I mi isto..eh dolino..Pinky prvotno napisa
 |
|||
|
|
|||
I mi isto..eh dolino..
prije 10-ak godina sma gledala dokumentarac o dolini Neretve, o zagađenju , o deformiranim ribama i pticama ... i država i dalje ništa nije radila da zaštiti te ljude od klasične poljoprivrede otrova
a sada je danak došao i u obliku neplodnosti
profit iznad čovjeka
:?
cure od sad dogovaramo kavu, a pijemo vino, (vikki crno npr.) ili je možda netko otkrio da je i to loše :?
a čuj i vino se razlikuje od vina. Imaš prirodna vina koja se rade od grožđa bez dodatka šećera i aditiva, a imaš vina koja vjerojatno grožđe nisu vidjela :/ .
pogledaj ovo (iz vjesnika 28.04.2007):
U proizvodnji vina koristi se 235 aditiva, a njihova upotreba razlikuje se od zemlje do zemlje. Svrha dodavanja aditiva je popravljanje i fiksiranje arome, dobivanje poželjne boje, konzerviranje, bistrenje, sprečavanje taloženja... Tehnologija je vrlo zahtjevna pa kad za nekog kažu da je pravi stručnjak znajte da je svojevrsni umjetnik u korištenju dozvoljenih aditiva. Ako je vino mutno filtriranjem kroz aktivni ugljen može se potpuno očistiti. Pahuljice se obaraju određenim solima i enzimima, a konzerviranje se obavlja solima sumporaste kiseline. Upravo te soli kod osjetljivijih mogu uzrokovati jutarnju glavobolju. Koliko god se kemičari trudili da pronađu učinkovitiji konzervans koji sprečava divlje fermentiranje, a ne djeluje štetno na ljudski organizam, nije postignut uspjeh pa su tako soli sumporaste kiseline ostale nezamjenjive. U vinu se koriste umjetna sladila, razne gumene tvari, antioksidansi, emulgatori, učvršćivači, konzervansi... Budući da se aditivi u vino dodaju u malim količinama, pretpostavka je da umjerenim vinoljupcima neće štetiti.
Malo sam si promišljala da li da reagiram ili ne, ipak evo savjest me tjera. Kao prvo nisam gledala emisiju i ne mogu ju komentirati. Ipak na osnovi vaših komentara željela bih malo komentirati temu.
Kao prvo i sestra Jasna iz Mb mi je potvrdila da muškarci s područja s puno pesticida definitivno češće imaju lošije spermiograme od nekih urbanih područja, ona je kao primjer navela Vojvodinu, za očekivati je da je Neretvansko područje slično. Vidjela sam i da su neki Meksikanci digli tužbu protiv Amerikanaca zbog Dole banana, jer su svi zaposlenici s plantaža sterilni.
Eh, sad u tom kontekstu čini mi se da se često izjednačava plastika i pesticidi, kao dežurni krivci za sve. Ne vidim tu nikakvu poveznicu, osim da proizvodnja bilo čega opterećuje okoliš, a i svakim rođenim djetetom poraste zagađivanje. Plastika je vrlo općenit naziv za jednu ogromnu skupinu tehničkih materijala. U području metala većina zna je li kupila mesing, zlato ili srebro, dok kod plastike većina misli da je kupila PVC, bez obzira o čemu se radilo. Prozivodnja željeza iz rudače ekstremno opterećuje okoliš, a proizvodnja papria je također jaaako prljava.
Čak i kad se radi o jednoj vrsti plastike u ovisnosti o strukturi, dobiju se vrlo različita svojstva pa ćete npr. od linearnog polietilena naći vrećicu u dućanu, a od umreženog pancirku. Baratanje riječima poput bisfenoli, dioksini i sl. je najčešće bez ikakve podloge. O nemoralu proizvođača ćemo se svi složiti, većini je samo profit interes, o dobrobiti rijetko tko misli. Problem je što je teško biti kritičan prema tekstovima, jer niti "obično" visoko obrazovanje nam to ne dozvoljava, već treba biti specijalist u nečemu. Problem je u tome što su specijalisti "dosadnjikavi", a senzacionalisti zanimljivi, a s druge strane čitatelji su skloni mistificiranju i strepljenju. Ono čega treba biti svjestan je da nije proizvođač papira moralniji od proizvođača plastike. Prema medijskim tekstovima ispada da su plastičari generalno gledajući "bad guys". Radi se uglavnom o manipulaciji.
