Pokazuje rezultate 1 do 22 od 22

Tema: Gdje i kad onda krene krivo ?

  1. #1

    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Postovi
    9,914

    Početno Gdje i kad onda krene krivo ?

    Inspirirana sam današnjim doživljajem na igralištu.

    Marko ne ide u vrtić ovih dana i danas smo odlučili da probamo sa vožnjom bicikla bez pomoćnih kotača.

    Da ilustriram , živimo u neposrednoj blizini vrtića i jedne škole. I tako, pokušavamo mi , ne ide nam baš... i sjednemo se na betonsku žardinjeru ispred škole da se malo odmorimo .


    Kad evo predškolske grupe iz Markovog vrtića, nije njegova već susjedna.
    Marko ih sve pozna, jer dosta vremena provode zajedno, slučajno njegove grupe nije bilo.

    Ja sam očekivala da će mu se rugati jer ne zna dobro voziti bicikl, da će biti natezanja oko bicikla i sl. Odmah je Marko krenuo prema njima .

    Odlučila sam da se umiješam ako baš krene dreka i plač.

    I posramila sam se. I to jako.

    Jer je njih 5,6 učilo Marka da vozi bicikl.

    I to bolje nego ja. I kad smo išli veli jedan dečkić- vidiš Marko, trebaš vježbati tako sam i ja ! Nemoj odustati!


    I zapitala sam se kad onda i gdje krene krivo? Otkud toliko vršnjačkog nasilja ?

    I zašto ne možemo biti sve tako jednostavno kao danas ispred škole

  2. #2
    Osoblje foruma laumi avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2006
    Postovi
    3,829

    Početno

    Tete u vrtiću imaju vremena reagirati na sve probleme i sukobe među klincima i naučiti ih kako da u toj određenoj situaciji odreagiraju na prikladan način. U školi, pretpostavljam, više nema toliko vremena za to jer se program mora napraviti, a i učitelji nisu s djecom pod odmorom i nakon nastave, kad dolazi do sukoba, pa onda i ne mogu reagirati baš onda kad treba. A i kad djeca krenu u školu i naročito u višim razredima, utjecaj roditelja je sve slabiji, a utjecaj vršnjaka sve jači i bitniji klincima. Dodaj tome još i činjenicu da najviše medijskog prostora dobivaju kriminalci, da se na TV-u prikazuju većinom nasilni filmovi, slika je odmah jasnija.
    U razredu (1. osnovne) moje L. ima jedan problematični dečko - nasilan prema ostaloj djeci, prema učiteljicama bezobrazan - neki dan, kad sam L. dopratila u školu, vidim kako njega dočekuju klinci iz starijih razreda: tapšaju ga po ramenima i pozdravljaju "Di si, majstore". Evo, mali je već postao popularan. Ako si dobar, očito si papak.

    I naravno da ćemo se svi složiti da sve dolazi od kuće; ne mogu učitelji "odgojiti" djecu koja od kuće nisu ponijela prave vrijednosti i dobar odgoj.
    Naša učiteljica jako puno pažnje pridaje razvijanju dobrih odnosa među djecom u razredu, pedagogica je s djecom imala jednu radionicu o nasilju. Nadam se da će ovako biti i u višim razredima. Mislim da bi, čak i na uštrb toga da se ne stigne obraditi svo gradivo, s djecom u školama trebalo puno raditi po pitanju razvijanja empatije, suradnje, međusobnog pomaganja i nenasilja.

  3. #3
    Osoblje foruma laumi avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2006
    Postovi
    3,829

    Početno

    maria71, što se u tvojoj školi radi s djecom u vezi hendlanja nasilja? I jel to o čemu ja pričam utopija? Baš me zanima kakva su iskustva u višim razredima.

    Ponavljam, znam da škola nije tu da bi prvenstveno odgajala, ali s obzirom na to da ima svakakvih roditelja, mislim da je ta odgojna komponenta osnovne škole jako bitna. Iako, pretpostavljam da odgoj u školi ne može nadoknaditi godine zanemarivanja i nebavljenja vlastitim djetetom.

  4. #4

    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Postovi
    9,914

    Početno

    U mojoj osnovnoj se reagira odmah.

    No ako izostane suradnja s roditeljima , problem ostaje.

    Smatram da je škola dužna osnaživati i naglašavati i prenaglašavati dobre obrasce ponašanja. Isto tako i društvo u cjelini.

    A sad zašto to nije tako....

  5. #5
    Osoblje foruma laumi avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2006
    Postovi
    3,829

    Početno

    Citiraj maria71 prvotno napisa Vidi poruku
    No ako izostane suradnja s roditeljima , problem ostaje.

    (
    Ovo je, po mojem mišljenju, ključni problem. Ne sviđa mi se kako su danas učiteljima i ostalim stručnjacima u školi vezane ruke u ovakvim situacijama. Kao da više nema nikakvih konsekvenca za nasilnike u školama.
    Isto tako mi je nedopustivo u kakvom su se položaju našli učitelji - da se moraju bojati djece, koju više ne smiju ni "krivo pogledati" i da roditelji mogu pljuvati po učiteljima kad se sjete. Prestrašno.
    Posljednje uređivanje od laumi : 07.04.2010. at 12:58

  6. #6
    dorotea24 avatar
    Datum pristupanja
    Aug 2004
    Lokacija
    Osijek
    Postovi
    2,775

    Početno

    djeca u vrtiću su prijemčljivija u slušanju od djece školske dobi i ako izostane roditeljski dobar odgoj tete su još uvijek dosta moćne za razliku od učitelja.
    no u svakom slučaju nadam se da će ti marko ostati u takvom okruženju i tako dobrom društvu. nije nemoguće!

  7. #7
    Osoblje foruma mamma san avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    zagreb
    Postovi
    10,967

    Početno

    Premjestit ću temu na Izazove roditeljstva. Mislim da joj je tamo mjesto.

  8. #8
    Peterlin avatar
    Datum pristupanja
    Sep 2008
    Lokacija
    Zg
    Postovi
    32,350

    Početno

    Kod mog mlađeg sina mlatili su se, vrijeđali i zlostavljali i u vrtiću. Kod starijeg - ni traga tome do dana današnjega, pred kraj trećeg razreda.

    Naš ravnatelj mi je otvorio oči rekavši da roditelji, začudo, svojoj djeci počnu popuštati u višim razredima osnovne škole, onda kad s njima treba početi razgovarati kao s odraslima. Može biti, ali za okruženje mog mlađeg sina to ne vrijedi, ta generacija bila je takva, "kamena u glavu" davno prije nego su se i očešali o školske klupe. Tako da ne znam odgovor na to pitanje... a dobro bi mi došao. Ne samo odgovor nego i uputa što činiti kad se dijete nađe u takvom loncu.

  9. #9
    petarpan avatar
    Datum pristupanja
    May 2006
    Lokacija
    Zagreb-Trnje
    Postovi
    2,136

    Početno

    Ja sam još pod dojmom jučerašnjeg događaja u lunaparku, gdje je neki dečkić od 5-6 godina pritisnuo na pod i šakama po leđima udarao po mom 3,5-godišnjem L., na onom dvorcu za skakanje.
    Najgore-svi su roditelji bili prisutni. Najgore-NITKO nije reagirao.
    L.nikada nije "napadnut" na taj način ako izuzmemo koškanja i nagurivanja u vrtiću, ali ga nitko nikad nije srušio, ne puštao ga da se digne i mlatio. Dijete sam od tamo odvela u šoku i prestrašeno.
    Muž je nekoliko puta pitao čije je to dijete. Svi šute.
    Ja sam rekla-roditelji, zar ne vidite šta djeca rade, reagirajte pa niste tu za ukras. To su naša djeca, svi smo roditelji-
    Ne moram ni napominjati da su me gledali kao da sam s marsa pala....Toliko sam bila bijesna da bih nekome grkljan iščupala od muke.
    I onda si mislim, eto nisu ti roditelji ignoranti i retardanti. Ja sam. Jer sam uporno prisutna i opominjem svoje dijete da pazi na manje, da nekoga ne lupi, da ovo, da ono...Ja sam retardirani roditelj koji svoje dijete uporno nadzire i uči da agresivnost nije rješenje. Očito da je jedini način učiti ga da je u čoporu vukova bolje bit vuk predvodnik nego ovca. Da treba udarit prvi. Da jedino što vrijedi je načelo jačega. I da mama ima hebenu štelu pa neće završit u domovima i zatvoru. Jer jedino ako ga tome budem učila, neće ostajat gorak okus...
    I sve ću svalit na društvo, obrazovne ustanove, Jadranku kosor..jer mali je, eto, agresivan...A ja onda mogu komotno pit kavu. I slijegat ramenima..

  10. #10
    Dragonfly avatar
    Datum pristupanja
    Oct 2006
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    678

    Početno

    Ajme petarpan, baš mi je žao zbog tvog malenog. Inače i mi smo bili neki dan u lunaparku, isto u dvorcu na napuhavanje i naša L. (isto 3,5 god) se tako lijepo igrala s jednom djevojčicom, penjale se i spuštale po toboganu, dijelile i igrale se s balonom te druge djevojčice. Baš ih je bilo milina gledati, posebno meni jer je moja curka jaako plašljiva oko druge djece, dovoljno da je netko malo gurne i ona je van sebe. A kad je ta curica otišla, uletila su neka dva dečka isto oko 5,6 godina i počeli divljat unutra, mlatit one napuhane životinje. L.je odmah od straha pobjegla kod nas i gledala ih iz daleka. Možda su bili isti klinci, tko zna.
    Tako me žalosti takvo ponašanje, i osjećam se kao i ti, baš jadno i retardirano jer je učim da bude dobra, da ne udara druge, da se lijepo igra s drugom djecom, da podijeli svoje igračke da se svi zajedno mogu igrati
    Stvarno žalosno

    maria71, tvoj primjer mi budi nadu

  11. #11

    Datum pristupanja
    Mar 2010
    Lokacija
    erdut
    Postovi
    108

    Početno

    to si dobro zakljucila...npr kod nas u selu je skola omanja nema puno klinaca kako to inace bude u drugima i jedan klinac 4razred koji maltretira cijelu skolu od dijece do ucitelja i nitko mu nista nemoze jer su njegovi roditelji kao neke "njuske"nisu ga uspijeli niti izbaciti iz skole i sad su nasa djeca tako reci osudjena da se brane sama jer njegovi roditelji se ne trude rijesiti problem cak ga i nepriznaju da postoji a uciteljima ruke svezane, nemaju pravo ga disciplinirati...mislim da uciteljima ipak treba dati malo vise prostora i mogucnosti jer neki roditelji jednostavno nezele znati

  12. #12

    Datum pristupanja
    Mar 2010
    Lokacija
    erdut
    Postovi
    108

    Početno

    moram i ovo komentirati koliko sam primjetila da i jeste bolje dijete uciti tome da bude ratoborno jer i moji vise puta pokupe batine eto tako jer je nekom dijetetu bilo dosadno pa dodju i dijele batine vecinom stalno jedna te ista dijeca su u pitanju a njihovi roditelji kad ih opomenem kao da se ponose time sto su im djeca takva valjda zato tako i reagiraju tj.nereagiraju zalosno al istinito

  13. #13
    dorotea24 avatar
    Datum pristupanja
    Aug 2004
    Lokacija
    Osijek
    Postovi
    2,775

    Početno

    ja opet imam problema sa sputavanjem agresije. moj je stariji sin non stop u nekim frkama s drugom djecom. prije je grizao i to mi je bio užasno veliki problem koji je na sreću završio, no i dalje se do nedavno volio dosta udarati. puno sam energije i živaca uložila u to da ga odučim od toga. a zaita ne mlatimo se kod kuće i ne znam odkud mu povoda za takvo ponašanje. imam dojam da je jednostavno takav. sada mi je puno bolji i ne tuče se više po parkovima, inače sam cijelo vrijeme morala biti pored njega i kontrolirati da mu ne bi ruka prema nekom poletila. osjećala sam se užasno, a i bilo mi je strašno neugodno pred drugim roditeljima. sada još samo ratuje na verbalnoj razini(ne mislim na psovke nego na svađe) no i to ćemo riješiti s vremenom. koliko sam uspjela skužiti nisu sva djeca jednaka. rekla bih da postoje agresivnija i mirnija djeca. ja sam puno energije uložila u to smirivanje i ponekad mi bude žao što moje dijete jednostavno nije mirnije, ali onda opet s druge strane bar će se znati pobrinuti za sebe i obraniti od agresivaca. samo da on ne bude taj koji zlostavlja! no tek je prošao 3 godine, mislim da već sada dosta stvari shvaća i da će to sve biti ok.

