Plačljivo djete

[Demi]

Anchie, citala sam o svemu pa tako i te postove...ipak mislim da je ponekad plakala bas zbog gladi, bila mi je na sisi kad god je htjela ali kad plac krene ona naravno ne jede, to ju ne zanima, pa smo ju nosali ili je slusala napu i vodu kako tece u kuhinji, zavisi dal smo procjenili da je treba umiriti tj da joj to pomaze ili joj pomaze ljuljanje i muzika
Posto je na kraju izmorena zaspala a navecer kad su potrebe za hranom jos vece ona je vec bila pregladnila i tolko je bila histericna zbog toga da nije mogla normalno sisati...kontra tvojoj tezi o tezini AD cu reci da je jednako reagirala na AD i na moje izdojeno mlijeko, a AD smo joj povremeno ipak davali jer ja nisam imala kad joj pripremiti svoje.

Bitno da smo joj u svakom trenutku olaksali bolove koliko god i kako god smo znali pa makar to bilo i uz pomoc AD....a opcenito sto se tice AD i kako djeluje na male zeluceke, postoje razna AD i nisu sva jednako kvalitetna, mi smo joj davali ono koje je bilo vec spremno za upotrebu, ukratko receno - skuplje...a ona u prahu samo dodatno naprave grceve svojim mjehuricima.

eto vidis da sam ipak informirana i da nesto znam, ja osluskujem sta mojoj bebi treba i tako cu uvijek raditi unatoc preporukama od strane bilo koga.

[anchie76]

Ok, tvoje iskustvo je takvo. Ja ću ti i dalje reći da se po plaču ne može znati da li je dijete gladno. Po plaču se eventualno može zaključiti jel zahtjevno ili nije (pa to onda treba i prihvatiti i živjeti s tim).

Nerijetko gladna djeca vrlo malo plaču ili ne uopće - suprotno uvjerenjima u našoj kulturi, gladna djeca imaju tendenciju samo spavati - opet kontra uvjerenjima u našoj kulturi "ako spava, znači da je sito".

Da li je dijete gladno se može vidjeti na par načina
1) da li dijete dobiva na kilaži - ako dobiva, nema govora o gladi, gladna djeca ne dobivaju na kilaži
2) ukoliko se ne zna da li dijete dobiva na kilaži - onda se može po mokrim i pokakanim pelenama (ako ne jede dovoljno, nema što niti izaći)

Tako da ću ja i dalje na osnovu svog dugogodišnjeg educiranja o dojenju odgovorno tvrditi da je u pitanju bila večernja nervoza, roditeljska nervoza, zahtjevnost djeteta, dijete koje je prestimulirano tijekom dana pa se rješavalo stresa plakanjem, dijete koje ne zna kako bi zaspalo, prejaki ili preslabi let down kod mame, loš položaj ili sasvim nešto osamdeset i osmo. Samo je problem što se kod nas u kulturi često plač poistovjećuje s glađu, i još kad se djetetu da adaptirano a dijete ga popije i zaspe - tada se zaista čini da je to bio problem, a u velikom broju slučajeva to uopće nije slučaj. Vjeruj mi

[anchie76]

Zaboravila sam napomenuti, da stvarno nešto ne štima s dojenjem, onda se treba probati pronaći razlog (lista mogućih uzroka je poduža) i ukloniti uzrok

[Paio]

... po plaču ne može znati da li je dijete gladno. Po plaču se eventualno može zaključiti jel zahtjevno ili nije (pa to onda treba i prihvatiti i živjeti s tim).

Nerijetko gladna djeca vrlo malo plaču ili ne uopće - suprotno uvjerenjima u našoj kulturi, gladna djeca imaju tendenciju samo spavati...

Anchie, molim te nemoj se uvrijediti, ali zar time nisu onda sva djeca obilježena kao ista. Sva djeca imaju iste potrebe i načine izražavanja tih potreba? Ili je možda svaka beba jedinstvena. Samo pitam, ništa ne sugeriram niti namećem

[anchie76]

Mislim da se nismo razumjele. Moja poanta i je u tome da se u našoj kulturi treba prestati svaki plač tumačiti kao glad, jer je svako dijete drugačije i dijete može plakati zbog 101 stvari, a kod nas se to skoro pa uvijek svodi na "dijete je gladno". I u konačnici, što znači "dijete je gladno" - gladno je taj tren ili "gladno je, ja nemam dovoljno mlijeka" gladno ili što to u stvari znači?

Da se razumijemo, klinci kad su gladni naravno da to javljaju plačem (treba reagirati i prije plača), ali nije svaki plač znak gladi. To je bitno zapamtiti.

Ako dijete dobro dobiva na kilaži, onda tu nema govora o ikakvoj gladi (u smislu rečenice "nemam dovoljno mlijeka, pa je gladan") . Ako je u određenom trenu problem s neprihvaćanjem dojke ili nečeg oko samog dojenja, moguće je dijete plakalo jer je htjelo sisati da se smiri a živcirao ga mlaz mlijeka iz dojke (što nije slučaj na bočici), možda je bio problem što nije bilo mlaza mlijeka (jer kad su klinci navečer nervozni, teže se nose i s nekim problemima s kojima su u stanju nositi se bez problema tijekom dana) ili sasvim nešto drugo. Stvar je puuuno kompleksnija od olake izreke "bilo je gladno", to je poanta moje priče. I sve ovo i pišem da i druge mame uvide da je stvar puno kompleksnija nego što se čini na prvu. I da to što je dijete posaugalo cijelu bočicu NIJE znak gladi, jer su klinci spremni i prejesti se samo da bi zadovoljili potrebu za sisanjem (smirenje).

Dakle kao što rekoh, stvar je puno kompleksnija nego što se čini, i ako je problem u neprihvaćanju dojke onda se treba probati pronaći uzrok svega, jer uzrok u većini slučajeva postoji i može se otkloniti. A da li je dijete "gladno" ili nije, se gleda po napredovanju i pelenama ne može se po plaču isključivo voditi.

[Paio]

A kakvi smo mi odrasli kad smo gladni? Nervozni. A kakvi smo kad smo pospani? Nervozni. Ili smo pospani? Kako tko. Netko zaspe sam od sebe a netko treba vrući kakako da ga zasiti pred spavanje. Ne grah, nego kakao. Pa čak i da pojedemo grah, mislim da bi ljepše i lakše spavali i sutra bili sretniji nego da smo bili pregladnjeli. Bar bi bili naspavani i spremni učiti.

[anchie76]

Da li smo mi odrasli SAMO nervozni kad smo gladni. Nismo. Tako nisu ni djeca.

No ne razumijem što želiš reći sa svojim postom, da ako adaptirano smiri dijete da ga u tom slučaju treba nastaviti davati kao rješenje ili što? Nisam baš shvatila poantu tvog posta

[Paio]

Ne želim raspravljati o tome da li je AD rješenje ili nije. Pa uostalom ovdje se o tome niti ne smije raspravljati, jer tako Rode kažu. Samo govorim o različitosti ponašanja i potreba malih anđela.