Da se vratim na pesticide. Pamuk kao "good guy" je jedan od najvećih konzumenata vode. U Indiji u regijama gdje se uzgaja pamuk, troši se više vode, nego što padne kiše, a količine pesticida koje se koriste da bi se uzgojio pamuk su enormne i strašno zagađuju okoliš. Zabilježen je porast samoubojstava kod uzgajivača pamuka.
http://www.diva-portal.org/smash/get...112/FULLTEXT01
Ni Europljanima, ni Amerikancima ne pada na pamet da se intenzivno bave proizvodnjom pamuka, to je nešto za Uzbekistan, Indiju i Kinu, njih ionako ima previše.
Proizvodnja plastike minimalno opterećuje okoliš! Na odlagalištima se neće ni pamuk raspasti kako si to ljudi zamišljaju, jer ga se zatrpa pa nije u kontaktu s kisikom.
Da li nas truju proizvođači? Da! Ali ne nužno proizvođači plastike. Bijes usmjeren na plastiku općenito, je kontraproduktivan. Analize časopisa poput Oeko-Testa su mi super i podržavam ih 100% (i nadam se da su neovisne, a ne da ih financira neki "proizvođač grudnjaka").
Relativno je lako pretražiti web s keywordima poput waterfootprint, cotton, pesticide, india i sl. Ja imam sreću da imam i pristup većem broju članaka npr.:
http://www.sciencedirect.com/science.../sdarticle.pdf
Eh, da i još mali komentar vezan uz "Opelove djelatnike". Osobno u fazama kad imam nešto više novca, pazim da kupujem od moralnih proizvođača, da ne kupujem robu s markom nekog "dućana-prodavača" da ih sad ne imenujem, umjesto s markom proizvođača. Tražim jaja sretnih koka i sl. Ipak, kad pogledate cijene u takvim dućanima, puno ljudi si ih ne mogu priuštiti, tako je i s eko autima, proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora itd.
I MM ima OA/OAT dijagnozu. I ja bih voljela znati zašto! I ja vjerujem da su veliki koncerni krivi za to. (kršitelj koda) naravno uopće ne kupujem, banane isto više ne. Minimiram kupovanje. I uglavnom borim se s filtriranjem informacija.
Kancerogeno je svašta, oduvijek. Životni vijek nam se produljava usprkos proizvodnji pamuka i zlim farmaceutima.
I nekad mi padne na pamet da je naša neplodnost kvaziprirodan način da se smanji naseljenost. Al kud baš mi
Jelena, hvala ti na ovom postu, nekako "centrira" stvari. Nego, koja je frka s bananama, nisam baš "pazila u razredu", a MM bi dao život za bananu tj. frape od kila banana je svakodnevni doručak?
Koliko ja shvatila frka je da su Meksikanci koji rade na plantažama banana neplodni zbog pesticida.
što se tiče Indije i pamuka, njihov problem je pamuk Bt tj. GMO pamuk
ubijaju se jer ne mogu otplatiti sjeme i prodati urod a da ostanu u plusu
http://www.youtube.com/watch?v=CCHdZdxaXzg
u Meksiku više gotovo i ne postoje plantaže no-GMO kukuruza
djeca samim prolaskom kroz ta polja dobiju opake osipe ko da ih je opeklo
niti naši poljoprivrednici ne poštuju mjere opreza :skafander sa maskom kada se prska sa otrovima
vidila sam ih : bez zaštiti, nez maske na licima
nitko ne čita upustva a najmanje siromašni nepismeni Indijci
bez takve poljoprivrede možemo živjeti , postoji alternativa , ona koja daje životi i Zemlji i nama : organska ekološka poljoprivreda
izlaz postoji ... ali slomiti kemijsko-naftnu industriju
Da. Istina. Ja sam gledala baš za firmu "Dole", ne znam kako je kod ostalih. Nisu ništa rekli o konzumiranju banana, ali predostrožnosti radi ja ne kupujem više.Koliko ja shvatila frka je da su Meksikanci koji rade na plantažama banana neplodni zbog pesticida.
Ono što znam je da Slovenci npr. imaju ograničeno koliko pesticida smiju kupiti, a to ovisi o površini zemlje koju obrađuju. Kod nas to nije regulirano pa Slovenci kupuju pesticide u Zagorju. Možda više i nije tako, ali pred cca godinu dana je bilo.
Što se tiče EU i kemikalija, postoji program koji se zove REACH. Tako da nije sve tako crno
REACH is a new European Community Regulation on chemicals and their safe use (EC 1907/2006). It deals with the Registration, Evaluation, Authorisation and Restriction of Chemical substances. The new law entered into force on 1 June 2007.
