nestao hrvatski jezik?!

Potpis.

[Zdenka2]

vjeronauk, pretpostavljam

Vjeronauk? Kako može vjeronauk biti nedodirljiv kad uopće nije obavezni predmet?

[Bubica]

moje je misljenje - da nije u skoli, mogao bi, npr. drugi sat likovnoga biti izborni (mom djetetu je previse i jedan sat likovnoga )

[Zdenka2]

U svim školama postoji likovna grupa - i moja djeca su išla na to.

[Arwen]

moje je misljenje - da nije u skoli, mogao bi, npr. drugi sat likovnoga biti izborni (mom djetetu je previse i jedan sat likovnoga )

potpis
neću potpisati iz istog razloga kao Maria,sigurno bi se išlo na uštrb nekog predmeta a i ovako su skoro pa nepismeni
i više uče kući nego u školi(pričam o 1-4rz OŠ)
a udžbenik iz likovnog uopče ne upotrebljavaju

[fegusti]

U svim školama postoji likovna grupa - i moja djeca su išla na to.

nisam sigurna da je tako.
to je dobra volja nastavnika.

ne mogu baš ruku u vatru staviti, ali po mojim saznanjima u našoj školi likovne grupe nema.

YosephK, slažem se sa tobom da vjerovatno neće odobriti zbog sredstava, ali od nekud treba početi.

pretpostavljam da su inicijatori isto razmišljali da od nekud treba početi pa bi, ovisno o interesu, smišljali kako dalje.

[no@]

U svim školama postoji likovna grupa - i moja djeca su išla na to.

nisam sigurna da je tako.
to je dobra volja nastavnika.

ne radi se o dobroj volji učitelja već o konkretnom zaduženju koje dobije. dakle moglo bi se eventualno govoriti o dobroj volji odnosno "sluhu" ravnatelja za takve izvannastavne aktivnosti...

čitam topic i baš sam jako iznenađena komentarima.... odnosno određenom dozom zadrške i opreza jer bi kao inicijativa mogla ići kontra formativnih predmeta (tj onih u kojima je naglasak na akademskim postignućima u užem smislu) :shock:

duboko sam uvjerena da kada bi naši učenici u osnovnim školama imali više odgojnih i praktičnih predmeta, više prilike za raditi nešto kreativno i za raditi nešto konkretno tj rad rukama (daklem sve moguće likovne i glazbene radionice, obavezan dramski odgoj, ples, robotiku, domaćinstvo, tehnički .... i sl) riješili bi 80% problema koje po školama sada imamo iz kategorija nasilja, depresije, anksioznosti itd.
ovako imamo program koji stavlja naglasak na formativne predmete i akademska postignuća i ostavlja u poziciji dugotrajne frustriranosti svu djecu koja ne mogu (ili nemaju sklonosti ili za njihovu obitelj nije bitno) zadovoljiti takve kriteriji.
program nam je takav da NIKADA ne omogućuje nekoj djeci osjećaj ostavrenosti ili uspjeha i onda se svi čudimo kada takvi učenici afirmaciju potraže u nasilju i agresiji (?!!)

[maria71]

Noa, u globalu je to istina, ali ja sam pisala iz svoje sitne , prozaične egzistencijalne dušice ... ponavljam nitko od vas mi neće pomoći otplatiti ratu kredita kad se skreše satnica fizike što je po meni vrlo izgledno.... u dogledno vrijeme .

I svima je jasno da se nešto mora mijenjati ( razlozi koje si navela su apsolutno točni- škole su postale stvarno više terapijske nego odgojne i obrazovne ustanove ) i svima je jasno kom predmetu se NEĆE uzimati satnica, jel tako ?

Lako je o reformama govoriti iz pozicije osobe koja će uvijek imati posla u školi, pedagog, psiholog, ravnatelj , spremačica i sl... a ja sa svojih 38 baš i nemam neku perspektivu osim da čistim stubišta ili da na pol budem spremačica a na pol učiteljica , kad padnem ispod pola radnog vremena....ili da radim na 6 škola diljem županije.

Eto , malo se bojim za svoje dijete i sebe . Nekako mi je moj sin na prvom mjestu, baš odvratno sebično od mene, jel da ?

Mislim da se pod hitno trebam prekvalificirati, a ne čekati novu reformu.

I još jednom, u pravu si, djeca bi bila puno mirnija i zadovoljnija, velika većina njih, da imaju više konkretne praktične nastave, to što će onih 10 nadprosječnih malo zaglupiti , a Bože moj, netko mora biti kolateralna žrtva .