[Demi]

Zasto je tako tesko prihvatiti da je necije dijete u nekom razdoblju ili periodu dana gladno.

Moja naprosto nije imala zivaca polako sisati da bi se najela i to se desavalo onih dana kad su grcevi bili najdugotrajniji i ona cijeli dan nije mogla da se na miru napapa a podvecer kad bebe jedu vise nego tokom dana da bi unaprijed nadoknadile nocni period kada spavaju po 4, 5 sati ili cak i vise., ona je vec bila na rubu zivaca i snage.
Kad je dobila bocicu , najela se i zadovoljno uzdahnula...casna mi rijec, uzdahnula bi tako zadovoljno, onako s olaksanjem, kao da je htjela reci, napokon sam sita.

Uvijek bi joj prvo ponudila sisu i bila sam uporna ali zasto da dijete pati ako joj mogu pomoci s AD....to razdoblje je sad iza nas i sad ako bi joj ponudili bocicu ona nece i gotovo.

Sto se tice provjeravanja dal je dijete gladno, pa necu valjda cekati da vidim dal je nakon mjesec dana nabrala xy grama, a i to nabiranje na tezini je ionako individualno. nista bolja metoda mi nije da vidim kolko put je u toku dana piskila ili kakila, pa i to je individualno, i nije svaki dan identicno, to kao da ti ne dobijes veceru a ja ti kazem pa danas si tolko put piskila i kakila pa sigurno nisi gladna....sorry ako je neprimjerena usporedba ali ne znam kako da ti drugacije dokazem

osim toga, moja bebolina je pojela iz bocice kolko joj je bilo potrebno, hocu reci, nije uvijek pojela sve i nije uvijek pojela jednako.

Nije sve crno bijelo.

[Vishnja]

. nista bolja metoda mi nije da vidim kolko put je u toku dana piskila ili kakila, pa i to je individualno, i nije svaki dan identicno, to kao da ti ne dobijes veceru a ja ti kazem pa danas si tolko put piskila i kakila pa sigurno nisi gladna....sorry ako je neprimjerena usporedba ali ne znam kako da ti drugacije dokazem

.

uz svo poštovanje i apsolutnu veru da ti za svoje dete zaista znaš najbolje, sa ovim se ipak ne mogu složiti. broj popišanih i pokakanih pelena (naročito ono prvo) apsolutno je srazmerno sitosti deteta. u pitanju je prosta fizika - količina unete tečnosti (u ovom slučaju majčinog mleka) direktno utiče na količnu urina koji dete izbaci. dalja logika je još prostija - uzima li dovoljnu količinu (zapreminu) mleka, sa njom dobije i dovoljno kalorija, tako da gladno ne može biti. metabolizam malog deteta je brz, a mleko lako probavljivo, tako da se rezultati dovoljno sisanja ubrzo nadju u peleni...
i bez merenja, pažljivim promatranjem bebe uoči se dovoljno - od već navedenog primera sa mokrim pelenama, pa do suvoće/vlažnosti usta i kože, debljanja i napredovanja naočigled, pa , na kraju i do raspoloženja. postoji samo onaj, specifični plač gladi. ja ga prepoznajem - prodoran je, nestrpljiv i čini da, ako do tad nije, mleko momentalno krene da mi curi.
eto - meni znakova dovoljno...

[anchie76]

Ne želim raspravljati o tome da li je AD rješenje ili nije. Pa uostalom ovdje se o tome niti ne smije raspravljati, jer tako Rode kažu. Samo govorim o različitosti ponašanja i potreba malih anđela.

Krivo si ti to nešto zaključila što to Rode točno kažu. Pogledaj malo na poteškoće u dojenju pa ćeš vidjeti da se raspravlja podosta o AD i da li je rješenje ili nije. Ponekad i je da bi dojenje profunkcioniralo, pa to mahom i naglašavamo mamama da ne smiju naglo ukidati AD itd. Mi ne dozvoljavamo raspravljanja o samoj prehrani AD (ovo mlijeko bolje od onog itd itd, međusobna savjetovanja o količinama i svim ostalim detaljima). Bitna razlika.

[anchie76]

Moja naprosto nije imala zivaca polako sisati da bi se najela i to se desavalo onih dana kad su grcevi bili najdugotrajniji i ona cijeli dan nije mogla da se na miru napapa a podvecer kad bebe jedu vise nego tokom dana da bi unaprijed nadoknadile nocni period kada spavaju po 4, 5 sati ili cak i vise., ona je vec bila na rubu zivaca i snage.
Kad je dobila bocicu , najela se i zadovoljno uzdahnula...casna mi rijec, uzdahnula bi tako zadovoljno, onako s olaksanjem, kao da je htjela reci, napokon sam sita.

Da ne kucam ponovo kopirat ću već napisano jer je razloga MILION za takvo ponašanje djeteta, a ti uporno tvrdiš da je moguć samo jedan:
Tako da ću ja i dalje na osnovu svog dugogodišnjeg educiranja o dojenju odgovorno tvrditi da je u pitanju bila večernja nervoza, roditeljska nervoza, zahtjevnost djeteta, dijete koje je prestimulirano tijekom dana pa se rješavalo stresa plakanjem, dijete koje ne zna kako bi zaspalo, prejaki ili preslabi let down kod mame, loš položaj ili sasvim nešto osamdeset i osmo. Samo je problem što se kod nas u kulturi često plač poistovjećuje s glađu, i još kad se djetetu da adaptirano a dijete ga popije i zaspe - tada se zaista čini da je to bio problem, a u velikom broju slučajeva to uopće nije slučaj.

Sto se tice provjeravanja dal je dijete gladno, pa necu valjda cekati da vidim dal je nakon mjesec dana nabrala xy grama, a i to nabiranje na tezini je ionako individualno. nista bolja metoda mi nije da vidim kolko put je u toku dana piskila ili kakila, pa i to je individualno, i nije svaki dan identicno, to kao da ti ne dobijes veceru a ja ti kazem pa danas si tolko put piskila i kakila pa sigurno nisi gladna....sorry ako je neprimjerena usporedba ali ne znam kako da ti drugacije dokazem

Žao mi je što se prije nisi educirala o praćenju pelena kod bebe jer vjerujem da bi ti i taj period koji ste imali lakše prošao i s manje stresa.

Stvari koje sam ti ja navela o praćenju napretka djeteta nisam ja izmislila pa ti evo sad prodajem toplu vodu i neznam što. To su medicinska saznanja, načini koji su potvrđeni od strane struke kao dobri načini praćenja rasta i razvoja djeteta do prvog vaganja. I da, praćenje pelena može biti vrlo pouzdan način, a ti sad misli o tome što ti volja, ali to je dokazano tako. I naravno da se djetetu neće ukidati obroci na osnovu pokakanih i popiškanih pelena, naravno da ne, dijete treba jesti na zahtjev. A po pelenama se može vidjeti da li je dovoljno tih zahtjeva za jelom i jel dijete jede efikasno kako bi trebalo.

I da, nije sve crno i bijelo. Puno je tih nijansi o kojima ja pričam i zato je bitno ne tumačiti svaki plač kao glad.