The aim of REACH is to improve the protection of human health and the environment through the better and earlier identification of the intrinsic properties of chemical substances. At the same time, innovative capability and competitiveness of the EU chemicals industry should be enhanced. The benefits of the REACH system will come gradually, as more and more substances are phased into REACH.
http://ec.europa.eu/environment/chem...each_intro.htm
mislim da je to ograničavanje koliko povrča i voća Slovenci , kao članovi EU, uopće smiju proizvesti
ovo je sad već teški OT, ima podforum poZeleni za ovo, ali koliko znam to nema veze s tim, nego koliko se tlo i voda smiju zagaditi. nikad nisam čula za ograničavanje proizvedenih količina. nizozemska proizvodi ogromne količine povrća i voća, znam da njemačka jako puno iz nizozemske uvozi, a i ostale EU zemlje, tako da bi nizozemska debelo prebacila neka ograničenja. ali nisam agrarac, nego sam živjela tamo.
u biti da se vratim na temu, je li netko čitao da Nizozemska ima većih problema s muškom neplodnošću od ostatka EU? Ako nema, to bi mi bio dobar pokazatelj da se u uređenim zemljama s kontroliranom poljoprivredom ovakve stvarni ne događaju.
nije ono sto si trazila, ali je isto jako zanimljivo koliko lose demografski stojimo
http://en.wikipedia.org/wiki/List_of...fertility_rate
Je, fakat je zanimljivo! Upadljivo je da su na dnu zemlje bivšeg istočnog bloka. Sad me baš zanima je li tranzicija problem ili dugogodišnje zataškavanje informacija o bilo čemu što bi nam moglo štetiti ili nešto deseto.
upravo na htv2 akvarel, emisija o vodi danas, zagadjenju, ocuvanju...
nesteti vino ja sam cijelu stimulaciju pila gemist i nisam imala hiperstimulaciju jer sam stalno bila na wc,sad neznam jel razlog bas gemišt ali ....kavu sam izbacila
:?
cure od sad dogovaramo kavu, a pijemo vino, (vikki crno npr.) ili je možda netko otkrio da je i to loše :?
Sad kad si to spomenula prvo mi je pao na pamet Černobil?Je, fakat je zanimljivo! Upadljivo je da su na dnu zemlje bivšeg istočnog bloka. Sad me baš zanima je li tranzicija problem ili dugogodišnje zataškavanje informacija o bilo čemu što bi nam moglo štetiti ili nešto deseto.
o utjecaju černobila u RH nitko ne želi javno previše govoriti, ali iz pouzdanih informacija znam da su najgore (!) prošle pčele i da je hrvatski med izuzetno kontaminirann, pa ti sad vidi... a to je samo što sam uspjela ovlaš saznati....
a baš sam prije 2-3 dana slušala na TV-u kako u HR imamo vrhunski med, kako zadovoljavamo visoke standarde i kriterije :? . Ma joj ovo je sve skupa prestrašno...
danas je bila jedna odlična emisija na HRT-u o vodi iz slavine i kako klor kojim se pročišćava loše utječe na naš organizam, ali i o problemu lošeg zbrinjavanja starih lijekova koji ulaze u podzemne vode i koje opet konzumiramo kroz vodu iz slavine. Uspoređivana je i voda iz plastične ambalaže koja nema u sebi klor, ali postupak proizvodnje nije zadovoljavajući te se voda puni u plastiku koja se nije skroz ohladila i isprala pa svi otrovi iz plastike se otapaju u vodi....
Nisam gledala
Je li bio itko od plastičara? Ili su opet nekoga desetog pitali za komentare, kao da mene pitaju o sigurnosti letova airbusovim avionima?
Ispiranje boca nakon injekcijskog puhanja je non-sense, nema se od čega ispirati. Otrovi iz plastike... Što su rekli, kojim analizama su dokazali prisutnost otrova u vodi iz plastične ambalaže? Meni je to jako sumnjivo.
Ali sam definitivno za to da se ne kupuje voda u bilo kakvoj ambalaži, nego da se održavaju gradski vodni sustavi kako treba. Jedan od razloga za moj bojkot (kršitelj koda)ovih proizvoda je što se direktor zalaže za privatizaciju izvora vode uz obrazloženje da su se ljudi bezveze navikli da imaju pristup pitkoj vodi, a da tu nema nikakve logike.
Kad se ja baš i ne kužim u to onda ne mogu točno tvrditi da li je bio netko stručan ili ne, ali meni se činila ekipa ok - stručnjak sa HZJZ, profesorica sa biotehnološkog faksa, stručnjak u vodoprivredi i još neki doktori znanosti...
