Hvala Linda!

Nisam baš sasvim nova, već sam prije ponekad postala, ali me neko vrijeme nije bilo pa sam morala otvoriti novi account. Na žalost sličan problem sam imala i s prvom bebom i nismo se uspjele vratiti na dojenje, samo sam se 4 mjeseca izdajala.
Mislila sam da sam nešto naučila, ali očito su mi zaključci bili krivi. Sad sam mislila da je najvažnije da mala dobije sisati kad god želi i tako smo provele punih mjesec dana samo na sisi. Uspjela sam jednom oprati kosu. I mislila da je sve u redu.
Ona se rodila s 3680, a nakom mjesec dana je dobila samo 200 g na porođajnu težinu. Iz rodilišta smo izašle s 3360.
Pretpostavljam da je problem to što je ona veliki sisavac i za sve joj treba sika: za zaspati, za probuditi se, za pokakiti se...
I tako nisam imala ni ternutka odmora. Jedini uspješni podoji su očito bili oni noćni, svaka 3 sata i to je ona lijepo pojela, pokakila se i dala mi mira jedno vrijeme.
Preko dana je sve to bilo manje efikasno i vjerojatno nas je to dovelo u naš začarani krug: da ona stalno visi na siki, pojede to malo što se stvori u par minuta i nikad se ne najede. Mene je zbunilo to što smo imali nekoliko uredno pokakanih pelena i još više mokrih. Sve dok dva dana prije pregelda nije počela samo spavati. Nraravno, na siki, ali samo ponekad gucne i konstantno spava. Ako je skinem, odmah se budi.
Ukratko, nisam je mogla uopće trgnuti da pojede nešto i tako smo završile na nadohrani. Kako sam se ja odmah počela izdajati, shvatila sam da u stvri imam sasvim dovoljno mlijeka ako se izdajam svako 3 sata. Prošlo je tjedan dana, ona sada ima akvu konfuziju bradavice da više uopće ne želi dobro uhvatiti. Bila sam i u laktacijskoj ambulanti. Imam samo riječi hvale, pokazale su mi kako da je bolje namjestim. Jedino što se ona jako ljuti na taj hvat jer je moram spriječiti da se izmakne i ponovo uhvati samo bradavicu. Obzirom da siku ni ne želi jer je ljuti što ne ide brzo, čim je pokušam silom zadržait to prelazi u urlanje i više ne želi ni probati uhvatiti.
Inače smo slijedile sve savjete koje sam mogla naći: spavamo skupa od prvog dana, stalno se nosamo, ne ispuštam je iz ruku (ni ne mogu jer mi nema tko pomoći). Problem je što je ona toliki ovosnik o sisanju (ali kombinirano s makar malim dotokom mlijeka, praznu dojku naravno neće) da nama dnevna količina hrane koja joj treba rapidno raste. Prije tjedan dana sam mogla izdojiti dovoljno za njene potrebe (oko 80 ml po izdajanju/hranjenju) ali sad je već rezultat sasvim drugačiji: jučer izdojila 600 ml, ona pojela skoro 800. I to zato jer nam je noć postala prava muka: da bih je nahranila moram je podići što je razbudi pa traži sve veću količinu kako bi se uspavala. Ukoliko se ne ošamuti hranom plače i budi se sve dok joj ponovo nešto ne dam. To mi poremeti ritam izdajanja itd.
Pokušavam je staviti na dojku prije podoja, dok još spava, ali bez uspjeha. Tada je prihvati , ali samo za cucanje bradsavice.
Nabavila sam SNS sistem pa ću danas probati tako je hraniti kako bih joj što prije ukinula bocu. Dudu joj nisam ni davala.