[moia]

moja malena plače isključivo i samo kada je gladna ili prilikom "stressabbau" tj. oslobađanja stresa prilikom preintezivnog dana, a to je obično, zapravo sada gotovo uvijek u večernjim satima.

prilikom svih drugih nezadovoljstva ili potreba za ovim i onim samo kmeka ili ispušta malo jače vokale da me dozove.

inače ja sam baš od onih koja je ekstremno nervozna kada sam umorna i jedna od onih koja definitvno treba šalicu nečega toploga da me ununa.

dok moj dragi za razliku od mene hrče već u trutku spuštanja glave na jastuk, balgoslovljen čovjek.

[anchie76]

moja malena plače isključivo i samo kada je gladna ili prilikom "stressabbau" tj. oslobađanja stresa prilikom preintezivnog dana, a to je obično, zapravo sada gotovo uvijek u večernjim satima.

kod većine djece je ovo slučaj, samo što na žalost mnogi to tumače kao glad.

[moia]

moguće, ne znam, mislim toliki uzorak beba i djece od par miljuna ili miljardica čak ne poznajem da bi mogla reći ili tvrdjeti što je slučaj kod većine, a i studije se strašno razlikuju od studije do studije. no, moj zaključak je da kod demi nije slučaj da ona to nije prepoznala.

[Demi]

heheh vidim Anchie da se nedas uvjeriti ali nedam se ni ja...i na kraju krajeva ako mi bebolina i nije bila gladna ( kao sto ti tvrdis a ja kazem da je nemoguce jer onda nebi ni jela) a bocica ju smiri, pa sta je lose u tome?
Pa nisam joj davala bocicu svaki put kad je zaplakala a u toj teskoj fazi grceva to nam je ponekad bilo zadnje i jedino rjesenje prije neg od muke si pocupamo kosu...dijete se napapalo i bilo zadovoljno, a to je najbitnije po meni, zar po tebi nije? jel bas uvijek treba inzistirati na nekim stvarima mada znamo rjesenje?
cemu bas takva uporna zadrtost i antiprotivnost vezano uz AD?

[anchie76]

Moia, ja ne govorim o nikakvim posebnim statistikama, nego o mamama koje sam savjetovala kroz ove godine što sam savjetnica.

Demi, nisam ja zadrta i antiprotivna jer eto meni se tako prohtjelo. Mene muči to što prehrana s formulom nosi svoje rizike koje roditelji u većini slučajeva nisu svjesni kad odluče dati "samo jednu bočicu da se malo smiri". Što se nažalost previše riskira zdravlje djeteta zbog nemira ili nervoze ili spavanja samo zbog nepotrebnog dodavanja adaptiranog.

Prehrana majčinim mlijekom je idealna, savršena za ljudsko biće - stvorena za njega. Sve drugo što nije to, NOSI SVOJE RIZIKE. Sve beneficije isključivog dojenja su tu samo ako je dijete isključivo dojeno, u suprotnom se rizici od koječega vrlo povećavaju. I meni je ok da roditelj zna da će ubacivanjem te jedne bočice npr gadno zeznuti crijevnu floru (a znamo da je crijevna flora VRLO bitna za imunitet i zdravlje čovjeka), i onda kad to zna ipak odluči ubaciti tu jednu bočicu i preuzme rizik promjene možda zauvijek. Sasvim u redu, svatko radi onako kako misli da je najbolje. No isto tako smatram da je vrlo bitno da roditelji budu svjesni rizika ubacivanja adaptiranog jer samo tada mogu odlučiti da li je taj večernji nemir vrijedan rizika djetetovog zdravlja.

Iako nama industrija prezentira adaptirano kao najsličnijem majčinom mlijeku, i u našem društvu je adaptirano vrlo dobro prihvaćeno pa ga nažalost roditelji i daju na svoju ruku, činjenica je da bi se adaptirano trebalo koristiti SAMO kada je neizvedivo da dijete bude na ljudskom mlijeku jer rizici te prehrane nisu zanemarivi.

Par info o rizicima ubacivanja adaptiranog i prehrane adaptiranim:

Utjecaj adaptiranog na razvoj crijevne flore

- crijevna flora kod dojene i djece na adapt je razlicita

o dojena djeca imaju kiseliju floru, manji PH, te zbog toga nepovoljnije uvjete za preveliki razvoj mikroba koji uzrokuju bolesti poput Escherihie Colli, streptokoki itd.
o Djeca na adaptiranom imaju vecu PH u crijevima i podloznija su prevelikom razvoju ovih nepovoljnih mikroba

o Ukoliko je adaptirano beba dobila u rodilistu

• postoji velika mogucnost da bjelancevine kravljeg mlijeka prodju kroz nerazvijeno djetetovo crijevo, i da dijete razvije alergiju na kravlje mlijeko (kolostrum pomaze zatvaranju tih «rupica» u crijevu, i razvitku najbolje crijevne flore)
(2.5% djece koja u rodilistu dobiju adaptirano, razviju alergiju na kravlje mlijeko)
• maksimalna kiselost crijevne flore nikad nece biti dostignuta

o Djeca koja su dojena, a dohranjuje ih se adaptiranim (1 bocica u 24h), imaju istu crijevnu floru kao i djeca koja su iskljucivo na adaptiranom

o Ukoliko dijete dobije adaptirano, potrebno je 2 do 4 tjedna prehrane majcinim mlijekom da bi se crijevna flora vratila na one vrijednosti koje imaju iskljucivo dojena djeca

Rizici prehrane adaptiranim

- 65 % beba hranjenih adaptiranim ce dozivotno imati neki oblik alergije

- prehrana dadaptiranim:

 ubrzava razvoj celijakije
 je faktor rizika za Chronovu bolest i kolitis u odrasloj dobi
 je odgovorna za 26% djece oboljele od dijabetesa
 uzrokuje 5 do 8 puta veci rizik oboljevanja od karcinoma limfnih zlijezda kod djece mladje od 15 godina ukoliko su hranjeni adapt ili dojeni krace od 6 mj.

- djeca hranjena adaptiranim u odrasloj dobi imaju povecan rizik:

 visih razina kolesterola
 problema s povecanom kilazom
 problema s visokim tlakom
 bolesti srca
 reumatoidnog artritisa
 osteoporoze

- u zapadnim zemljama

-4 od 1000 djece ce umrijeti zato sto nije dojeno
- 1 od 1000 umire od SIDS-a jer nije dojeno (djeca na adapt imaju od 200% do 500% vece sanse da umru od SIDS-a)

- rizik je i zagadjenje adaptiranog

 veće sanse da beba unese u sebe olovo, aluminij, druge teske metale i jod.

• Usporedbe radi, i mala kolicina olova moze negativno utjecati na kognitivni razvoj djeteta
• Aluminija moze biti i do 60 puta vise nego u majčinom mlijeku

 Sve veci problemi razno raznih bakterija u adapt (Salmonella, Enterobaceter Sakazakii – koji je identificiran da moze uzrokovati sepsu i meningitis kod beba, itd.) - nerijetka povlačenja adaptiranih iz prodaje zbog zagađenosti

Ovo su samo moje neke kratke zabilješke (vrlo lako provjerljivo sve ukoliko se malo više krene kopati u potrazi za info), ima tu još toga što nije navedeno kao npr da u adaptiranom ima puno previše željeza (jer je slabo iskoristivo u usporedbi s majčinim mlijekom) pa taj višak željeza radi vrlo velika opterećenja na djetetove bubrege i sve ostalo, itd itd.