Našla sam na jednoj web stranici o štetnosti plastičnih boca (a o tome je otprilike i govorio taj jedan doktor znanosti):
Krajem prošle godine talijanski su znanstvenici dokazali da se kancerogeni spoj di(2-etilheksil)ftalat (DEHP) nalazi u vodi koja se čuva u plastičnim bocama od polietilentereftalata (obične PET-boce!) (Sci. Tot. Env. 2003, 302, 101). Taj spoj, koji je teratogen i uzrokuje rak jetre, vremenom migrira iz PET-ambalaže i nakuplja se u vodi (više od 3 miligrama po litri vode nakon 9 mjeseci skladištenja).
Literaturna vrela navedena u tom znanstvenom radu potvrđuju da je problem migracije ili ispuštanja kemikalija u vodu i druga pića, koja se nalaze u plastičnim PET-bocama, poznat više od 30 godina. Znanstvenici su otkrili čitav arsenal kemikalija koje s vremenom migriraju iz PET-ambalaže u vodu: heksanon, heptanon, oktanal, nonanal, benzaldehid, dimetil-tereftalat, benzen, kloroform, diklorometan, toluen... Jacek Nawrocki i suradnici, sa Sveučilišta A. Mickiewicza u Poznańu, objavili su studiju koja upozorava da koncentracija acetaldehida, formaldehida i acetona u vodi u PET-bocama često prelazi dozvoljene granice za pitku vodu (Water Res. 2002, 36, 4893). Različiti aditivi koji se dodaju u PET-polimere, poput dokosenamida, također migriraju iz ambalaže u vodu (Ann. Chim. 1993, 83, 93). Svi ti primjeri potvrđuju sumnje znanstvenika da plastična ambalaža nije nepropusna ni stabilna, niti je biološki inertna. Naprotiv, pod utjecajem svjetlosti i temperature, struktura PET-polimera se razgrađuje i otrovnim produktima zagađuje tekući sadržaj u boci.
ne pijem vise nista iz plastike.
upravo smo kupili zalihu vode u staklenim bocama, jer je ova sa špine u mom stanu neupotrebljiva...
Super si to skupila, Tibi. Projurila sam kroz više članaka, al ne stignem više. (malo me začudio izraz "literaturna vrela", meni su to još uvijek izvori). Ovo je definitivno za odvojenu temu.
Ono što nas ovdje zanima je djelovanje na endokrinološki sustav i nalećem na kotradiktorne informacije pa gledam tko je autor, ima tu dosta redikula na svim stranama. Opet se treba boriti s (kvazi)informacijama.
Ono što je tragično je da se ustvari na ovaj način potiče povećanje stabilnosti polimera, a ionako je prestabilan i nerazgrađuje se.
A ima hrpa američkih senzacionalističkih, bez podloge.
Ja bih ipak rezimirala da što god unesemo u sebe ima u sebi neku tvar koja je za nešto štetna, samo je pitanje u kojoj količini. Znam da to baš i nije mudrost. Voda iz vodovoda ne valja, voda iz PET-a ne valja, nekontrolirani izvori su često kontaminirani bakterijama, al moramo piti vodu...
Ja sam se definitivno popalila za članke o vodi iz PET-a. Hvala na tippovima!
Staklena je ambalaža opet problem zbog velike mase ivelikih transportnih puteva, količine goriva koja se troši je ogromna, a to opet udišemo svi skupa. Najbolje se preseliti u brda kod nekog dobrog izvora i kupit kozu.
Draga Pinky, tvoj izbor, al sve je štetno za nešto, i zrak i more i voda i riba i sve, sve, sve. Naletila sam na zgodnu tezu da i rekreacija djece uvelike zagađuje, jer ih (barem u Zg) uglavnom roditelji voze 2-3 put tjedno, pa idu po njih autom, pa im kupuju posebnu odjeću za to itd.
Danas sam naletila na još jednu priču koja se dogodila tijekom 1950 godina. Lijek pod imenom Thalidomide ( i još pod imenom Contergan isti lijek) davan je ženama u trudnoći zbog jutarnje mučnine, tjeskobe i nesnice. Ukratko slična priča kao sa lijekom DES (dietilstilbestrol), djeca su se rađala sa deformacijama ruku i nogu ili bez njih.
Ovdje više;
http://en.wikipedia.org/wiki/Thalidomide
http://www.onlinelawyersource.com/bi...s/thalidomide/
http://politicolnews.com/n1h1-vaccine-deformed-baby/
Još jedan u nizu događaja koji dokazuje da smo mi ljudi pokusni kunići u mnogim stvarima bez našeg znanja i pristanka.
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom