Na 1. porodu - ništa, ni jest ni pit (isto sisala vlažnu gazu dok me nije sestra skužila - valjda od straha, bolova ili čega već nisam bila u stanju reagirati kako bi danas).
Na 2. porodu - i jela i pila (dali mi i ručak jer sam odrađivala trudove u vrijeme bolničkog ručka), dr. se čudio što se ja čudim (kada sam se iznenadila nakon što sam dobila obrok), u stilu - "pa kako ne bi mogli jesti i piti??".
BTW - ista bolnica.