Finska i njeno školstvo je krasan primjer koji moramo pošto poto slijediti.

[Zdenka2]

Za mene su u školi bili i ostali najvažniji akademski predmeti, oni koji pružaju temeljno obrazovanje. Odgoji su također važni i potrebni, ali ne na taj način da zadiru u satnicu glavnih predmeta. Možda bi, a možda i ne bi škola-igraonica riješila neke psihološke probleme djece, ali ih sigurno ne bi temeljito obrazovala. Sve ovo što je no@ nabrojala u svom postu je izvrsno, ali to spada u slobodne aktivnosti bilo u školi bilo izvan škole.

[Mukica]

nema sanse da potpisem sve dok vidim da ljudi koji imaju napisane magisterije ne znaju gramatiku ni pravopis - neka povecaju broj sati htrvatskog - to bih odma potpisala

[sladjanaf]

neću potpisati jer niti inicijatori peticije ne znaju kako to uopće sprovesti u djelo

[no@]

Za mene su u školi bili i ostali najvažniji akademski predmeti, oni koji pružaju temeljno obrazovanje. Odgoji su također važni i potrebni, ali ne na taj način da zadiru u satnicu glavnih predmeta. Možda bi, a možda i ne bi škola-igraonica riješila neke psihološke probleme djece, ali ih sigurno ne bi temeljito obrazovala. Sve ovo što je no@ nabrojala u svom postu je izvrsno, ali to spada u slobodne aktivnosti bilo u školi bilo izvan škole.

Zdenka, ovo boldano bio je godinama, zapravo jako dugo i moj nepokolobljiv stav - sve dok nisam u školi odradila neko vrijeme. Kada sam počela raditi u školi teško sam prihvaćala činjenicu da postoje učenici koji ne vole čitati ili ne razumiju matematiku (zapravo bilo mi je teško prihvatiti kako to da svi ne uživaju u matematici )
Niti ja nisam za zadiranje u satnicu glavnih predmeta. Ono što zagovaram su diferencirani programi. Dapače ja bih dozvolila školama malo više autonomije i u slučaju da imaju jakog učitelja kemije ili fizike - mariu71 npr :D :D mogućnost da satnicu povećaju na 3h tjedno npr.
Mislim da povećanje satnice jednog predmeta ne mora ići na uštrb drugog, jer ionako je tendencija u većini školskih sustava da učenici sve duže i duže ostaju u školi.
Nisam baš sigurna što podrazumijevaš pod školom-igraonicom? Mene asocira na prilično neformalno dokoličarenje. ....a nisam na to mislila.
Smatram da bi nastava trebala biti životnija i da bi učenici trebali imati osjećaj primjenjivosti/korisnosti znanja i vještina koje u školi stječu. I taj
osjećaj svakako treba omogućiti onome tko će postati kvantni fizičar ili klasični filolog; ali ga isto tako ne treba uskratiti učeniku koji će jednog dana biti odličan pekar ili trgovac.

[enela]

vjeronauk, pretpostavljam

Vjeronauk? Kako može vjeronauk biti nedodirljiv kad uopće nije obavezni predmet?

Može, može. Nije obavezan, ali je uklopljen u raspored. Svaki put kad sam potegla pitanje zašto ne bi vjeronauk kao i svaki drugi izborni predmet bio izvan "redovnog" rasporeda doživjela sam okretanje očima i izjave tipa :"Evo, još jedna naporna zbog koje sjednica dulje traje."

Na žalost, i tu vrijedi: jedno je teorija, a drugo praksa.

Vezano uz satnicu (neka me isprave geografi i biolozi ako griješim): zar u petom razredu tri sata tjedno ne dijele biologija i geografija? Bojim se da bi ta sudbinu mogla snaći fiziku i kemiju.

[maria71]

Pa sve vodi k cilju da se oformi tvz SCIENCE.... hibrid fizike, kemije i biologije, po mogućnosti 1 sat tjedno .

[Peterlin]

Pa sve vodi k cilju da se oformi tvz SCIENCE.... hibrid fizike, kemije i biologije, po mogućnosti 1 sat tjedno .

Brrrr... nadam se da nas ovo ne bu snašlo (ne nas, nego našu djecu).

Svaka čast individualizaciji, ali osnovna škola daje temeljna znanja i slažem se sa Zdenkom2 o važnosti akademskih predmeta. Prečesto se osvjedočim da današnji srednjoškolci (gimnazijalci i ne samo oni) ne raspoznaju grčka slova i da imaju puno rupa u znanju...

Svjesna sam toga da su i naše usmjerene generacije tako izgledale starijima (npr. nikad nisam imala prilike učiti latinski i ZNAM da mi fali). A ne tako davno uhvatila sam se kako kolegi (vss) na hodniku objašnjavam zašto se juha treba poklopiti dok se kuha... Ajme, čovječe, pa to je fizika za osnovnu školu! Ali kome to danas treba, ionako se svi ti klinci hrane pizzom i hamburgerom koji im ispeče netko drugi.

Nažalost (ili na sreću), malo je onih koji će za taj hamburger zarađivati svojim dizajnerskim vještinama, a puno više onih kojima za svakodnevni posao ipak trebaju neka temeljna znanja i vještine.

[anjica]

Vezano uz satnicu (neka me isprave geografi i biolozi ako griješim): zar u petom razredu tri sata tjedno ne dijele biologija i geografija? Bojim se da bi ta sudbinu mogla snaći fiziku i kemiju.

da, u petom razrude je sat i pol geografije i sat i pol prirode tjedno

[Matilda]

Pa sve vodi k cilju da se oformi tvz SCIENCE.... hibrid fizike, kemije i biologije, po mogućnosti 1 sat tjedno .

Brrrr... nadam se da nas ovo ne bu snašlo (ne nas, nego našu djecu)

Nadam se da nikome neće pasti na pamet ovako nešto napraviti.

Likovna kultura je predmet koji se može protegnuti kroz sve druge predmete.
Npr. u hrvatskom, opis lika se može raditi prema nekom portretu. Često se nešto mora nacrtati, npr. sa svojim klincima radila sam slova glagoljice od glinamola ili npr. moraju napraviti filmski ili kazališni plakat.

[maria71]

Palo je na pamet Lilji Vokić 1997.

Bude to već netko reanimirao .Ne bojim se.

[ms. ivy]

i ja se bojim da nas to čeka.

/pohađala sam jednu od top zagrebačkih gimnazija - u kojoj nam je profesorica fizike govorila da na pmf možemo ići samo pronaći muža a profesorica kemije savjetovala da se ljeti šminkamo manje nego zimi. pa sam potrošila godinu dana na instrukcije iz kemije da uspijem upisati željeni studij./

[tanja_b]

Nažalost (ili na sreću), malo je onih koji će za taj hamburger zarađivati svojim dizajnerskim vještinama, a puno više onih kojima za svakodnevni posao ipak trebaju neka temeljna znanja i vještine.

Mislim da je ovo poanta cijele rasprave.

[Juroslav]

vjeronauk, pretpostavljam

Vjeronauk? Kako može vjeronauk biti nedodirljiv kad uopće nije obavezni predmet?

Može, može. Nije obavezan, ali je uklopljen u raspored. Svaki put kad sam potegla pitanje zašto ne bi vjeronauk kao i svaki drugi izborni predmet bio izvan "redovnog" rasporeda doživjela sam okretanje očima i izjave tipa :"Evo, još jedna naporna zbog koje sjednica dulje traje."

Na žalost, i tu vrijedi: jedno je teorija, a drugo praksa.

vjeronauk se ne može trpati u istu kategoriju s ostalim izbornim predmetima jer za one koji ga izaberu ima status obaveznog predmeta
njegova izbornost je u tome da ga ne moraju upisivati ateisti, agnostici ili vjernici koji to ne žele, a ne u tome da je na ponudu s ostalim izbornim predmetima, pa će netko izabrati informatiku, netko dodatne sate matematike, a netko vjeronauk - i vjeronauk ne ulazi u kvotu izbornih predmeta (barem ne bi trebao prema propisima)

[seni]

Ono što zagovaram su diferencirani programi.

mislim da je jedan od osnovnih problema skolstva opcenito (i u austriji) prilican ili potpuni nedostatak diferenciranja. svi dobijaju istu "kasu" koja je mnogima preteska, mnogima prelaka, a samo manjini optimalna.
+ prilicni nedostatak individualnog pristupa koji bi uz opcenitu i jaku bazu za sve nudio i ono pojedinacno svakom djetetu pojedinacno, odnosno grupi. zapravo je strasno koliko se malo novaca ulaze u obrazovanje.