  14. #14

    Datum pristupanja
    May 2005
    Postovi
    236

    Početno

    Petarpan, baš mi je žao za taj događaj, slične se stvari događaju i sa puno starijom djecom, i da- okolina u pravilu ne reagira, što je možda jedan od odgovora na pitanje "kada krene krivo". Krene krivo npr. kada okolina svojim ponašanjem prihvača loša i agresivna ponašanja.

  15. #15

    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Postovi
    9,914

    Početno

    Okolina mora reagirati.

    Kako radim i u osnovnoj, par puta mi se dogodilo da pijem kavu i da djeca dođu do mene-Nastavniceeee, oni se tuku, nastavniceee uzeo mi je bicikl i slično... a najlakše je okrenut glavu i ne reagirati. Ako ih ja razočaram ,a to je razočaranje u sustav, kao onda od njih očekivati da budu uzorni građani kad odrastu.

    Dobro ja znam doć među njih i dreknut non Ap metodom, ali njima je bitna reakcija, da ih netko čuje i vidi.

  16. #16
    suncokret avatar
    Datum pristupanja
    Sep 2006
    Postovi
    1,091

    Početno

    Citiraj vera prvotno napisa Vidi poruku
    Petarpan, baš mi je žao za taj događaj, slične se stvari događaju i sa puno starijom djecom, i da- okolina u pravilu ne reagira, što je možda jedan od odgovora na pitanje "kada krene krivo". Krene krivo npr. kada okolina svojim ponašanjem prihvača loša i agresivna ponašanja.
    potpis pod ovo

    to da se djeca potuku nije ništa neobično, ali da okolina ne reagira je upravo prestrašno

  17. #17
    sorciere avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    zagabria
    Postovi
    9,222

    Početno

    Citiraj petarpan prvotno napisa Vidi poruku
    Ja sam još pod dojmom jučerašnjeg događaja u lunaparku, gdje je neki dečkić od 5-6 godina pritisnuo na pod i šakama po leđima udarao po mom 3,5-godišnjem L., na onom dvorcu za skakanje.
    Najgore-svi su roditelji bili prisutni. Najgore-NITKO nije reagirao.
    L.nikada nije "napadnut" na taj način ako izuzmemo koškanja i nagurivanja u vrtiću, ali ga nitko nikad nije srušio, ne puštao ga da se digne i mlatio. Dijete sam od tamo odvela u šoku i prestrašeno.
    Muž je nekoliko puta pitao čije je to dijete. Svi šute.
    Ja sam rekla-roditelji, zar ne vidite šta djeca rade, reagirajte pa niste tu za ukras. To su naša djeca, svi smo roditelji-
    Ne moram ni napominjati da su me gledali kao da sam s marsa pala....Toliko sam bila bijesna da bih nekome grkljan iščupala od muke.
    I onda si mislim, eto nisu ti roditelji ignoranti i retardanti. Ja sam. Jer sam uporno prisutna i opominjem svoje dijete da pazi na manje, da nekoga ne lupi, da ovo, da ono...Ja sam retardirani roditelj koji svoje dijete uporno nadzire i uči da agresivnost nije rješenje. Očito da je jedini način učiti ga da je u čoporu vukova bolje bit vuk predvodnik nego ovca. Da treba udarit prvi. Da jedino što vrijedi je načelo jačega. I da mama ima hebenu štelu pa neće završit u domovima i zatvoru. Jer jedino ako ga tome budem učila, neće ostajat gorak okus...
    I sve ću svalit na društvo, obrazovne ustanove, Jadranku kosor..jer mali je, eto, agresivan...A ja onda mogu komotno pit kavu. I slijegat ramenima..
    i onda fino izvadiš mobitel i kažeš: ajme, tako malo dijete je bez nadzora. zovem policiju, možda se izgubilo...

