http://hr.wikipedia.org/wiki/Botulizam


Botulizam se pojavljuje u 3 oblika: botulizam prenešen hranom, botulizam unešen kroz ranu i dojenački botulizam. Botulizam prenešen hranom nastaje nakon jedenja zagađene hrane u kojoj je proizveden toksin; kod druga dva oblika, C. botulinum stvara neurotoksin in vivo, u inficiranom tkivu, odnosno u debelom crijevu. Nakon apsorpcije, toksin ometa oslobađanje acetilkolina na završecima perifernih živaca.

Spore C. botulinuma vrlo su otporne na toplinu, pa mogu nekoliko sati preživjeti kuhanje na 100°C. Ubija ih, ipak, izlaganje vlažnoj toplini, na temperaturi od 120°C, kroz 30 minuta. Toksini se, naprotiv, lako uništavaju toplinom, pa kuhanje hrane na 80°C kroz 30 minuta štiti od botulizma. Stvaranje toksina (osobito tipa E) moguće je i na nižim temperaturama, pa i na 3°C, tj. na temperaturi kakva je unutar hladnjaka – a osim toga ne zahtijeva striktne anaerobne uvjete. Najčešći izvor je hrana konzervirana u domaćinstvu, ali je i komercijalno pripremljena hrana bila implicirana u oko 10% slučajeva. Povrće, riba, voće i začini najčešći su prijenosnici, ali to mogu biti i govedina, mliječni proizvodi, svinjetina, perad i druge vrste hrane. Kod slučajeva izazvanih morskom hranom, tip E je uzrok u otprilike 50%; ostalo uzrokuju tipovi A i B. Posljednjih godina registrirani su slučajevi izazvani nekonzerviranom hranom, pripremljenom u restoranima (npr. pečeni krumpiri zamotani u foliju, sjeckani češnjak u ulju, sendviči s hamburgerom i sirom). Spore C. botulinuma česte su u okolišu, pa mnogi slučajevi bolesti mogu biti uzrokovani gutanjem ili udisanjem prašine, ili apsorpcijom preko očiju ili preko oštećene kože. Dojenački botulizam najčešće se pojavljuje kod dojenčadi mlađe od 6 mjeseci. Najmlađi opisani bolesnik bio je star 2 tjedna, a najstariji 12 mjeseci. Dojenački botulizam posljedica je gutanja spora C. botulinuma i njihove kolonizacije debelog crijeva, u kojemu proizvode toksin in vivo. Za razliku od botulizma prenešenog hranom, dojenački botulizam nije uzrokovan ingestijom prethodno stvorenog toksina. Većina su slučajeva idiopatski, a neki su bili povezani s konzumacijom meda.Bakterija je vrlo raširena u prirodi, pa se nalazi u zemlji i u probavnom sustavu životinja, poglavito miševa, štakora i mačaka. Toksin se stvara u truloj hrani koja je onečišćena uzročnikom ili izmetom te leševima spomenutih životinja. Za ljude najčešći izvor zaraze su konzerve i kobasice. Bolest nije kontagiozna, već je to trovanje toksinom koji se razvio izvan životinje. Botulizam nastupa eksplozivno, pa oboljevaju svi koji su putem hrane ili vode primili dovoljnu količinu toksina. Toksin ulazi kroz usta hranom ili vodom. Na toksin je najosjetljiviji čovjek.