Plačljivo djete

[anchie76]

Moia, ja ne govorim o nikakvim posebnim statistikama, nego o mamama koje sam savjetovala kroz ove godine što sam savjetnica.

Demi, nisam ja zadrta i antiprotivna jer eto meni se tako prohtjelo. Mene muči to što prehrana s formulom nosi svoje rizike koje roditelji u većini slučajeva nisu svjesni kad odluče dati "samo jednu bočicu da se malo smiri". Što se nažalost previše riskira zdravlje djeteta zbog nemira ili nervoze ili spavanja samo zbog nepotrebnog dodavanja adaptiranog.

Prehrana majčinim mlijekom je idealna, savršena za ljudsko biće - stvorena za njega. Sve drugo što nije to, NOSI SVOJE RIZIKE. Sve beneficije isključivog dojenja su tu samo ako je dijete isključivo dojeno, u suprotnom se rizici od koječega vrlo povećavaju. I meni je ok da roditelj zna da će ubacivanjem te jedne bočice npr gadno zeznuti crijevnu floru (a znamo da je crijevna flora VRLO bitna za imunitet i zdravlje čovjeka), i onda kad to zna ipak odluči ubaciti tu jednu bočicu i preuzme rizik promjene možda zauvijek. Sasvim u redu, svatko radi onako kako misli da je najbolje. No isto tako smatram da je vrlo bitno da roditelji budu svjesni rizika ubacivanja adaptiranog jer samo tada mogu odlučiti da li je taj večernji nemir vrijedan rizika djetetovog zdravlja.

Iako nama industrija prezentira adaptirano kao najsličnijem majčinom mlijeku, i u našem društvu je adaptirano vrlo dobro prihvaćeno pa ga nažalost roditelji i daju na svoju ruku, činjenica je da bi se adaptirano trebalo koristiti SAMO kada je neizvedivo da dijete bude na ljudskom mlijeku jer rizici te prehrane nisu zanemarivi.

Par info o rizicima ubacivanja adaptiranog i prehrane adaptiranim:

Utjecaj adaptiranog na razvoj crijevne flore

- crijevna flora kod dojene i djece na adapt je razlicita

o dojena djeca imaju kiseliju floru, manji PH, te zbog toga nepovoljnije uvjete za preveliki razvoj mikroba koji uzrokuju bolesti poput Escherihie Colli, streptokoki itd.
o Djeca na adaptiranom imaju vecu PH u crijevima i podloznija su prevelikom razvoju ovih nepovoljnih mikroba

o Ukoliko je adaptirano beba dobila u rodilistu

• postoji velika mogucnost da bjelancevine kravljeg mlijeka prodju kroz nerazvijeno djetetovo crijevo, i da dijete razvije alergiju na kravlje mlijeko (kolostrum pomaze zatvaranju tih «rupica» u crijevu, i razvitku najbolje crijevne flore)
(2.5% djece koja u rodilistu dobiju adaptirano, razviju alergiju na kravlje mlijeko)
• maksimalna kiselost crijevne flore nikad nece biti dostignuta

o Djeca koja su dojena, a dohranjuje ih se adaptiranim (1 bocica u 24h), imaju istu crijevnu floru kao i djeca koja su iskljucivo na adaptiranom

o Ukoliko dijete dobije adaptirano, potrebno je 2 do 4 tjedna prehrane majcinim mlijekom da bi se crijevna flora vratila na one vrijednosti koje imaju iskljucivo dojena djeca

Rizici prehrane adaptiranim

- 65 % beba hranjenih adaptiranim ce dozivotno imati neki oblik alergije

- prehrana dadaptiranim:

 ubrzava razvoj celijakije
 je faktor rizika za Chronovu bolest i kolitis u odrasloj dobi
 je odgovorna za 26% djece oboljele od dijabetesa
 uzrokuje 5 do 8 puta veci rizik oboljevanja od karcinoma limfnih zlijezda kod djece mladje od 15 godina ukoliko su hranjeni adapt ili dojeni krace od 6 mj.

- djeca hranjena adaptiranim u odrasloj dobi imaju povecan rizik:

 visih razina kolesterola
 problema s povecanom kilazom
 problema s visokim tlakom
 bolesti srca
 reumatoidnog artritisa
 osteoporoze

- u zapadnim zemljama

-4 od 1000 djece ce umrijeti zato sto nije dojeno
- 1 od 1000 umire od SIDS-a jer nije dojeno (djeca na adapt imaju od 200% do 500% vece sanse da umru od SIDS-a)

- rizik je i zagadjenje adaptiranog

 veće sanse da beba unese u sebe olovo, aluminij, druge teske metale i jod.

• Usporedbe radi, i mala kolicina olova moze negativno utjecati na kognitivni razvoj djeteta
• Aluminija moze biti i do 60 puta vise nego u majčinom mlijeku

 Sve veci problemi razno raznih bakterija u adapt (Salmonella, Enterobaceter Sakazakii – koji je identificiran da moze uzrokovati sepsu i meningitis kod beba, itd.) - nerijetka povlačenja adaptiranih iz prodaje zbog zagađenosti

Ovo su samo moje neke kratke zabilješke (vrlo lako provjerljivo sve ukoliko se malo više krene kopati u potrazi za info), ima tu još toga što nije navedeno kao npr da u adaptiranom ima puno previše željeza (jer je slabo iskoristivo u usporedbi s majčinim mlijekom) pa taj višak željeza radi vrlo velika opterećenja na djetetove bubrege i sve ostalo, itd itd.

Dakle, vidljivo je iz ovog gore da dodavanje adaptiranog da bi se dijete smirilo jer se nama čini da je taj tren gladno možda i nije najmudrija odluka jer rizici i te jedne bočice nisu zanemarivi.

I evo jedan tekst kod nas na portalu baš o toj jednoj bočici koja (ne)će štetiti...

"Samo jedna bočica neće štetiti!"... ili hoće?
Vjerujem da ste barem jednom u svom dužem ili kraćem dojilačkom stažu čuli rečenicu poput: "Ma što mu može biti od nekoliko mililitara adaptiranog mlijeka!" "Samo jedna bočica neće štetiti!"
Ili hoće?
Da li ste znali da će relativno male količine formule dane isključivo dojenom djetetu (jedno hranjenje u 24 sata) rezultirati promjenom crijevne flore u onakvu kakva je karakteristična za bebe hranjene adaptiranim?
Nakon dohrane nadomjestkom i nakon ponovnog uspostavljanja isključivog dojenja potrebno je 2-4 tjedna da se crijevna flora i intestinalna okolina vrate u prijašnje stanje!
Adaptirano mlijeko, kako mu se često tepa, a koje se ne bez razloga naziva i mliječnom formulom ukazujući na činjenicu da je različitim kemijskim procesima pokušana prilagodba onome što bi bebe trebale jesti, tj. majčinom mlijeku, nije bezazleno. Nije "najbolji izbor ako mama ne doji" kako ga reklamiraju proizvođači. Nadomjesci za majčino mlijeko nalaze se prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji na posljednjem mjestu kao opcija hranjenja beba do 6 mjeseci. Rang lista izgleda ovako:

1. majčino mlijeko tj. dojenje
2. izdojeno majčino mlijeko
3. mlijeko druge dojilje ili iz banke mlijeka
4. dojenačka formula

Nadomjesci su opasni! Obrnimo retoriku: umjesto "Dojenje smanjuje rizike" otvoreno recimo: hranjenje formulom povećava vjerojatnost obolijevanja od nekih bolesti!Nedojene bebe imaju dvostruko veći rizik od smrtnosti u prvih šest tjedana života, a čak pet puta je veći rizik dobivanja gastroenteritisa.U obiteljima u kojim postoji genetska predispozicija, rano uvođenje bjelančevina iz kravljeg mlijeka može kod novorođenčeta ili djeteta povećati rizik za razvoj bolesti dijabetes melitus, ovisan o inzulinu.
Postoji, također, peterostruki do osmostruki rizik razvijanja limfoma kod djece mlađe od 15 godina, a koja su hranjena dojenačkom formulom ili su dojena manje od šest mjeseci.
Bebe hranjene na bočicu imaju dva puta veću mogućnost (20% u odnosu na 10%) da dobiju upalu srednjeg uha, dva puta veću mogućnost dobivanja ekcema, ukoliko u obitelji postoji povijest atopijskih bolesti i pet puta veću mogućnost razvoja infekcije urinarnog trakta.
Samo jedna bočica .....?
Pročitajte podatke u tekstu Marshe Walker, IBCLC, i možda promijenite mišljenje.