Smatram da bi nastava trebala biti životnija i da bi učenici trebali imati osjećaj primjenjivosti/korisnosti znanja i vještina koje u školi stječu. I taj
osjećaj svakako treba omogućiti onome tko će postati kvantni fizičar ili klasični filolog; ali ga isto tako ne treba uskratiti učeniku koji će jednog dana biti odličan pekar ili trgovac.

ja sam pogotovo nakon bolonje prilicno skepticna prema "korisnosti i primjenjivosti". ona je naravno jedan dio obrazovanja, ali samo jedan dio.
obrazovanje u smislu razvijanja kritickog duha, razmisljanja, sposobnosti razumjevanja ovog kompliciranog svijeta je jedan drugi, po meni jako vazan dio obrazovanja.
i duboko se nadam da nam se obrazovne ustanove ( i skole i fakulteti) nece pretvoriti u "pogone" koji ce kao na traci proizvoditi "marljive" pcelice-radilice.

a sto se tice juhe i kvantne fizike ili latinskog. svatko prosjecno sposoban (a i ispodprosjecno) ce jako brzo savladati kuhanje juhice, variva i slicnog kada bude morao (dobar sam primjer za to), ali ono sto ce propustiti u obrazovanju tipa lationski i slicno (jer kome to zaboga treba, jelte?) tesko da ce poslije u odraslom zivotu nadoknaditi.

[enela]

vjeronauk se ne može trpati u istu kategoriju s ostalim izbornim predmetima jer za one koji ga izaberu ima status obaveznog predmeta
njegova izbornost je u tome da ga ne moraju upisivati ateisti, agnostici ili vjernici koji to ne žele, a ne u tome da je na ponudu s ostalim izbornim predmetima, pa će netko izabrati informatiku, netko dodatne sate matematike, a netko vjeronauk - i vjeronauk ne ulazi u kvotu izbornih predmeta (barem ne bi trebao prema propisima)

Juroslave, svaki izborni predmet ima status obaveznog kad ga dijete izabere. Bilo koji izborni predmet može biti izabran i ne mora. Po meni, ista kategorija. Čini mi se da s vjeronaukom ima neka druga caka. Zar nije to neki ugovor koji je država potpisala sa Svetom Stolicom? http://www.hbk.hr/novi/hbk/contracts/odkul.html

Sorry na ot, neću više. Opet borba s vjetrenjačama.

Da, science nam stalno visi nad glavama kao Damoklov mač. I onda će se dogoditi to, ne da nam neće imati tko predavati matematiku i science u školama, nego će nam kao i mnogim razvijenim državama nedostajati visokoobrazovanog kadra iz matematičkih i prirodnih znanosti. I još ćemo više kaskati za njima jer će i ono malo visokoobrazovanih otići tamo gdje im se nudi bolji život.

[Zdenka2]

Ono što zagovaram su diferencirani programi.

mislim da je jedan od osnovnih problema skolstva opcenito (i u austriji) prilican ili potpuni nedostatak diferenciranja. svi dobijaju istu "kasu" koja je mnogima preteska, mnogima prelaka, a samo manjini optimalna.
+ prilicni nedostatak individualnog pristupa koji bi uz opcenitu i jaku bazu za sve nudio i ono pojedinacno svakom djetetu pojedinacno, odnosno grupi. zapravo je strasno koliko se malo novaca ulaze u obrazovanje.

Smatram da bi nastava trebala biti životnija i da bi učenici trebali imati osjećaj primjenjivosti/korisnosti znanja i vještina koje u školi stječu. I taj
osjećaj svakako treba omogućiti onome tko će postati kvantni fizičar ili klasični filolog; ali ga isto tako ne treba uskratiti učeniku koji će jednog dana biti odličan pekar ili trgovac.

ja sam pogotovo nakon bolonje prilicno skepticna prema "korisnosti i primjenjivosti". ona je naravno jedan dio obrazovanja, ali samo jedan dio.
obrazovanje u smislu razvijanja kritickog duha, razmisljanja, sposobnosti razumjevanja ovog kompliciranog svijeta je jedan drugi, po meni jako vazan dio obrazovanja.
i duboko se nadam da nam se obrazovne ustanove ( i skole i fakulteti) nece pretvoriti u "pogone" koji ce kao na traci proizvoditi "marljive" pcelice-radilice.

a sto se tice juhe i kvantne fizike ili latinskog. svatko prosjecno sposoban (a i ispodprosjecno) ce jako brzo savladati kuhanje juhice, variva i slicnog kada bude morao (dobar sam primjer za to), ali ono sto ce propustiti u obrazovanju tipa lationski i slicno (jer kome to zaboga treba, jelte?) tesko da ce poslije u odraslom zivotu nadoknaditi.

