A tek udzbenici od petog navise. Iz prirode u petom niz gluposti. Sad u sestom, udzbenik povijesti mi je najgori, ni glave ni repa.
A tek udzbenici od petog navise. Iz prirode u petom niz gluposti. Sad u sestom, udzbenik povijesti mi je najgori, ni glave ni repa.
Daklem, ništa se nije promijenilo od vremena dok su moji sinovi išli u osnovnu školu....
Zaključak (on topic): zapravo je svejedno u koju školu upišemo djecu, na kraju nema velikih razlika. Upisati ih treba u školu koja nam logistički najviše odgovara (lokacija, smjene...), jer sve ostalo je podložno promjenama. Može dijete imati super učiteljicu u prvom razredu, pa ona ode npr. na porodiljni i uleti katastrofalna zamjena, a ti ne možeš ništa nego doma djetetu pomagati da stekne osnovna znanja. Isto je i kasnije - dobri profesori matematike rijetki su kao bijeli slonovi, jer mnogi pmf-ovci rade bolje plaćene i manje zahtjevne poslove. I tako dalje... Sretno svima koji sad imaju djecu u OŠ.
To nam je suprugov kolega nedavno objašnjavao; odlična škola, zaista odlični profesori ali matematika i fizika najslabije karike. Kod mlađeg djeteta su promijenili 4 profesora u jednoj školskoj godini. Kod starijeg su promijenilo nekih 5 ili 6 profesora fizike u dvije godine koliko imaju fiziku. No s druge strane, sve zamjene su bile korektne i sve su odradili.
Dobro došla u hrvatski školski sustav
Što se tiče sastava razreda i okoline - zbilja ne znam postoji li osnovna škola koja forsira natjecanja. Prije bih rekla da u nekim školama postoje nastavnici koji to potiču, ali da bi to bila politika cijele škole - ne vjerujem.
To kakvi su učenici u razredu, može biti dvosjekli mač. Moj sin je u OŠ bio u razredu koji je po učenju bio među najboljima na školi, a po ponašanju i atmosferi jedan od najgorih, jer ih razrednica nije bila u stanju hendlati (a učiteljica u nižim razredima je kumovala takvom razvoju odnosa u razredu).
Bojim se da će ti predmeti biti najslabija karika u sve više školajednostavno nema nastavnog kadra za te predmete, i užasno ih je teško naći.
Možda se malo popravi situacija s nastavnicima. Državne stipendije od 600 eura 9 mjeseci (u godini) za nastavničke smjerove iz STEM područja čine dobrim pokušajem animiranja studenata. Koliko godina dobivaju stipendiju, toliko godina su obavezni raditi u školi u mjestu prebivališta.
https://www.srednja.hr/faks/studenti...ak-nastavnika/
Nece definitivno riješiti problem, ali ce ga smanjiti. Pogotovo izvan sveucilisnih gradova. Oni koji ne namjeravaju raditi u skoli, otkupit ce vjerojatno brzo svoje vrijeme, sumnjam da ce potrositi sve novce. To ce vjerojatno biti vecinom Zagrepcani, Splicani, Riječani i Osjecani. Od onih koji se zbilja zaposle u skoli, vjerojatno ce ipak dio ostati raditi na skolama. Zamisljam ženu u kasnim 20tim s dvoje male djece u Perušiću ili Bjelovaru ili..., kao kandidata za ostati raditi u skoli.