Dohranjivanje dojene bebe mliječnom formulom
"Samo jedna bočica neće štetiti"...ili hoće?

• gastrointestinalni trakt normalnog fetusa je sterilan
• način poroda utječe na razvoj crijevne mikrobiote
  
  • novorođenčad koja je rođena vaginalnim putem kolonizirana je majčinim bakterijama
  • novorođenčad koja je rođena carskim rezom češće je izložena mikrobima iz zraka, te drugoj novorođenčadi i osoblju bolnice koji imaju ulogu vektora prilikom prijenosa mikroba
  <LI dir=ltr>bebe koje su izložene najvećem riziku od kolonizacije neželjenih mikroba, ili kad se ne dogodi prijenos s majke kao izvora, su bebe rođene carskim rezom, nedonoščad ili novorođenčad koja se odvaja od majke
  
  • <LI dir=ltr>dojena novorođenčad i novorođenčad hranjena mliječnom formulom imaju različitu crijevnu floru <LI dir=ltr>dojene bebe imaju nižu pH vrijednost crijevne flore (kiseli okoliš) od približno 5.1-5.4 u prvih šest tjedana, kojim dominira bifidobakterija s reduciranim patogenim bakterijama (uzročnicima bolesti) kao što su E coli, bakterije iz rodova bacteroides, clostridia i streptokoki <LI dir=ltr>bebe hranjene mliječnom formulom imaju visoku pH vrijednost crijevne flore od približno 5.9-7.3 s mnoštvom različitih putrefaktivnih (onih koje uzrokuju gnjiljenje) bakterijskih vrsta <LI dir=ltr>u novorođenčadi koja je hranjena majčinim mlijekom i dodatkom mliječne formule srednja pH vrijednost iznosi približno 5.7-6.0 u prva četiri tjedna, i pada na 5.45 do šestog tjedna
  • kada se dojenu bebu nadohranjuje mliječnom formulom u prvih 7 dana života, stvaranje kiselog okoliša dolazi sa zakašnjenjem i postoji mogućnost da njegov puni potencijal nikada ne bude dostignut
  • dojena novorođenčad koju se nadohranjuje mliječnom formulom razvija crijevnu floru i karakteristike jednake novorođenčadi koja se hrani mliječnom formulom
  gastrointestinalni trakt novorođenčeta izložen je ubrzanom rastu i promjenama uslijed procesa sazrijevanja nakon poroda
  
  • crijeva novorođenčeta su funkcionalno nezrela po porodu
  • međustaničnim spojevima gastrointestinalne sluzi treba dosta vremena da sazriju i zatvore prolaz cijelim proteinima i patogenima u crijevo
  • otvorenost tj. nezrelost međustaničnih spojeva ima ulogu u nastanku neonatalnog nekrotizirajućeg enterokolitisa (NEC), bolesti proljeva i alergija
  • slgA iz kolostruma i majčinog mlijeka oblaže crijeva, te pasivno pruža imunitet za vrijeme smanjene funkcije imuniteta crijeva u novorođenčeta
  • majčin slgA je specifičan antigen. Antitijela su usmjerena protiv patogena iz bebine neposredne okoline
  • majka sintetizira antitijela kad pri jelu, disanju ili na neki drugi način, dođe u kontakt s mikrobom uzročnikom bolesti
  • ta antitijela ignoriraju korisne bakterije koje se inače nalaze u crijevima i suzbijaju bolest ne uzrokujući upalu
  mliječna formula ne bi se smjela davati dojenoj bebi prije završetka procesa sazrijevanja crijeva
  