Ovo je i moj stav, a slažem se i s mariom71, Peterlin, Matildom i drugima.
Da diferencijalnim programima, ali sam jako skeptična prema njihovoj provedbi. Imam darovito dijete u trećem razredu čiji je osnovni problem u školi dosada - da skratim, škola misli da je rješavanje tog problema njegova odgovornost i posao, a ne posao škole. Do sada se nije ni prstom maknulo za diferencirani program za dijete koje vidno odskače. Jedino što se darovitoj djeci nudi u školi je uključivanje u natjecanja iz pojedinih predmeta te akceleracija koja najčešće nije adekvatno rješenje zbog specifičnih emocionalnih i socijalizacijskih problema darovite djece. Darovita djeca prepuštena su isključivo svojim roditeljima i pomoći koju ostvaruju mimo školskog sustava, na teret svojih roditelja.

Moje drugo dijete je prosječno, jedno od onih nezainteresiranih za matematiku, slabe motivacije kad se radi o školskom radu. I tu je diferencirani pristup zanemariv - opaža se u radu nekih njezinih učitelja, ali u sustavnom pristupu.

Škola-igraonica - možda sam bila previše ironična, ali na to me je asociralo nabrajanje svih onih zgodnih programa, od plesa i lutkarstva do tehničkog i domaćinstva. Gledano iz moje načelne perspektive, ja se takve škole bojim, jer će ona poduprijeti proces koji već dulje vrijeme traje, a to je proces zatiranja temeljnih znanja, koji je globalan. Tim se procesom ljudi ne odgajaju za slobodno- i samomisleće kritične pojedince - takvim se može postati samo na temelju znanja. Taj proces stvara potrošače uravnjenih umova. Iz konkretne perspektive to me sve još više užasava - u takvim uvjetima moje darovito dijete još će manje dobiti one sadržaje koji mu trebaju, a moje prosječno neće biti potaknuto da se razvije do svojih maksimuma nego će biti još više uprosječeno prosječnim sadržajima. Iza toga se krije ideja o industrijalizaciji znanja,
to jest obrazovni proces se formulira prije svega prema interesima tržišta rada. Po mom mišljenju, s gledišta roditelja, struke i interesa djeteta- pojedinca osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje bi trebalo biti razdoblje temeljnog obrazovanja i odgoja, prije bilo kakve specijalizacije i uključenja u tržište rada. Ono što se planira u školstvu (prijedlog kurikuluma) mene vrlo ozbiljno navodi na pomisao o kućnom obrazovanju svoje djece.

Kuhanje i druge domaćinske stvari mogu svoju djecu naučiti kod kuće, ples, lutkarstvo i druge stvari mogu im ponuditi kroz kazališta i radionice, glazbu kroz glazbenu školu... Mogu im pomagati i u učenju temeljnih predmeta, pogotovo onih koje dobro znam, ali tu je ipak glavna škola. Rješenje ne vidim u natrpavanju novih školskih obaveza - čak i ako se ne uzima satnica od glavnih predmeta uvođenje novih, po mom mišljenju besmislenih školskih predmeta, povećava obaveze djece i smanjuje vrijeme za učenje glavnih predmeta. Sve te zanimljive stvari mogu biti ponuđene u školi, ali ne kao predmeti nego kao različite grupe koje djeca biraju i pohađaju po svom interesu i želji, bez formalnih obaveza.

[Peterlin]

i ja se bojim da nas to čeka.

/pohađala sam jednu od top zagrebačkih gimnazija - u kojoj nam je profesorica fizike govorila da na pmf možemo ići samo pronaći muža a profesorica kemije savjetovala da se ljeti šminkamo manje nego zimi. pa sam potrošila godinu dana na instrukcije iz kemije da uspijem upisati željeni studij./

Ja se ovoga bojim... Poznati su mi i drugi primjeri (iz obitelji i od prijatelja) kako je loše temeljno obrazovanje mladim ljudima drastično smanjilo mogućnost izbora studija/zanimanja ili im nepotrebno otežava kao u ovom slučaju ms.ivy... Nitko me ne može uvjeriti da to ne utječe na kvalitetu života.