  18. #18
    Zdenka2 avatar
    Datum pristupanja
    Feb 2006
    Postovi
    6,451

    Početno

    Učiteljica moje kćeri je na roditeljskom sastanku pričala o nasilju u školi i rekla da se najveći problemi javljaju kad nema suradnje između škole i roditelja. Nikakva kazna u školi nema učinka, ako i roditelji ne stoje iza toga. Uglavnom, ona, temeljem iskustva, kaže da nasilnici dolaze iz dviju skupina zanemarivane djece - onih o kojima roditelji uopće ne brinu i prepušteni su sami sebi i onih kojima roditelji previše/sve dopuštaju i pokrivaju ih u svemu što čine. Njezin je zaključak da je u takvim situacijama škola potpuno nemoćna.

  19. #19

    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Postovi
    9,914

    Početno

    Upravo tako.

  20. #20

    Datum pristupanja
    May 2005
    Postovi
    236

    Početno

    Citiraj Zdenka2 prvotno napisa Vidi poruku
    Učiteljica moje kćeri je na roditeljskom sastanku pričala o nasilju u školi i rekla da se najveći problemi javljaju kad nema suradnje između škole i roditelja. Nikakva kazna u školi nema učinka, ako i roditelji ne stoje iza toga. Uglavnom, ona, temeljem iskustva, kaže da nasilnici dolaze iz dviju skupina zanemarivane djece - onih o kojima roditelji uopće ne brinu i prepušteni su sami sebi i onih kojima roditelji previše/sve dopuštaju i pokrivaju ih u svemu što čine. Njezin je zaključak da je u takvim situacijama škola potpuno nemoćna.

    ...tako i ja razmišljam. Iako ne krivim, nego dapače žalim djecu agresivnog ponašanja, nije mi ok da im se zato što im njihovi roditelji "toleriraju" svakakvo ponašanje, svi mi ostali pasivno promatramo. Mislim da (često) agresivna djeca upravo potiču iz obitelji koje ne surađuju sa školom, te da je generalno odgovornost roditelja daleko veča nego odgovornost škole. Zato mi smeta kada problematična manjina terorizira večinu, koja joj se nema hrabrosti suprostaviti, mada je večina. Dogodilo mi se 2 puta da sam intervenirala u situaciji sličnoj koju opisuje Petarpan-smo što se nije radilo o mome djetetu, i oba sam puta bila jedna koja reagira. Čak su se i roditelji djece koja su bila napradnuta šutke povukli.
    Zašto je to tako? Kako je moguče da se 5 odraslih (mama i tata) boje jednoga čije je dijete neprihvatljivoga ponašanja ?

  21. #21

    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Postovi
    9,914

    Početno

    Ja sam danas upristojila jednog dečkića.

    Na fini način,( čitajte podmitila sam ga hranom XD )

    Marko i ja sjedimo na terasi i evo tog malog hop ! nama za stol, Bučan, nemiran i sl u biti upada u oči kako god okreneš, svi gledaju prema nama osim njegove mame .

    Prva reakcija mi je bila da dreknem, ali ajde idem probati i drugačije.

    Ponudila sam ga s hranom ( pomfrit ) i bvodom i rekla da se može igrati s Markom ako poštuje neka pravila koja sam ja odredila.

    I ajde poslušaju oni mene, i igraju se i igraju i igraju, taj mali je sve tiši i nekako se ta igra smiruje i postaje konstruktivna ( mali ima 8 godina , marko 6 )

    I sve čekam da mama reagira , ali pola sata i više, ona nije mi pogledala u našem smjeru.

    I krenem ja , mali ode mami ,a ona ni a ni b.

    I nekako mi je bilo drago da nisam dreknula i da nisam bila još jedna osoba u nizu koja je odbila tog malog.

  22. #22

    Datum pristupanja
    Jun 2006
    Postovi
    201

    Početno

    ovo je fantastično, svaka ti čast!
    kad bismo se svi ovako češće ponašali,
    mogli bismo se nadati puno boljem svijetu

    (ali, ja ne bih izdurala da da nešto 'poučno' ne dobacim toj mami.
    da, znam, sitna sam duša...)

Pravila pisanja postova

  • Ne možete otvoriti novu temu
  • Ne možete ostaviti odgovor
  • Ne možete stavljati privitke
  • Ne možete uređivati svoje postove
  •