  • kad počne dohrana nadomjescima, bakterijski profil dojene bebe nalikuje onome beba hranjenih mliječnom formulom u kojem bifidobakterija više nije dominantna i dolazi do razvoja obaveznih anaerobnih bakterijskih populacija (Mackie, Sghir, Gaskins, 1999)
  • relativno male količine mliječne formule date dojenoj djeci (jedno hranjenje unutar 24 sata), rezultirat će promjenom crijevne flore u onakvu koja je karakteristična za bebe hranjene mliječnom formulom (Bullen, Tearle, Steward, 1977)
  • uvođenje dohrane krutom hranom kod dojene novorođenčadi uzrokuje znatno narušavenje reda u crijevnom ekosustavu, uz ubrzani porast broja enterobakterija i enterokoka, praćen progresivnom kolonizacijom od strane bakterija iz rodova bakteroida, clostridia i anaerobnih streptokoka (Stark & Lee, 1982)
  • uvođenjem dohrane mliječnom formulom, crijevna flora dojene bebe skoro se nezamjetno razlikuje od normalne crijevne flore odrasle osobe, već unutar 24 sata (Gerstley, Howell, Nagel, 1932)
  • ako se nakon dohrane formulom beba ponovo vrati prehrani isključivo majčinim mlijekom, bit će potrebna 2-4 tjedna da se intestinalna okolina vrati u stanje koje daje prednost gram pozitivnoj flori (Brown & Bosworth, 1922; Gerstley, Howell, Nagel, 1932)
  u osjetljivim obiteljima, dojene bebe mogu biti senzibilizirane na bjelančevine iz kravljeg mlijeka od samo jedne popijene bočice (nehotična dohrana, nepotrebna dohrana, ili planirana dohrana), na bolničkom odjelu za novorođenčad, u prva tri dana života (Host, Husby, Osterballe, 1988; Host 1991)
  
  • postotak novorođenčadi s visokim rizikom za razvoj atopijske bolesti iznosi 37% ako jedan roditelj ima atopijsku bolest, 62-85% ako su pogođena oba roditelja i ovisno da li roditelji imaju istu ili dvije različite kliničke bolesti, i ta novorođenčad pokazuje povišene koncentracije IgE antitijela u krvi neovisno o povjesti u obitelji (Chandra, 2000)
  • kod rizične dojene novorođenčadi, mogu se koristiti hipoalergene formule kao dodatak dojenju; krutu hranu ne treba uvoditi prije 6 mjeseci, mliječne proizvode treba uvoditi nakon navršene godine, i majka bi iz prehrane trebala izbaciti kikiriki, orašaste plodove, kravlje mlijeko i ribu (AAP, 2000)
  u osjetljivim obiteljima, rano uvođenje proteina iz kravljeg mlijeka može kod novorođenčeta ili djeteta povećati rizik za razvoj bolesti dijabetes melitus ovisan o inzulinu (IDDM) (Mayer et al, 1988; Karjalainen, et al, 1992)
  
  • izbjegavanje bjelančevina iz kravljeg mlijeka u prvih nekoliko mjeseci života, može reducirati kasniji razvoj IDDM-a ili odgoditi njegov početak kod osjetljivih pojedinaca (AAP 1994)
  • senzibilizacija i razvoj imunološke memorije na bjelančevine iz kravljeg mlijeka je početni korak u etiologiji IDDM-a (Kostraba, et al, 1993)
  • senzibilizacija se može javiti s ranim uvođenjem kravljeg mlijeka, prije no što međustanični spojevi crijeva sazriju
  • senzibilizacija se može javiti s uvođenjem kravljeg mlijeka u vrijeme infekcijom izazvane gastrointestinalne alteracije, pri čemu je crijevna stijenka kompromitirana te dozvoljava antigenima prolaz i iniciranje imunoloških reakcija
  • senzibilizacija se može javiti ako prisutnost bjelančevina kravljeg mlijeka u crijevu ošteti crijevnu stijenku, izazove upalu crijeva, uništi komponentu spajanja međustaničnih spojeva, ili drugi raniji napad bjelančevina kravljeg mlijeka koji vodi senzibilizaciji (Savilahti er al, 1993

Jel sam sad uspjela pojasniti zbog čega mislim da nije mudro djetetu davati adaptirano samo zato jer se nama taj tren čini da je gladno?