[cvijeta73]

i ja se slažem sa istom ekipom. zdenka, seni and co.
i još nešto

duboko sam uvjerena da kada bi naši učenici u osnovnim školama imali više odgojnih i praktičnih predmeta, više prilike za raditi nešto kreativno i za raditi nešto konkretno tj rad rukama (daklem sve moguće likovne i glazbene radionice, obavezan dramski odgoj, ples, robotiku, domaćinstvo, tehnički .... i sl) riješili bi 80% problema koje po školama sada imamo iz kategorija nasilja, depresije, anksioznosti itd.

svaki predmet može biti itekako kreativan.
zašto bi kreativan bio rad s rukama, likovni odgoj i sl.
mene bi npr. svojevremeno, dva sata likovnog tjedno mogla u anksioznost otjerati, vrlo lako.
i taj jedan sat mi je bio baš muka, a kamoli još jedan. ne znam crtat i gotovo.
a da ne govorimo o tehničkom i rezanju onih šperploča sa pilicama koje pucaju non stop.

[enela]

Da diferencijalnim programima, ali sam jako skeptična prema njihovoj provedbi. Imam darovito dijete u trećem razredu čiji je osnovni problem u školi dosada - da skratim, škola misli da je rješavanje tog problema njegova odgovornost i posao, a ne posao škole. Do sada se nije ni prstom maknulo za diferencirani program za dijete koje vidno odskače. Jedino što se darovitoj djeci nudi u školi je uključivanje u natjecanja iz pojedinih predmeta te akceleracija koja najčešće nije adekvatno rješenje zbog specifičnih emocionalnih i socijalizacijskih problema darovite djece. Darovita djeca prepuštena su isključivo svojim roditeljima i pomoći koju ostvaruju mimo školskog sustava, na teret svojih roditelja.

Kao prosvjetara ovo me posebno smeta. U našem školskom sustavu darovita djeca su zakinuta. Neprekidno se ulaže u rad s djecom koja teže usvajaju nastavno gradivo, teže uče, djeca koja trebaju posebni program ili individualizirani pristup zbog teškoća u savladavanju gradiva. I to tako treba biti.
Ali, jedan veliki ali: nema individualiziranog pristupa za naprednu djecu, za darovitu djecu, sve ostaje na dobroj volji i slobodnom vremenu nastavnika. Ukoliko je u razredu dijete koje ima posebni program, zakonski bi takav razred trebao imati manji broj učenika. Često se to i poštuje. Zašto nije tako određeno i za darovitu djecu? Nastavnicima se i plaća dodatak ukoliko rade s nekim djetetom po prilagođenom programu. Zašto nije tako i za rad s darovitom djecom? Darovitu djecu se neprekidno gura u zapećak, "dobra" su samo kad postižu rezultate na natjecanjima. Ispada da imamo dvije mogućnosti: posvetiti se djeci koja teže savladavaju gradivo i darovitima, a prosječne zanemariti, ili posvetiti se prosječnima, a druge dvije grupe zanemariti. Hendlati sve kak treba, u ovakvim uvjetima, nemoguće je.

[Peterlin]

Ja sam uvjerena da bi sve to bilo moguće i lakše kad bi normativ (broj djece u razredu) bio 15-18 učenika, a ne 27 kao što je to kod mog mlađeg sina... (i imaju djecu s kojima treba individualno raditi). To je pak moguće riješiti ili povećanjem broja nastavnika ili povećanjem broja razreda... Sve to košta. Znam. ALI nitko ne gleda dugoročnu korist od tako nečega, kad nam je država takva kakva je... Premalo se vodi računa o darovitima (a to je velik potencijal), o djeci sa sitnim smetnjama kojima, recimo, treba osigurati logopeda da bi mogli danas-sutra biti potpuno radno sposobni itd...

Ah, dobro... da se vratim na topic - tema je bila povećanje satnice likovne kulture. Možda bi rješenje bilo diferenciranje NEKIH predmeta, tj. dok jedni imaju pojačanu likovnu kulturu, drugi nek rade matematiku ili njemački... SAMO za to organizirati treba opet i prostor i vrijeme i ljudi... koje treba platiti. A do tada - snalazimo se kako znamo u zadanim uvjetima.

[enci]

ne mislim da je diferenciranje nekih predmeta pametno rjesenje, radi se o osnovnoj skoli. s druge strane djeca su prilicno opterecena sa obaveznim predmetima i gradivom i nisam za dodatni obavezni sat likovnog.

djeca kreativnost mogu iskazati prema sklonostima i u predmetima koji koji im leze. rjesenje vidim u izbornoj dodatnoj nastavi iz svakog pojedinog predmeta.

i usput napominjem da moj sin koristi i koristio je udzbenik likovnog.