Dakle, vidljivo je iz ovog gore da dodavanje adaptiranog da bi se dijete smirilo jer se nama čini da je taj tren gladno možda i nije najmudrija odluka jer rizici i te jedne bočice nisu zanemarivi.

I evo jedan tekst kod nas na portalu baš o toj jednoj bočici koja (ne)će štetiti...

"Samo jedna bočica neće štetiti!"... ili hoće?
Vjerujem da ste barem jednom u svom dužem ili kraćem dojilačkom stažu čuli rečenicu poput: "Ma što mu može biti od nekoliko mililitara adaptiranog mlijeka!" "Samo jedna bočica neće štetiti!"
Ili hoće?
Da li ste znali da će relativno male količine formule dane isključivo dojenom djetetu (jedno hranjenje u 24 sata) rezultirati promjenom crijevne flore u onakvu kakva je karakteristična za bebe hranjene adaptiranim?
Nakon dohrane nadomjestkom i nakon ponovnog uspostavljanja isključivog dojenja potrebno je 2-4 tjedna da se crijevna flora i intestinalna okolina vrate u prijašnje stanje!
Adaptirano mlijeko, kako mu se često tepa, a koje se ne bez razloga naziva i mliječnom formulom ukazujući na činjenicu da je različitim kemijskim procesima pokušana prilagodba onome što bi bebe trebale jesti, tj. majčinom mlijeku, nije bezazleno. Nije "najbolji izbor ako mama ne doji" kako ga reklamiraju proizvođači. Nadomjesci za majčino mlijeko nalaze se prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji na posljednjem mjestu kao opcija hranjenja beba do 6 mjeseci. Rang lista izgleda ovako:

1. majčino mlijeko tj. dojenje
2. izdojeno majčino mlijeko
3. mlijeko druge dojilje ili iz banke mlijeka
4. dojenačka formula

Nadomjesci su opasni! Obrnimo retoriku: umjesto "Dojenje smanjuje rizike" otvoreno recimo: hranjenje formulom povećava vjerojatnost obolijevanja od nekih bolesti!Nedojene bebe imaju dvostruko veći rizik od smrtnosti u prvih šest tjedana života, a čak pet puta je veći rizik dobivanja gastroenteritisa.U obiteljima u kojim postoji genetska predispozicija, rano uvođenje bjelančevina iz kravljeg mlijeka može kod novorođenčeta ili djeteta povećati rizik za razvoj bolesti dijabetes melitus, ovisan o inzulinu.
Postoji, također, peterostruki do osmostruki rizik razvijanja limfoma kod djece mlađe od 15 godina, a koja su hranjena dojenačkom formulom ili su dojena manje od šest mjeseci.
Bebe hranjene na bočicu imaju dva puta veću mogućnost (20% u odnosu na 10%) da dobiju upalu srednjeg uha, dva puta veću mogućnost dobivanja ekcema, ukoliko u obitelji postoji povijest atopijskih bolesti i pet puta veću mogućnost razvoja infekcije urinarnog trakta.
Samo jedna bočica .....?
Pročitajte podatke u tekstu Marshe Walker, IBCLC, i možda promijenite mišljenje.

Dohranjivanje dojene bebe mliječnom formulom
"Samo jedna bočica neće štetiti"...ili hoće?

• gastrointestinalni trakt normalnog fetusa je sterilan
• način poroda utječe na razvoj crijevne mikrobiote
  
  • novorođenčad koja je rođena vaginalnim putem kolonizirana je majčinim bakterijama
  • novorođenčad koja je rođena carskim rezom češće je izložena mikrobima iz zraka, te drugoj novorođenčadi i osoblju bolnice koji imaju ulogu vektora prilikom prijenosa mikroba
  <LI dir=ltr>bebe koje su izložene najvećem riziku od kolonizacije neželjenih mikroba, ili kad se ne dogodi prijenos s majke kao izvora, su bebe rođene carskim rezom, nedonoščad ili novorođenčad koja se odvaja od majke
  
  • <LI dir=ltr>dojena novorođenčad i novorođenčad hranjena mliječnom formulom imaju različitu crijevnu floru <LI dir=ltr>dojene bebe imaju nižu pH vrijednost crijevne flore (kiseli okoliš) od približno 5.1-5.4 u prvih šest tjedana, kojim dominira bifidobakterija s reduciranim patogenim bakterijama (uzročnicima bolesti) kao što su E coli, bakterije iz rodova bacteroides, clostridia i streptokoki <LI dir=ltr>bebe hranjene mliječnom formulom imaju visoku pH vrijednost crijevne flore od približno 5.9-7.3 s mnoštvom različitih putrefaktivnih (onih koje uzrokuju gnjiljenje) bakterijskih vrsta <LI dir=ltr>u novorođenčadi koja je hranjena majčinim mlijekom i dodatkom mliječne formule srednja pH vrijednost iznosi približno 5.7-6.0 u prva četiri tjedna, i pada na 5.45 do šestog tjedna
  • kada se dojenu bebu nadohranjuje mliječnom formulom u prvih 7 dana života, stvaranje kiselog okoliša dolazi sa zakašnjenjem i postoji mogućnost da njegov puni potencijal nikada ne bude dostignut
  • dojena novorođenčad koju se nadohranjuje mliječnom formulom razvija crijevnu floru i karakteristike jednake novorođenčadi koja se hrani mliječnom formulom
  gastrointestinalni trakt novorođenčeta izložen je ubrzanom rastu i promjenama uslijed procesa sazrijevanja nakon poroda
  
  • crijeva novorođenčeta su funkcionalno nezrela po porodu
  • međustaničnim spojevima gastrointestinalne sluzi treba dosta vremena da sazriju i zatvore prolaz cijelim proteinima i patogenima u crijevo
  • otvorenost tj. nezrelost međustaničnih spojeva ima ulogu u nastanku neonatalnog nekrotizirajućeg enterokolitisa (NEC), bolesti proljeva i alergija
  • slgA iz kolostruma i majčinog mlijeka oblaže crijeva, te pasivno pruža imunitet za vrijeme smanjene funkcije imuniteta crijeva u novorođenčeta
  • majčin slgA je specifičan antigen. Antitijela su usmjerena protiv patogena iz bebine neposredne okoline
  • majka sintetizira antitijela kad pri jelu, disanju ili na neki drugi način, dođe u kontakt s mikrobom uzročnikom bolesti
  • ta antitijela ignoriraju korisne bakterije koje se inače nalaze u crijevima i suzbijaju bolest ne uzrokujući upalu
  mliječna formula ne bi se smjela davati dojenoj bebi prije završetka procesa sazrijevanja crijeva
  
  • kad počne dohrana nadomjescima, bakterijski profil dojene bebe nalikuje onome beba hranjenih mliječnom formulom u kojem bifidobakterija više nije dominantna i dolazi do razvoja obaveznih anaerobnih bakterijskih populacija (Mackie, Sghir, Gaskins, 1999)
  • relativno male količine mliječne formule date dojenoj djeci (jedno hranjenje unutar 24 sata), rezultirat će promjenom crijevne flore u onakvu koja je karakteristična za bebe hranjene mliječnom formulom (Bullen, Tearle, Steward, 1977)
  • uvođenje dohrane krutom hranom kod dojene novorođenčadi uzrokuje znatno narušavenje reda u crijevnom ekosustavu, uz ubrzani porast broja enterobakterija i enterokoka, praćen progresivnom kolonizacijom od strane bakterija iz rodova bakteroida, clostridia i anaerobnih streptokoka (Stark & Lee, 1982)
  • uvođenjem dohrane mliječnom formulom, crijevna flora dojene bebe skoro se nezamjetno razlikuje od normalne crijevne flore odrasle osobe, već unutar 24 sata (Gerstley, Howell, Nagel, 1932)
  • ako se nakon dohrane formulom beba ponovo vrati prehrani isključivo majčinim mlijekom, bit će potrebna 2-4 tjedna da se intestinalna okolina vrati u stanje koje daje prednost gram pozitivnoj flori (Brown & Bosworth, 1922; Gerstley, Howell, Nagel, 1932)
  u osjetljivim obiteljima, dojene bebe mogu biti senzibilizirane na bjelančevine iz kravljeg mlijeka od samo jedne popijene bočice (nehotična dohrana, nepotrebna dohrana, ili planirana dohrana), na bolničkom odjelu za novorođenčad, u prva tri dana života (Host, Husby, Osterballe, 1988; Host 1991)
  
  • postotak novorođenčadi s visokim rizikom za razvoj atopijske bolesti iznosi 37% ako jedan roditelj ima atopijsku bolest, 62-85% ako su pogođena oba roditelja i ovisno da li roditelji imaju istu ili dvije različite kliničke bolesti, i ta novorođenčad pokazuje povišene koncentracije IgE antitijela u krvi neovisno o povjesti u obitelji (Chandra, 2000)
  • kod rizične dojene novorođenčadi, mogu se koristiti hipoalergene formule kao dodatak dojenju; krutu hranu ne treba uvoditi prije 6 mjeseci, mliječne proizvode treba uvoditi nakon navršene godine, i majka bi iz prehrane trebala izbaciti kikiriki, orašaste plodove, kravlje mlijeko i ribu (AAP, 2000)
  u osjetljivim obiteljima, rano uvođenje proteina iz kravljeg mlijeka može kod novorođenčeta ili djeteta povećati rizik za razvoj bolesti dijabetes melitus ovisan o inzulinu (IDDM) (Mayer et al, 1988; Karjalainen, et al, 1992)
  
  • izbjegavanje bjelančevina iz kravljeg mlijeka u prvih nekoliko mjeseci života, može reducirati kasniji razvoj IDDM-a ili odgoditi njegov početak kod osjetljivih pojedinaca (AAP 1994)
  • senzibilizacija i razvoj imunološke memorije na bjelančevine iz kravljeg mlijeka je početni korak u etiologiji IDDM-a (Kostraba, et al, 1993)
  • senzibilizacija se može javiti s ranim uvođenjem kravljeg mlijeka, prije no što međustanični spojevi crijeva sazriju
  • senzibilizacija se može javiti s uvođenjem kravljeg mlijeka u vrijeme infekcijom izazvane gastrointestinalne alteracije, pri čemu je crijevna stijenka kompromitirana te dozvoljava antigenima prolaz i iniciranje imunoloških reakcija
  • senzibilizacija se može javiti ako prisutnost bjelančevina kravljeg mlijeka u crijevu ošteti crijevnu stijenku, izazove upalu crijeva, uništi komponentu spajanja međustaničnih spojeva, ili drugi raniji napad bjelančevina kravljeg mlijeka koji vodi senzibilizaciji (Savilahti er al, 1993

Jel sam sad uspjela pojasniti zbog čega mislim da nije mudro djetetu davati adaptirano samo zato jer se nama taj tren čini da je gladno?

[moia]

svi ovi rizici gore nabrojani pogađaju i stariju djecu koja vise nisu na cici koja se nepravilno hrane, steknu nepravilne prehrambene navike kroz život, koja puše, piju, drže dijete i tako dalje i tako dalje...

masa djece nakon dojenja su pretila i lošeg zdravlja iako su bila dojena (ja ih znam barem nekoliko) i po dvije godine...stvari nisu nipošto crno bijele, puno je tu nijansi i sama si to jednom već rekla. ništa od svega toga majčino mlijeko ne može spriječiti ako u kasnijem životu dijete, kasnije čovjek ne pazi na ishranu i na svoje zdravlje i na unošenje razno raznih otrova na ovaj ili onaj način...

[anchie76]

ništa od svega toga majčino mlijeko ne može spriječiti ako u kasnijem životu dijete, kasnije čovjek ne pazi na ishranu i na svoje zdravlje i na unošenje razno raznih otrova na ovaj ili onaj način...

Drugačiji su nam pogledi na stvari.. Ti gledaš na dojenje kao na beneficiju, a ja gledam na njega kao na standard koji je nužan ljudskoj vrsti a sve ostalo što nije to nosi svoje rizike. To su dokazane stvari.

I ako ćemo o lošoj prehrani, vjerojatno je bolja verzija dojenje + loša prehrana kasnije, nego adaptirano + loša prehrana kasnije.

Kako god da se okrene, dojenje je najbolja moguća opcija i s njom se ne može fulati.

[moia]

pa i nije baš tako. po meni je dojenje sasvim normalna stvar, nešto što se podrazumjeva, ali isto tako nešto što ne treba stavljati na sva zvona i naturati do tolike mjere da mnoge žene koje ne doje se maltene osjete kao nemajke jer ne doje.

osim toga, majčino mlijeko danas više niti približno nije tako dobre kvalitete kao nekadašnje. pogodimo zašto. puno je otrova, opasnih metala i slično, pogotovo kod starijih dojilja i na tržištu kad bi se prodavalo ne bi prošlo niti prvi prag provjere čistoće i kvalitete.

inače to također nije nikakva velika mudrost niti novotarija i to je sve više manje u svijetu poznato, no eto s obzirom na čitav svijet i stanje u kojem se nalaze i vode i zemlja i prehrambena industrija i zrak, pogotovo u zapadnoj civilizaciji, majčino mlijeko je naravno sasvim prirodna opcija. ali AD, pogotovo ona kvalitetnija nipošto nisu toliko drastično lošija alternativa.

[moia]

inače znam slučaj jedne cure koja se izgrizla do kostiju jer nije mogla dojiti, žena upala u depresiju, mislim koma. dijete je na AD, sada je 7 mj staro, odlično napreduje i do sada još nije bilo bolesno, čak niti prehlada, no ona se jadna i dalje grize. meni je to žao.

