Pišimo predsjedniku Josipoviću

[ina33]

Samo da se nadovežem, jer sam ovo gore napisala sjećajući se sebe pred 10-tak godina, dok sam sjedila na VV-u i smatrala da neću ja bit za taj IVF, i slušala žene koje bruje o "blastocistama" (koja riječ, što je to, pobogu, mislila sam si). Nisam htjela biti dio tih gore, nisam htjela čuti ništa, programatski sam se okruživala knjigama samo da se u mislima teleportiram VAN iz tog svijeta i VV hodnika, za koji sam mislila da me usisao kao crna rupa koja me neće nikad ispljunit van, i ostat ću zauvijek tu, zarobljena.

I Mija32 je opisivala kako se ona osjećala prvih godina - slično.

I te žene se, vjerujem, slično osjećaju. To je - ljudski. Pružimo im ruku. One koje znaju ionako, koje su svjesne koji je ovaj zakon bed, u pravilu, ionako nisu po hodnicima hrvatskih bolnica, ili, ako jesu, znaju koje su šanse. Taj gro novih su one koje trebaju najviše pomoći, ne ljutnje.