[RozaGroza]

ja gledam na njega kao na standard koji je nužan ljudskoj vrsti a sve ostalo što nije to nosi svoje rizike. To su dokazane stvari.

I ako ćemo o lošoj prehrani, vjerojatno je bolja verzija dojenje + loša prehrana kasnije, nego adaptirano + loša prehrana kasnije.

Kako god da se okrene, dojenje je najbolja moguća opcija i s njom se ne može fulati.

X

Inaće, Špiro je imao te kasno popodnevne/večernje nemire, baš bi se zaplakao i nikako ga smiriti, i onda smo krenuli s njim u večernje šetnje. Od tada problem nestao ko rukom odnešen. Sad nakon šetnje papa jedno 20 minuta a odnedavno i spava 8 sati u komadu. Možda prije uvođenja bočice sa adaptiranim, provat te neke metode, pa ćini mi se bolje i duda varalica nego AD. Još jedna stvar, obožava se nositi u sleepy wrap i doslovce bude "nokautiran", umiri se 5 sekundi nakon što ga namjestim i počmem nosati.

[anchie76]

pa i nije baš tako. po meni je dojenje sasvim normalna stvar, nešto što se podrazumjeva, ali isto tako nešto što ne treba stavljati na sva zvona i naturati do tolike mjere da mnoge žene koje ne doje se maltene osjete kao nemajke jer ne doje.

Evo jedan jaaaako dobar tekst o ne dojenju i osjećaju krivnje, baci oko molim te

Dojenje i osjećaj krivnje

Jedan od najmoćnijih argumenata od strane zdravstvenih djelatnika, vladinih institucija i proizvođača adaptiranog mlijeka za nepromoviranje i nepodržavanje dojenja je teza da "ne bismo trebali kod majki koje ne doje izazivati osjećaj krivnje zbog ne-dojenja". Čak i snažni zagovornici dojenja osjećaju se razoružani trikom "ne izazivati osjećaj krivnje kod majki!"
Jer zaista, to nije ništa drugo nego trik. To je argument kojim se skreće pažnja s nedostatka znanja i razumijevanja većine zdravstvenih radnika o dojenju. To im omogućava da se ne osjećaju krivima zbog neupućenosti u to kako pomoći ženama da svladaju poteškoće s dojenjem, koje su mogle biti svladane, a najčešće i spriječene da majke nisu toliko potkopavane u pokušajima dojenja. Čini se da taj argument također dozvoljava proizvođačima adaptiranog mlijeka i zdravstvenim djelatnicima da dijele literaturu i besplatne uzorke trudnicama i novopečenim majkama bez grižnje savjesti, iako se dobro zna da takva literatura i besplatni uzorci adaptiranog mlijeka smanjuju učestalost i trajanje dojenja.

Pogledajmo stvarne činjenice! Ako trudnica ode liječniku i prizna da je popušila kutiju cigareta, nije li velika mogućnost da će otići od liječnika s osjećajem krivnje zbog moguće nanesene štete razvoju svoje bebe? Ako prizna da je ponekad popila pokoju čašu piva, nije li velika mogućnost da će otići od liječnka opet s osjećajem krivnje? Ako majka prizna da njezina beba spava s njom u krevetu, neće li je većina liječnika natjerati na osjećaj krivnje zbog toga, iako je to najbolje za nju i za bebu? Ako majka ode k liječniku s tjedan dana starom bebom i kaže da je hrani homogeniziranim kravljim mlijekom, pretpostavimo reakciju liječnika! Velika većina bi praktički dobila "slom živaca"! I ne bi im bio nikakav problem natjerati majku da se osjeća krivom zato što hrani bebu kravljim mlijekom, a zatim izvršiti pritisak na nju da prijeđe na adaptirano. Dakle, treba naglasiti: ne izvršiti pritisak da doji, (jer "ne bismo trebali kod majki koje ne doje izazivati osjećaj krivnje zbog ne-dojenja".)

Zašto se toliko povlađuje adaptiranom mlijeku? Razlog je, naravno, taj da su proizvođači adaptiranog mlijeka obavili sjajan posao reklamama kojima su uvjerili većinu ljudi u svijetu da je prehrana umjetnim mlijekom gotovo jednako dobra kao i dojenje i da se zato nema razloga previše zabrinjavati ako žene ne doje. Kao što je zamjenik predsjednika (kršitelj koda)-a u Torontu jednom rekao: "Očigledno, reklame funkcioniraju!" To je također melem na savjesti mnogih zdravstvenih djelatnika koji i sami nisu dojili ili čije žene nisu dojile. "Ne želim kod majki izazivati osjećaj krivnje radi ne-dojenja, jer se ja ne želim osjećati krivim što moje dijete nije bilo dojeno."

Pogledajmo sve ovo još malo pobliže. Adaptirano mlijeko je sigurno, teoretski gledano, primjerenije bebama nego kravlje mlijeko. Ali u stvarnosti ne postoje kliničke studije koje bi pokazale da postoji bilo kakva razlika između beba hranjenih kravljim mlijekom i beba hranjenih adaptiranim mlijekom. Niti jedna. Majčino mlijeko i dojenje, što nije isto što i prehrana majčinim mlijekom, ima puno više teoretskih prednosti u odnosu na adaptirano, nego adaptirano u odnosu na kravlje mlijeko (ili mlijeko druge životinje).

I mi upravo učimo o mnogima od tih prednosti. Skoro svaki dan ima sve više studija koje govore o tim teoretskim prednostima. No, postoji također i mnoštvo kliničkih podataka koji pokazuju da su, čak i u bogatijim sredinama, dojene bebe i njihove majke značajno boljeg zdravlja od beba hranjenih adaptiranim mlijekom. Manja je vjerojatnost da će dojene bebe oboljeti od infekcija uha, crijevnih infekcija, dijabetesa i mnogih drugih bolesti. Isto tako je manje vjerojatno da će njihove majke oboljeti od raka dojke i jajnika, a vjerojatno i od osteoporoze. A to je samo nekoliko primjera.

A kako bismo trebali podržavati dojenje? Sve trudnice i njihove obitelji bi morale saznati za rizike koje nosi prehrana adaptiranim mlijekom. Sve bi ih trebalo poticati da doje i svima bi im trebalo omogućiti najbolju moguću potporu za početak dojenja, kad se beba rodi. Jer sve najbolje namjere ovog svijeta neće pomoći majci s upaljenim i bolnim bradavicama zbog bebinog krivog položaja i krivog zahvata bradavice. Ili majci kojoj se kaže, gotovo uvijek nepotrebno, da mora prestati dojiti zbog uzimanja nekog lijeka ili zbog neke bolesti kod nje ili kod bebe. Ili majci čija se količina mlijeka nije povećala zbog krivih informacija koje je dobila. Bez sumnje – savjeti zdravstvenih radnika su najčešće jedini razlog neuspjeha dojenja!

Ako majke dobiju informacije o rizicima prehrane adaptiranim mlijekom, a svejedno se odluče za taj način prehrane, tada je to odluka donesena na temelju informiranosti. Iako te informacije ne bi smjele dolaziti od proizvođača adaptiranog mlijeka, često dolaze baš od njih. Njihove brošure daju neke prednosti dojenju, a onda impliciraju da je adaptirano mlijeko gotovo jednako dobro.

Ako majke dobiju najbolju moguću pomoć u dojenju, a ipak odluče da dojenje nije za njih, onda ih ne treba žaliti. Važno je znati da žena vrlo lako može zamijeniti dojenje prehranom na bočicu. U prvim danima ili tjednima - to može napraviti bez problema. Ali prijeći s prehrane bočicom na dojenje nije tako lako. Često je to teško ili nemoguće, iako ne uvijek.

Na kraju, tko se osjeća krivim zbog ne-dojenja? Ne ona žena koja je donijela odluku hraniti na bočicu na temelju informiranosti. Nego žena koja je htjela dojiti, koja je probala, ali nije uspjela. Da bi se kod žena spriječio osjećaj krivnje zbog ne-dojenja, nije potrebno izbjegavati promoviranje dojenja, već bi ga trebalo potkrijepiti dobrom, znanjem potkovanom i vještom potporom. A to se u sjevernoameričkom i u europskim društvima ne radi.

osim toga, majčino mlijeko danas više niti približno nije tako dobre kvalitete kao nekadašnje. pogodimo zašto. puno je otrova, opasnih metala i slično, pogotovo kod starijih dojilja i na tržištu kad bi se prodavalo ne bi prošlo niti prvi prag provjere čistoće i kvalitete.

Wow, nisam mislila da su industrije adaptiranog baš TOLIKO uspješne u svom marketingu. Žalosno al čini se da im ide više nego dobro čitajuči ovo tvoje napisano.. One su te koje prodaju ovu priču. Ako žene žive u takvim uvjetima, a u kakvim žive krave kad je njihovo mlijeko u međuvremenu čini se postalo bolje mlijeko za ljude nego ljudsko mlijeko? Bit će da su krave na drugom planetu.

majčino mlijeko je naravno sasvim prirodna opcija. ali AD, pogotovo ona kvalitetnija nipošto nisu toliko drastično lošija alternativa.

I opet marketing na djelu. To nama industrija adaptiranog cijelo vrijeme prodaje i ide im. Žene to nije istina. Koja su to "kvalitetnija" mlijeka od drugih? Pa samo ovaj rizik

uzrokuje 5 do 8 puta veci rizik oboljevanja od karcinoma limfnih zlijezda kod djece mladje od 15 godina ukoliko su hranjeni adapt ili dojeni krace od 6 mj.

je meni toliko prestrašan, a vrijedi za svako adaptirano.. nema tog kvalitetnijeg i boljeg. Industrija se trudi prodati nam priču da je današnje ad dovoljno dobra zamjena. Je, ALI u situacijama kada žena stvarno ne može dojiti, a ne u situacijama kad je problem rješiv i kad bi dijete u teoriji moglo biti isključivo dojeno a nije bilo (zbog nedostatka podrške i dobrih savjeta).

I da se na svijetu hrane s ad samo ona djeca kojoj to stvarno treba - kako je inicijalno to zamišljeno (majke na strašnim terapijama koje nisu kompatibilne s dojenjem tipa kemoterapija itd, siročići u domovima itd.), ta industrija ne bi cvala kao što cvate danas.. samo je problem što se njima fokus promijenio, od te dobre ideje da ta djeca koja nisu u mogućnosti dobiti ljudsko mlijeko ipak dobiju koliko toliko dobru zamjenu i da mogu napredovati, sadašnje stanje je takvo da je njima interes da što više djece bude na adaptiranom jer time njima raste PROFIT. Ičija dobrobit je pala u zaborav. Pače, svojom agresivnom kampanjom da što više mama pređe na ad daju do znanja da im uopće nije stalo do dobrobiti djece.

[cvijeta73]

anchie, kad je već tema krenula u ovom smjeru, uvijek ću podržavati rodinu promociju dojenja i borbu protiv marketinga proizvođača AD.
no, isto tako, uvijek ću se buniti protiv ovog teksta koji stoji na portalu - jedna bočica previše.
tekst je prestrašan, izaziva kontraefekt, izaziva paniku koja isto može blokirati dojenje. i nije mu nikako mjesto na ovim stranicama.
znaš koje reakcije izaziva, kod prosječnih roditelja, koji u potrazi za kvalitetnim savjetom kako prevazići probleme s dojenjem, surfaju netom?
ma, šta one govore, kakve su ovo priče, toliko djece znam koja su na boci i koja su sasvim zdrava, vesela i lijepo napreduju.
i, umjesto da dalje čitaju tekstove na portalu, zatvore rodu. a tekstova ima predobrih - od zelenih stolica, do dobivanja na težini, problema s količinom mlijeka, hoće samo jednu dojku itd. meni su zlata vrijedili. sto puta sam ih pročitala. srećom, nisam naišla na ovaj.
meni je s prvim djetetom, sigurnost pružala kutija AD koju sam imala doma, i koju sam na kraju bacila. normalno da smo pod utjecajem marketinga. šta je tu čudno? svatko tko tvrdi da je iznad toga, biće da živi u šumi. ali, dokle god industrija AD troši puno više novaca na promociju AD, nego vi na promociju dojenja, morate biti svjesni tog utjecaja.
i gerilski se boriti protiv toga.
nismo svi isti, to znam, ali osobno, umrla bih od straha za svoje dijete nakon ovakvog teksta. osjećala bih se kao da mu dajem bočicu otrova.
a tako puno slučajeva ima kad majke ne doje svoju djecu, počevši od posvojene djece pa nadalje.

[Demi]

potpisujem Cvijetu... ne volim metode zastrasivanja, sad ako necije dijete oboli bit ce da je to od 1 bocice ad, da se ubijemo sad od krivnje?
isto mi je prestrasan M. Odent kad kaze da pitamo dal dijete zeli biti nasilno izvadjeno iz maternice, plus jos hiljadu strasnih cinjenica koje ce se dogodit nasem djetetu ako se ne rodi skroz prirodno bez ikakvih medikamenata ili nedaj boze carskim rezom. to je njegova metoda zastrasivanja koju rode proklamiraju...zastrasivanje na svakom koraku

[Demi]

i vrlo je vazno naglasiti vezano za tvoje brojke o mozebintim bolestima koje ce dijete dobiti od makar jedne bocice da je vrlo vazno tko je radio te neke studije, gdje , na kojem uzorku itd, itd
jer kako rece moja prof iz statistike postoji mala laz, velika laz i statistika

[mihim]

moj maleni je jeo moje izdojeno do 6 mj... dobio par puta ad dok se nisam sjetila da jedan cijeli dan dam ad pa tak napravim zalihu mog da dalje bude samo na njemu... e, a onda sa njegovih 6 mj sam se vratila radit i pocela pusit opet i prestala s izdajanjem jer ga nisam htjela " trovat " - nakon cigarete sam probala mlijeko i cinilo mi se ko da me pecka za jezik... uglavnom, on sad ima 2 g i 3 mj i jos uvijek prije spavanja pije ad, preko dana normalno mlijeko... i sad si me isprepadala ( anchie ), jesam glupava il brzopleta, pa jel bolje da mu dam navecer ad il neadaptirano????? inace on je fakat zdravo dijete, ni nakon jaslica nije nesto bolezljiv, prije nekih 2 mj je bio dosta prehlađen, leukociti 17 i dobio prvi put antibiotik.
malena je iskljucivo dojena do sad i ja bi dugo htjela, al kad pogledam troskove i pomislim da cu za mj dobit bijednih 2500 na racun ne znam kak cemo ak ostanem doma do godine dana. makar imam vec u planu kak cu neke stvari izvest... mislila sam kad pocnemo s dohranom taj obrok se izdojit i spremat u zamrzivac pa da to muz daje dok sam dnevna il nocna... kolko dugo moze mlijeko stajat u skrinji???????????

[anchie76]

moj maleni je jeo moje izdojeno do 6 mj... dobio par puta ad dok se nisam sjetila da jedan cijeli dan dam ad pa tak napravim zalihu mog da dalje bude samo na njemu... e, a onda sa njegovih 6 mj sam se vratila radit i pocela pusit opet i prestala s izdajanjem jer ga nisam htjela " trovat " - nakon cigarete sam probala mlijeko i cinilo mi se ko da me pecka za jezik... uglavnom, on sad ima 2 g i 3 mj i jos uvijek prije spavanja pije ad, preko dana normalno mlijeko... i sad si me isprepadala ( anchie ), jesam glupava il brzopleta, pa jel bolje da mu dam navecer ad il neadaptirano?????

Mislim da me nisi dobro shvatila. Ne radi se o tome da je adaptirano otrov ili neznam kakvo zlo, adaptirano JE bolje za djecu do godine dana od običnog kravljeg mlijeka jer su ipak neki omjeri u njemu prilagođeni. No poslije godine dana, da li adaptirano ili ne, o tome ne znam što bih ti rekla. Puno je tu rasprava bilo na forumu na tu temu, neki su skloni mišljenju da je to marketinški trik jer posebnih beneficija nema nakon 1 god (hrana kao i svaka druga), a drugi su mišljenja ak je na adaptiranom do tada da je dobro da bude i dulje.


Oni rizici prehrane adaptiranim koje sam ja navodila, nije to zato što je adaptirano katastrofa (nije dobro ni obično kravlje, ni sojino, ni nezam kakvo) u toj dobi. Ja sam pričala za period kada dijete treba biti isključivo na mlijeku, da je za dijete idealno da bude na majčinom mlijeku, i rizici kojima se dijete izlaže ukoliko nije na ljudskom mlijeku. Naravno da su rizici još veći ako dijete nije na formuli, nego je na mlijeku s prženim brašnom, ili ne znam na rižinom mlijeku jer je ta prehrana ne sadrži sve što treba djetetu za rast i razvoj.

I sve sam ovo pisala ne s idejom da zastrašim ikoga.. nego da ukažem da je šteta gubiti beneficije isključivog dojenja zbog jednog razloga kao što je večernja nervoza.

A majke koje nisu uspjele, zato je tu adaptirano.. da nije, ta djeca ne bi preživjela. Samo je šteta što je naš sustav takav da mu nije stalo da majke doje, da im se da podrška i pomoć koju trebaju, naš sustav je takav jer ga vrti profit, pa će nerijetko djeca i u rodilištu već dobiti formulu jer je bolnica dobila donaciju. Ogroman je to mehanizam i borba pa novcem.. a nitko ne profitira od dojenja. Samo je šteta što država ne prepoznaje koliko bi profitirala da se malo više investira u dojenje.

[mihim]

hvala anchie. ovo kaj si napisala mi je sve jasno. a bas sam se bila sokirala sa svim napisanim i zapitala se, al ipak mislim da je bolje do 3 godine da ovo dobije nego obicno kavlje. prvi put sam se zeznula opasno, jer nije bilo nikakve podrske i bila sam uzasno tuzna i razocarana jer meni nikad nije palo na pamet da ja nebi imala mlijeka... nisam imala doma ni bocice nista, kupila grudnjake za dojenje, jos mi prodavacica prica " a kaj ak neces imat mlijeka " i prica iskustva, ja se samo nasmijala i mislila " kokos nema pojma ". a onda rodila, mali savrseno vuce, ne ide nista, on vristi zovem sr. Zilu jer ju svi hvale i mislim da nes dobro ne radim, ona stisne i kaze - nema ni kapi - i odnese ga nahranit. dosli doma, cijeli dan na cici, place, dosla svekrva ( inace predivna i obozavam ju, da se krivo ne shvati ) i prica ona mom dragom - sine odi ti kupi nesto dok stignes bla bla - htjela sam ju van izbacit, navecer dragi mucka ja placem... drugi dan, treci, deseti na cici non stop i po 4 sata u komadu, zovem neonatologicu i kaze mi da napravim test s bocicom, ak pojede 30 ml i vise da je gladan, on pojeo sve. u međuvremenu zvala i patronaznu da me ohrabri, uzalud je to komentirat, na celu joj pise AD. izdajalica mi je bila najbolja prijateljica, prvo 30 iz obje, pa na kraju sve skupa i 700 ml, a on je u međuvremenu bio i bar 6 puta na cici. zvala i vas sos... al bilo me strah ostavit izdajalicu da se ne smanji kolicina ak nece htjet vuc kak treba... da mi je tad bilo ovog foruma. zakljucila sam na kraju da sam mlijeka imala samo je kasnije doslo, a frajeru je bilo lakse na bocicu a s cicom se igrao u u laganini, a i jeo jer je bljuvao non stop, presvlacila sam ga 5 puta dnevno. a eto. drugi put je uspjelo bez beda, valjda jer sam bila smirena i vjerovala u sebe i znala da mogu nahranit svoju bebicu.
i pitanje ponovo, kolko stvarno moze stajat moje u zamrzivacu, jel gubi na kvaliteti??? nadam se da cu uspijet ostat doma do godine dana, al svejedno nakon toga moram radit i nastavit s dojenjem i izdajanjem jer radim po 12 sati u smjenama. hvala unaprijed

[mihim]

a kaj se tice otrova, mislila sam na svoje mlijeko i nikotin u njemu.

[anchie76]

a kaj se tice otrova, mislila sam na svoje mlijeko i nikotin u njemu.

Marketing formule je toliko uspješan da masa žena prestaje dojiti zbog toga što ne mogu prestati pušiti jer misle da je adaptirano bolje od njihovog mlijeka dok puše. Šteta je to.

[anchie76]

i pitanje ponovo, kolko stvarno moze stajat moje u zamrzivacu, jel gubi na kvaliteti??? nadam se da cu uspijet ostat doma do godine dana, al svejedno nakon toga moram radit i nastavit s dojenjem i izdajanjem jer radim po 12 sati u smjenama. hvala unaprijed

Baci oko ovdje http://forum.roda.hr/threads/7414-PO...927&viewfull=1

[mihim]

Hvala!!